Krvavac kaže da je upravo ovakav budžet potvrda da je program Evropa sad uspio, čemu svjedoči da su planirani prihodi za 2023. godinu veći od onih planiranih rebalansom budžeta za preko 200 mil. €, a što pokazuje da je program Evropa sad podstakao privrednu aktivnost i značajno smanjio sivu ekonomiju na tržištu rad, a ne stvorio dodatni teret kako su neki pokušali da predstave.
” Upravo to, kao i izjava premijera o stanju depozita u državnoj kasi govori da su ovoj Vladi ostavljene stabilne javne finansije”, tvrdi Krvavac.
“Smatramo da ovako koncipiran Budžet za 2023. godinu nije nastavak tog trenda, budući da ne sadrži nijednu mjeru usmjerenu na stvaranje uslova za generisanje novih prihoda budžeta, dok je podsjetiću, program Evropa sad sadržao niz dodatnih mjera koje bi da su implementirane značajno povećale prihoda”,tvrdi on, i dodaje se ovako, isključivo na prihodnoj strani oslanjamo na projektovani ekonomski rast što je u uslovima globalne ekonomske neizvjesnosti, usljed rata u Ukrajini značajan rizik posebno imajući u vidu da se Crna Gora prije svega oslanja na turizam kao glavnu privrednu granu.
Krvavac objašnjava da su rashodi značajno veći u odnosu na prethodne budžete što bi, kako kaže, pozdravili da je u pitanju finansiranje strukturnih reformi ili velikih investicionih projekata, ali po njegovim riječima, pokret Evropa sad u ovom Budžetu vidi deficit tekuće potrošnje od prosječno 150 mil godišnje u periodu 2023-2025, što znači da će se država zaduživati za finansiranje vršenja svojih osnovnih funkcija.
“Upravo to vidimo kao srž problema ovog budžeta”, podcrtava Krvavac.
Krvavac kaže da je ovim budžetom planiran deficit tekuće potrošnje ne samo u 2023 već i u 2024 i 2025 kao i ukupni kumulirani deficit na nivou od oko 6% u svakoj godini, što po njegovim riječima, ukazuje da su sva pravila planiranja budžeta propisana Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornost prekršena, a da pri tom Vlada ne planira da sprovede nijednu novu mjeru koja bi stvorila uslove za povećanje prihoda i racionalizovala rashode.
“Nasuprot tome, predlaže se dalje povećanje zarada u javnom sektoru”,kaže on i pojašnjava da pokret Evropa sad nije protiv toga, ali u tom pokretu smatraju da to treba raditi na održiv način, ne zanemarujući i privatni sektor.
“Ovakvim pristupom dodatno se pravi jaz između zarada zaposlenih u javnoj upravi i privredi koja puni budžet. Pri tom, u budžetu nije pomenuta ni racionalizacija broja zaposlenih u javnom sektoru što je ova Vlada najavljivala kao jednu od glavnih reformi”, pojašnjava Krvavac.
Preporučeno
“U pokretu Evropa sad smatramo da budžet kojim se projektuje zaduženje za finansiranje tekuće potrošnje, rast deficita i rast javnog duga a da pri tom ne ponudite nijednu konkretnu reformu, mjeru ili veliki infrastrukturni projekat, nije održiv i da ga Skupština ne bi trebala podržati”, zaključio je bivši državni sekretar ministarstva finansija i član predsjedništva pokreta Evropa sad Branko Krvavac.