Predsjednica radne grupe Vesna Brajović je protiv toga da se radi dodatni dokument, a članovi su se saglasili, jer bi se otvorila nova pitanja, novi frontovi…
”Naš je zadatak da analiziramo osnovni ugovor u koncesiji, anekse i prateću dokumentaciju koja već postoji. Imamo i rok u kojem treba da to završimo”, kazala je Brajović.
PROJEKCIJE PRIHODA
Predstavnik koncesionara Luka Popović kazao je da bi prema njihovim projekcijama, što posredno, što neposredno, država od rudnika, tokom 15 godina, prihodovala više od 400 miliona eura.
”Od toga će 200 miliona eura biti neposredno od koncesione naknade i poreza na dobit kompanije. Da pojasnim, koncesiona naknada se dijeli na fiksni i varijabilni dio. Fiksni dio je određen na iznos 11.670.000 eura za ukupan period, a zatim je ugovorom podijeljen na fiksne godišnje iznose od 650.000 eura. Dodatnih 200 miliona eura se očekuje kroz poreze, druge doprinose, naknade kompanijama, za električnu energiju, akcize na gorivo”, kazao je Popović.
Projekat može, kazao je, da generiše godišnji izvoz od 125 miliona eura, što ga čini drugim najvećim izvoznim proizvodom Crne Gore nakon električne energije. U periodu izgradnje rudnika (dvije godine) direktne strane investicije bi iznosile oko 180 miliona. Sveukupni doprinos bruto domaćem proizvodu (BDP) Crne Gore tokom perioda života rudnika bi iznosio više od dvije milijarde. Godišnji prihodi Opštine Mojkovac bi iznosili godišnje više od 3,5 miliona eura.
Kada je o zapošljavanju riječ kazao je da bi u početnoj fazi eksploatacije bilo zapošljeno 550 radnika. Od toga 200 operativaca, 115 u sektoru obrade, 125 trgovaca, mehaničara, inženjera, 40 supervizora i 70 za više menadžerske pozicije.
”Plata će iznositi neto 800 eura, iznad minimalne u Crnoj Gori. Godišnji izdaci za zarade 5,7 miliona. Plan je da 90 odsto zaposlenih bude iz Mojkovca i bližeg regiona. Za pozicije za koje fali radna snaga koncesionar će o svom trošku organizovati prekvalifikacije, obuke… Bitna je projekcija da će tokom prve dvije godine u Mojkovcu boraviti do 300 ljudi koji nijesu iz Mojkovca, što će za rezultat imati 100.000 noćenja više u odnosu na ono što Mojkovac ostvaruje u ovom trenutku”, naveo je Popović projekcije koncesionara.
UPIS U CRPS
Na prijedlog Miloša Vukovića (NVO Za ljepši Mojkovac), radna grupa će tražiti hronološke promjene osnivača sa pratećom dokumentacijom u kompaniji koja je dobila koncesiju ,,Brskovo Mine“ iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), od 2009. do 2024. godine. On je kazao da postoji nekoliko spornih momenata u promjeni vlasničke strukture ,,Brskovo Mine“ koje nisu evidentiranje u CRPS, odnosno na koje koncendent (država) nije dala saglasnost, te da bi Crna Gora trebalo da se upozna sa krajnjim vlasnikom kompanije koja je 100 posto osnivač koncesionara.
”Firma ,,North Mining“ d. o. o. Podgorica, čiji je osnivač ,,Balamara Resources“ iz Australije, registrovana je 10. novembra 2009. godine i upisana u CRPS. Iscrpnim istraživanjem izvještaja o poslovanju te kompanije došao sam do pisanih dokaza (izvještaji o poslovanju koji su predati austrijskoj berzi) da je 2013. godine tadašnji osnivač koncesionara, ,,Balamara Resources“, prodao je 10 odsto udjela kompaniji ,,North Mine“ d. o. o. Podgorica, kompaniji ,,Centurion Resources“ iz Londona, što je potvrđeno i u izvještajima ove kompanije. Pretragom CRPS, jasno se vidi da ova promjena osnivača nije registrovana u CRPS što znači da je prodaja udjela od 10 odsto urađena bez saglasnosti Vlade (nije dostavljena informacija radnoj grupi o tome niti se nalazi u Vladinim informacijama koje dostupne)”, naveo je Vuković.
,,Balamara Resources“ je, dodaje, u februaru 2014. godine potpisala sporazum o prodaji svoje imovine na Balkanu (tri projekta Srbija, BiH, Crna Gora) za 15 miliona dolara i 50.000 dolara u gotovini koje su sprovedene 2016. godine.
”Tada su se dogodile dvije promjene osnivača (povezana pravna lica iz Velike Britanije) koje jesu evidentirane u CRPS, ali za koje država, takođe, nije dala saglasnost. Ni ta informacija nije dostavljena radnoj grupi, niti se nalazi u Vladinim informacijama koje su dostupne”, kazao je Vuković.
On je potom citirao odredbe Zakona o koncesijama. Član 52 predviđa da se ugovor o koncesiji može prenijeti na drugog koncesionara, uz prethodnu saglasnost koncedenta, pod uslovom da novi koncesionar ispunjava najmanje iste uslove kao i koncesionar. Prenos koncesije bez saglasnosti koncedenta je ništav. Članom 53 istog zakona regulisano je da koncesioni odnos prestaje (stav 7) kad koncesionar izvrši prenos koncesije bez saglasnosti koncedenta.
”Dakle, prije 2018. godine dogodile su se tri promjene osnivača za koje nije postojala saglasnost Vlade Crne Gore, što podrazumijeva da je koncesioni odnos prestao”, konstatovao je Vuković.
