Od toga je 1,5 miliona predviđeno za adaptaciju rezervoara na terminalu u Baru, a ostalo za nabavku prvog dijela obaveznih rezervi naftnih derivata. Šahmanović je kazao da će se formiranje rezervi finansirati iz naknade od tri centa koju će građani plaćati u okviru cijene po litru bezolovnog benzina, eurodizela i tečnog naftnog gasa, do konačnog formiranja rezervi koje očekuju zaključno sa 2029. godinom.,,
,,Uvođenjem naknada očekujemo priliv u budžet na godišnjem nivou od oko 12 miliona eura. Ta sredstva trošiće se namjenski za potrebe formiranja i održavanja obaveznih rezervi, dok će prihod po osnovu PDV-a biti veći za 2,7 miliona eura godišnje. Dvije trećine naknade pripadaće Upravi za ugljovodnike, a jedna trećina uvoznicima, koji imaju rok od sedam mjeseci da ispune obavezu formiranja rezervi, pri čemu im se priznaju troškovi finansiranja i premija rizika i trošak skladištenja”, kazao je Šahmanović.Sigurnost
Dodao je da će se ovim zakonom povećati sigurnost snabdijevanja, te da će Crna Gora nakon ulaska u EU, moći računati na eventualnu pomoć ostalih članica, ukoliko domaće rezerve u nekom trenutku ne budu dovoljne.
,,Povećaće se transparentnost tržišta naftnih derivata, jer će se pojačanim izvještavanjem bolje pratiti protok roba, a time i naplata prihoda državnog budžeta. Stvoriće se i preduslovi da Crna Gora postane atraktivna lokacija za potrebe regionalnog skladištenja obaveznih rezervi naftnih derivata”, ocijenio je Šahmanović.
Pojasnio je da će od propisane minimalne količine rezervi, koja će biti na nivou potrebnih za 90 dana, trećina biti u gotovom proizvodu uskladištenom u Crnoj Gori, dok će dvije trećine biti u tiketima odnosno uvjerenim ugovorima o pravu moguće kupovine derivata, s pravom da se povuku u bilo kom trenutku.
,,Obavezne rezerve formiraće Uprava za ugljovodonike i uvoznici naftnih derivata, kojima je omogućeno da sami odaberu formu u kojoj će čuvati rezerve uz mogućnost da svoju obavezu u potpunosti transferišu na treće lice ili na Upravu, ukoliko uvoze manje od 15.000 tona bezolovnog goriva ili gasnih ulja”, kazao je Šahmanović dodajući da će se time otkloniti diskriminacija onih koji nemaju dovoljno sopstvenih ili iznajmljenih skladišta na teritoriji države.
Prvi korak
Šahmanović je, odgovarajući Dejanu Đuroviću (NSD) ukazao da Crna Gora trenutno nije spremna za formiranje rezervi, ali da je ovaj zakon prvi korak. Sljedeća aktivnost je, kako je naveo, rekonstrukcija terminala u Baru kako bi se stvorili fizički kapaciteti za skladištenje, za što je pripremljen tender, a razmotriće i kakve su mogućnosti sa rezervoarima u Lipcima i Bijelom Polju.
Na pitanje predsjednika Odbora Borisa Mugoše (SD) u vezi sa ranijim navodima Udruženja naftnih kompanija da je zakon diskriminatoran, Šahmanović je kazao da su uvažili sve zahtjeve kompanija koje uvoze ispod 15.000 tona godišnje.
,,Njihova jedina obaveza je da ubiraju prihod i transferišu Upravi koja će u njihovo ime da lageruje neophodne količine rezervi”, kazao je Šahmanović.
Direktorica Direktorata za naftu i gas Zorana Sekulić je kazala da su u radnoj grupi za ovaj zakon bila četiri člana iz Udruženja naftnih kompanija te da su usvojili njihove sugestije osim one koja se odnosila na to da se svim kompanijama omogući formiranje rezervi, jer je to administrativno nemoguće sa trenutnim kapacitetima Uprave i Ministarstva.
,,To bi značilo da sve kompanije imaju jako male rezerve koje treba da formiraju, a da ni oni ni njihove matične firme nemaju sopstvena skladišta”, kazala je Sekulić dodajući da ovo nije komercijalna djelatnost, niti postoji mogućnost zarade i jačanja konkurentnosti, već je jedini cilj da imamo sigurnost, da se zna gdje su rezerve koje se mogu lako povući i plasirati na tržište ako zatreba.
Dodala je da u Crnoj Gori imamo izražen oligopol, jer četiri kompanije pokrivaju do 97 odsto tržišta, te da monopol postoji jedino u dijelu uvoza naftnih derivata morskim putem.
,,Smatramo da je predloženo rješenje jedino moguće i jedino sprovodivo”, zaključila je Sekulić.
U ponedjeljak novi konkurs za Fiskalni savjet
Preporučeno
Nakon dva neuspješna javna poziva za izbor tročlanog Fiskalnog savjeta, Odbor za ekonomiju je odlučio da u ponedjeljak raspiše novi poziv koji će biti otvoren do 26. novembra. Poslanici su ukazali da je mala zainteresovanost kandidata te da će, ukoliko i ovaj poziv propadne, morati vidjeti sa Vladom o eventualnim izmjenama uslova, ukoliko su oni prepreka da se kandidati prijave. Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti bilo je predviđeno da Fiskalni savjet počne da radi 1. januara iduće godine.
Video