Podsjetimo, odluka Ustavnog suda stupila je na snagu u subotu 4. novembra, tako da više ne važi odredba po kojoj su žene mogle da idu u penziju sa 64 godine starosti i muškarci sa 66 godina ako su imali minimum po 15 godina staža. Ustavni sud je odluku donio navodeći da su ovakvom normom diskriminisani muškarci. Inicijativu za ocjenu ustavnosti podnio je Sudski savjet na predlog Udruženja sudija, jer sutkinjama sa 64 godine i sudijama sa 66 godina prestaje ta funkcija. Sada je jedini uslov za penziju svim građanima punih 40 godina staža osiguranja, dok ne bude donesene nove izmjene zakona.

Krnić, međutim, postavlja pitanje šta sa onim ljudima koji su, nakon odluke Ustavnog suda ostali bez prava na penziju i da li su o tome razmišljale sudije koje su glasale za ovakvu odluku.

“Ovo je primjer kako ne treba djelovati. U tom smislu je opravdano podozrenje javnosti da takva odluka ima veze sa interesom sudije i da se zbog toga može ugroziti cio, ne samo socijalni sistem. Ova količina neodgovornosti, gdje je nikako ne bi smjelo biti, pokreće veliku zabrinutost kada shavatimo da je isuviše ljudi na polju sudske vlasti pogrešno razumjelo šta je njihova uloga i šta bi trebalo da znači autonomija u sudstvu”, kaže Krnić.

Smatra da je odluka Ustavnog suda alarm za reforme u pravosuđu.

“Reforme nije željela tridestogodišnja vlast, jer im je bilo u interesu da svojim uticajem dominiraju nad sudstvom, a od 2020. godine vlasti nisu insistirale na tome, ili iz razgloga neznanja ili namjere. To je apsolutni prioritet da bismo mogli imati preduslov da budemo zemlja koja može doći do valdavine prava”, smatra sagovornik portala Standard.

Povezani članci

drustvo

HRA i Centar za ženska prava: Ustavni sud neopravdano ukinuo pravo žena na povoljnije uslove za odlazak u starosnu penziju

Sa stanovišta Fonda PIO postavlja se pitanje, kako će oni projektovati svoj budžet ukoliko izvršna i zakonodavna vlast ne bi na vrijeme reagovala u ovoj situaciji.

“Ne radi se o početnim velikim budžetskim oscilacijama, ali ova socijalna nepravda može dovesti jedan broj ljudi u egizistenicjalni problem da na tržištu niti mogu doći do posla niti do penzije, a najčešće se radi o ljudima koji su iz socijalno najugroženijih kategorija”, kaže Krnić.

On na kraju podjeća da je Crna Gora država socijalne pravde, kako stoji u članu 1 Ustava Crne Gore, a to svakako nije imao u vidu Ustavni sud prilikom donošenja ove odluke.

“U pravosuđu je hitno potreban preokret – tu trunke dileme nema”, zaključuje Krnić .