Ocijenio je na kraju kako ukupan kontekst i proces osnivanja ,,Tara Resources“ (nekadašnji ,,Fusion fund I“), koja je sad 100 posto vlasnik kompanije koja je dobila koncesiju, upućuju na zaključak da je moguće da se radi o SPV (special purpose vehicle) kompaniji koja prodaje razrađene projekte.
I on je ukazao na nedosljednosti u dokumentaciji koja se odnosi na ekonomski dio DPP.
”Kažete da je životni vijek rudnika 15 godina, dok u analizi koja je navedena u Nacrtu detaljnog prostornog plana za koncesiono područje piše devet (dvije godine izgradnje plus sedam eksploatacije). Troškovi zaposlenih koje vi projektujete na 5,7 miliona u tom dokumentu za prve dvije godine projektovani su na 0 (nula) eura. Prosječna plata, kažete, biće 800 eura, a iz podataka se zaključuje da je ista oko 390 eura”, naveo je Vuković.
Predstavnik ,,Brskovo Mine“ Luka Popović kazao je kako se ne postavlja pitanje hoće li država rudnik jer je davanjem koncesije prije 14 godina rekla da hoće. Konstatovao je da država u ovom trenutku nije oštećena, da koncesionar plaća naknadu iako nije dobio uslove za rad, odnosno plansku dokumentaciju. Ne spori da je prema ugovoru u slučaju spora nadležan sud u Podgorici, ali da ne treba zanemariti bilateralni sporazum koji Crna Gora ima sa Švajcarskom o takozvanoj investicionoj arbitraži.
KONCESIJA
Ugovor o koncesiji sa ,,Brskovo Mine“ država je zaključila 2010. godine na 30 godina. Nakon toga zaključeno je šest aneksa kojima je koncesionaru produžavan rok da obezbijedi dokumentaciju neopohodnu za nastavak aktivnosti. Posljednji aneks zaključen je u julu 2023. godine.
Radnu grupu od 13 članova koja analizira ugovor sa kompanijom ,,Brskovo Mine“ (,,Tara Resources“) formirao je ministar energetike i rudarstva Saša Mujović. Taj zadatak treba da obave do 1. marta. Predsjednica radne grupe je Vesna Brajović, a zamjenik Loran Mohamad, oboje iz Ministarstva energetike i rudarstva. Koncesionara predstavljaju Zoran Arsenijević i Luka Popović, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Slavica Laković. Predstavnik Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera je Nenad Vitomirović, Ministarstva finansija Jelena Bojić i Maja Mitrović. Geološki zavod predstavlja Darko Božović, Institut za javno zdravlje Ivana Joksimović, Agenciju za zaštitu životne sredine Milan Gazdić. NVO Ljepši Mojkovac Miloš Rajković, a GI ,,Zdravi Mojkovac“ Milan Fuštić.
Opština odbila poziv da prisustvuje sjednici
Predsjednica radne grupe Vesna Brajović saopštila je da predstavnici Opštine Mojkovac nijesu prihvatili njen poziv da prisustvuju sjednici.
”Obratili su se dopisom u kojem objašnjavaju da ostaju pri stavu od 8. novembra 2023. godine da se rudnik Brskovo otvori, ali uz poštovanje svih ekoloških standarda”, kazala je Brajović.
Riječ je o stavu koji su Vladi uputili predsjednici Opštine i Skupštine Mojkovca Vesko Delić i Marko Janketić te potpredsjednici Goran Palević i Ivan Ašanin.
Brajović je podsjetila da je stav Skupštine opštine Mojkovac drugačiji – na sjednici 10. novembra 2023. godine izglasana je odluka kojom se zahtijeva prekid rudarskih aktivnosti.
Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić nakon što je formirana radna grupa koja radi stručnu analizu ugovora negodovao je zato što lokalna uprava nema svog predstavnika u tom tijelu koje odlučuje o sudbini ugovora o koncesiji.
Fuštić: Koncesionar ,,sakriva“ zlato
Milan Fuštić, predstavnik Građanske inicijative ,,Zdravi Mojkovac“ koja se protivi otvaranju rudnika, ocijenio je da su podaci koncesionara o koristima koje će država imati od tog posla površni i marketinški jer ne postoji ekonomska studija na osnovu koje bi mogli da se provjere. Ukazao je na nedosljednosti u izjavama predstavnika koncesionara i infomacijama koje su navedene u pratećoj dokumentaciji.
”Spominjete 550 radnika, a na sastanku kod premijera Milojka Spajića ste kazali 250”, kazao je Fuštić.
Okrivio je koncesionara i da sakriva podatke o rezervama zlata.
”Prema istraživanjima, u Brskovu ima 4,5 tona zlata koje u dokumentima ne spominjete. Ako znamo da je cijena grama zlata na tržištu više od 60 eura, dobijamo brojku od oko 200 miliona eura. Toliko će koncesionar zaraditi samo do zlata, isplatiti kompletnu investiciju, a za najmanje toliko oštetiti državu. Govorite o koristima koje ćemo imati. U najboljem slučaju to je nekoliko stotina miliona dok će koncesionar zaraditi dvije milijarde”, kazao je Fuštić.
On je poručio da priča o rudniku davi Mojkovac godinama i da konačno mora da se okonča kako bi grad mogao da se razvija.
Preporučeno
”Nijedna investicija u turizam, a od njega Mojkovac treba da živi, ne može da se realizuje jer niko neće da investira u grad sa rudnikom. Ta negativna priča traje deceniju i po”, navodi Fuštić.
Video