Vlada Crne Gore je kako su to senzacionalno saopštili željela da vrati trajektnu liniju pod skute države, jer se po njihovim riječima Pomorski saobraćaj” basnoslovno bogatio”.

Naravno u cijelu priču Vlada je ušla potpuno nespremno i amaterski ne pripremivši teren za tako nešto i onda korak po korak trajektni saobraćaj gurnula trideset godina unazad. No, osim što građani i danas trpe, šteta koja je nastala i koja će biti svakim danom sve veća neće bit plaćena novcem ministara u Vladi, već novcem građana.

Da se novcem građana rasipaju pokazala je i kupovina trajekta “Prizna” danas imena “30.avgust” po višestruko većoj cijeni od tržišne pri čemu oštetili budžet za više od pola miliona eura, o čemu je Standard već pisao.

Finansijske malverzacije i zakulisne radnje koje prate kupovinu ovog trajekta su već postale priča za sebe, no to je samo kap u moru radnji nezakonitih i nelogičnih koje je JP Morsko dobro preduzelo zajeno sa Vladom Crne Gore.

Ono što prvo upada u oko je da je na vrat na nos Statut JP Morsko dobro promjenjen i to preko noći. No, u toj žurbi su pod istim brojem zaveli dvije različite odluke o dopuni statuta ( jednu samo sa linijskim prevozom putnika , a drugu još dodatu sa prevozom tereta ),što je bilo nužno jer bez prevoza tereta nema trajektnog prevoza.

Povezani članci

Ekonomija

Kako je Morsko dobro kupilo trajekt “Prizna”: Kršenje Zakona o javnim nabavkama, namještanje dokumentacije i tajna posjeta Zadru

Ekonomija

Neupotrebljivi „30. avgust“ koštaće državu više od milion eura

Ekonomija

Poslovne “avanture” Vlade Crne Gore i JP Morsko dobro: Kupovina trajekta “Prizna” posao za SDT?

Dakle donijeli su istu odluku, pod istim brojem, sa iste sjednice, ali različitog sadržaja.

Nevjerovatno ali istinito, i to govori o brzopletosti u donošenju odluka koja sobom nosi posljedice rada kontra propisa.

Čim je JP Morsko dobro promjenilo Statu počelo je da se bavi onim čime se dosad nisu bavili, trajektnim saobraćajem.

E tu je nastao novi problem jer kako sprovoditi trajektni saobraćaj, a nemati trajekt i kako nabaviti trajekt u što skorijem kako bi se uspostavio ponovo normalan i redovan saobraćaj na liniji Kamenari Lepetane.

JP Morsko dobro je u cilju toga angažovalo trajekt “Vasilije” privatne kompanije Yu Briv, za koga je zanimljivo t da je tek deset dana nakon što je on počeo da prevozi putnike sa jedne na drugu obalu stiglo odobrenje da je ispravan za prevoz putnika i roba u trajektnom prevozu i to nakon velikog pritiska javnosti i medija.

Svjesni ograničenja trajekta “Vasilije” JP Morsko dobro se okrenulo kupovini trajekta “Prizna” iako djeluje da je to urađeno brzo zapravo se radi o svjesnom poduhvatu koji se brižljivo planirao, dok se čekao pravi trenutak za realizaciju.

U toku tog poduhvata Vlada Crne Gore i JP Morsko dobro nijesu mnogo marili za propise i zakone samo da se posao što prije dovede do kraja, i pokaže građanima kako su oni promptno reagovali, tako bacajući prašinu u oči dok su oni na drugoj strani sprovodili opasne malverzacije sa novcem tih istih građana.

Naime, Vlada je dala saglasnost JP Morsko dobro da sprovede hitan postupak javne nabavke u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, iako nijesu ispunjeni predviđeni uslovi za spovođenje te vrste postupka.

Nadalje bez plana javnih nabavki po Zakonu o javnim nabavkama, bilo koje vrste, naručilac može da pokrene samo za nabavke koje su utvrđene planom javnih nabavki za tekuću godinu (član 83 stav 1 ZJN).

E tu je JP Morsko dobro odlučilo da zaobiđe Zakon o javnim nabavkama tako što su 16.februara tražili saglasnost od Vlade da im se odobri hitni postupak javne nabavke za šest trajekata.

Naravno na Vladu nije trebalo dugo čekati, pa je samo sedam dana kasnije 24.februara Vlada na 42.sjednici donijela “zaključak” kojim se odobrava sprovođenje hitne nabavke trajekata.

Dakle JP Morsko dobro je bilo svjesno da ne može vršiti javne nabavke bez plana shodno Zakonu o javnim nabavkama oni traže saglasnost da je mimo zakona sprovedu i naravno dobijaju je od Vlade Crne Gore.

Shodno Članu 182k Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe koji propisuje postupak za dodjelu koncesije jasno se vidi da su tačke 3. i 4. tog zakona eliminatorne za JP Morsko dobro jer ta kompanije bez flote ne može održavati obavezan minimum učestalosti trajektne linije.

No to ih nije spriječilo da mimo Zakona o javnim nabavkama krenu u realizaciju kupovine trajekta “Prizna”, prvog koji se od skora nalazi u vlasništvu JP Morsko dobro.

Tu priča postaje još zanimljivija jer deset dana prije nego će im biti odobrena hitna nabavka od strane Vlade i na taj način zaobiđen Zakon o javnim nabavkama, direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj se pohvalio javno u medijima da oni uveliko pregovaraju sa jednom firmom iz Hrvatske oko nabavke novih trajekata, i da su u saznanju da na tržištu postoji ponuđač koji posjeduje robu namjeravane Javne nabavke.

Taj potencijalni ponuđač, a znamo da se radi o mikro firmi iz Hrvatske ABM Tours, o kojoj je portal Standarad detaljno pisao, ih je pozvao da dostave dokumentaciju 21.februara, oni uputili poziv za dostavljanje ponude 28.februara, nakon svih saznanja i to pogađate samo jednoj firmi/ponuđaču ABM tours iz Neviđana.

Ovakav redosljed događaja jasno ukazuje namjeru da se poziv i dokumentacija ne dostavi drugim ponuđačima jer je jasno da JP Morsko dobro ima neposredno saznanje da postoji potencijalni ponuđač na tržištu, očigledno po njihovom ukusu, što je suprotno javnom interesu i Zakonu o javnim nabavkama kojim je propisano da se, u cilju dobijanja najbolje vrijednosti za javno prikupljeni novac, imaju se nužno poštovati načela: ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti upotrebe javnih sredstava; obezbjeđivanja konkurencije; ravnopravnosti, slobode i zabrane diskriminacije.

Ovakav potez JP morsko dobro pokazuje da se sa velikom vjerovatnoćom može utvrditi da je ponuđač učestvovao u sastavljanju tehničke specifikacije za namjeravanu javnu nabavku. Kad se u jednačinu doda činjenica da su dva radnika JP Morsko dobro boravila u Zadru 21.februara, sedam dana prije zvaničnog dopisa o dostavljanju ponude, jasno je da su time dobavljač JP Morsko dobro i ponuđač ABM tours diktirali uslove Javne nabavke, što je suprotno članu 42. Zakona o javnim nabavkama.

Pojednostavljeno to znači da su se dogovorili oko svega i oko cijene što je posebno predmet istrage SDT-a koja je pet puta veća od tržišne vrijednosti kupljenog trajekta “Prizna”, i na taj način podebljali nečiji bankovni saldo, a “ojadili” budžet za pola miliona eura.

Ako vam se ne sviđa kako reče premijer vi idite okolo, no svakako to više neće pomoći jer su pare već isparile.