Obraćanje kompanije Voli prenosimo integralno:

Želimo da vas podsjetimo da se Kompanija Voli ranije više puta obraćala javnosti povodom problema sa cijenama, ali poštujući pravo potrošača na bojkot do sada se nijesmo oglašavali po tom konkretnom pitanju. Sada smo zaključili da je potrebno da iznesemo činjenice koje će omogućiti da građani sagledaju realnu sliku i da se na taj način pravilno informišu.

Stvaranje situacije u kojoj su trgovački lanci jedini krivci za inflaciju je samo skretanje pažnje sa drugih problema.

Slažemo se da su cijene previsoke, ali cijene u marketima nijesu uzrok inflacije, one su njena posljedica.

Pozivamo javnost da čuje riječ struke koja se više puta oglasila – kontinuirani bojkot nikome ne može donijeti ništa dobro: ni ekonomiji naše države, ni zaposlenima u trgovačkom sektoru, ni dobavljačima, domaćim proizvođačima, posebno ne domaćim poljoprivrednim proizvođačima, a samim tim ni građanima Crne Gore.

Povezani članci

Društvo

Ambasada Francuske i kompanija Voli: Privredna saradnja i poštovanje tradicije

Sama Vlada Crne Gore je priznala da su cijene u Voliju niže od cijena u Srbiji i Hrvatskoj, a sve je dostupno na sajtu Vlade. Imamo najnižu bruto maržu u regionu, što je i Vlada Crne Gore takođe priznala. Evo i dokaza za to:

Vjerovali ili ne, važno je istaći da su u Hrvatskoj dažbine manje, a marže veće nego u Crnoj Gori gdje imamo niže marže, a veće namete Države:

Slika br. 1: Poreske stope u Crnoj Gori u odnosu na Hrvatsku (zemlju EU)

 Snižena PDV stopa na osnovne proizvode za ljudsku ishranu: u Hrvatskoj pet odsto, u Crnoj Gori sedam odsto.

Za grupe proizvode Riba, kao i Voće i povrće u Hrvatskoj PDV stopa pet odsto, a u Crnoj Gori za iste proizvode stopa 21 odsto.

Slika br. 2: Poresko opterećenje u Crnoj Gori u odnosu na Hrvatsku (zemlju EU)

Slika br. 3: Grupe proizvoda sa najvećim poreskim opterećenjem: slučaj Volija

 Napomene: 15 grupa proizvoda u kojima postoji opterećenje: ukupno 22.141 artikal, od čega 8.951 artikal ima neku vrstu opterećenja (akcizu i/ili carinu)

 Artikli sa opterećenjem prosječno čine 42 odsto prodaje svih navedenih kategorija

• Akcija ,,Limitirane cijene’’ je pokazala da se ograničenjem marži nijesu bitno smanjile cijene, jer su marže osnovnih životnih namirnica na donjoj granici isplativosti.
• Plate u Voliju su uvećane više puta od 2021. i naš budžet za plate je od 19 miliona pomenute godine dostigao 30 miliona eura u prošloj godini.
• Decenijama doniramo i učestvujemo u humanitarnim akcijama, podrẓ̌avamo i ulaẓ̌emo u školstvo, zdravstvo, kulturu i sport.
• Kod nas nema neisplaćenih primanja i neizmirenih obaveza prema državi i dobavljačima.

Ljudi koji ne poznaju zakone ekonomije i tržišta u medijima iznose površne konstatacije koje zbunjuju građane i svjesno ih navode na pogrešne zaključke. 

Kao kompanija od čijeg funkcionisanja zavisi više desetina hiljada ljudi, kako neposredno, tako i posredno, imamo posebnu odgovornost. Imamo odgovornost i prema našim potrošačima i razumijemo njihovo nezadovoljstvo i želju da se nešto što hitnije promijeni.

Međutim, napad na najveći i najuspješniji trgovački lanac sa najjeftinijim cijenama i najboljim asortimanom ne može donijeti ništa dobro.

Voli ima najniže cijene i tako će biti i u budućnosti. Mi ćemo, kao i do sada, biti usredsređeni na svoje poslovanje u interesu naših radnika, vjernih potrošača i kompletne crnogorske privrede i društva.

Tri pune decenije kompanija Voli ima najniže cijene, najbolju ponudu, provjeren kvalitet i poštovanje higijenskih standarda, naši marketi i naš tim su, slobodno možemo reći, najbolji u Crnoj Gori. Da nije našeg menadžerskog pristupa, logistike, nabavke i naših investicija, cijene u Crnoj Gori bi bile još veće.

Na konkretnim primjerima ćemo pokazati šta je razlog visokih cijena:

Pozivamo Vladu Crne Gore da smanje namete koji bi trebalo da budu na nivou država Evropske unije. Do sada smo uvijek pružali partnersku ruku Vladi, i neposredno i preko Privredne komore, kroz različite akcije poput ,,Stop inflaciji’’ i ,,Limitirane cijene’’, pa sa naše strane postoji volja da tako bude i u budućnosti.

Postavljamo ključno pitanje: Da li se iza organizacije bojkota zaista kriju interesi potrošača ili pak neki drugi motivi koji nemaju veze ni sa trgovinom, ni sa ekonomijom?