Iz Volija su prije dva dana zapitali da li se iza poziva na bojkot zaista kriju interesi potrošača ili neki drugi motivi koji nemaju veze sa trgovinom ni sa ekonomijom. Pozvali su Vladu da smanji namete na nivo država u EU, ukazujući da su, kao i do sada, spremni da budu partneri Vlade. Ocijenili su da je stvaranje atmosfere da su trgovački lanci jedini krivci za inflaciju, skretanje pažnje sa drugih problema. Saglasni su da su cijene previsoke, ali tvrde da one nijesu uzrok inflacije, već njena posljedica. Iz ove kompanije su iznijeli podatke o razlici u poreskom opterećenju u Crnoj Gori i Hrvatskoj, gdje je PDV na ribu, voće i povrće pet odsto u odnosu na 21 odsto kod nas, dok je na osnovne životne namirnice u Crnoj Gori sedam, dok je u Hrvatskoj pet odsto.
Upitani da prokomentarišu poziv na bojkot Volija, iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) su Pobjedi kazali da su se jasno odredili prema ovakvim inicijativima i dali ubjedljive razloge protiv bojkota trgovinskih lanaca.“Posebno ukazujemo na potrebu nediskriminacije u svakoj privrednoj oblasti i prema svakoj kompaniji, podvlačeći zainteresovanoj stručnoj javnosti da bojkot, kao način uticaja na ekonomske politike, niti je razuman niti opravdan”, kazali su iz PKCG.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković je za Pobjedu kazao da će uvijek podržati građanske inicijative, ali da smatra da bojkot neće donijeti očekivane rezultate, jer su cijene rasle zbog povećanja troškova, a ne marži.
“Ako se ide na bojkot, onda se bojkotuju svi. Izdvajati bilo koga posebno, i to onlajn glasanjem, nije u redu, jer svi lanci su isti učesnici na tržištu, među kojima se ne treba praviti razlika”, kazao je Mulešković.
Rast nameta
Ukazuje da se i u regionu svi nose sa istim problemom, te dodaje da je u posljednje tri godine došlo do rasta svih troškova.
“Samo minimalne zarade su povećane dva puta, a svi znamo da zaposleni u trgovinama dominantno primaju minimalac, što je svakako moralo da optereti trgovačke lance. Osim toga, stope PDV-a, te povećanje carina i akciza takođe su uticale na rast cijena”, kazao je Mulešković.
Kada postoji neizvjesnost na tržištu, ukazuje Mulešković, tada dolazi do rasta cijena.
“Morali smo to da očekujemo nakon administrativnog povećanja zarada i priliva preko 100.000 stranaca, da će zbog povećane količine novca na tržištu doći do rasta cijena, to je osnovna ekonomska logika”, navodi Mulešković.
Jedini način da se cijene spuste vidi isključivo u smanjenju troškova, ocjenjujući da je neophodno da počne dijalog između privrede i donosilaca odluka.
“Jasno je u svemu ovome da sve mjere koje smo imali prethodnih godina, nijesu dale nikakve rezultate, ali su pokazale da marže na tim proizvodima nijesu bili velike, jer znatnih razlika u cijenama nije bilo”, smatra Mulešković.
Imajući u vidu koliko trgovine utiču na javne finansije i na BDP, Mulešković upozorava da bi bilo kakav pad potrošnje mogao da dovede do problema po javne finansije, koje se dominantno finansiraju iz PDV-a. Problematizuje to što su sve mjere koje je država uvodila bile potrošačkog karaktera, ukazujući da je upravo država najviše profitirala od inflacije. Samom Fiskalnom strategijom su, kako navodi Mulešković, predvidjeli inflaciju za ovu godinu, znajući da će uvođenjem dodatnih troškova privredi, doći i do rasta cijena.
“Upravo zbog rasta cijena, ne samo u trgovinama, nego generalno, imamo te rekordne prihode sa kojima se hvale donosioci odluka. Od te potrošnje i tih cijena zavisi punjenje našeg budžeta “, navodi Mulešković pitajući da li je za sve ovo vrijeme stimulisana crnogorska proizvodnja.
Dodaje i da tri godine slušamo priču o robnim rezervama, te da smo za tri godine „uspjeli da implementiramo nekoliko kataloških akcija“ govoreći o akcijama ograničenja cijena.
Preporučeno
“Ovdje vidim šansu za privatno-javno partnerstvo, jer smatram da bi najjeftiniji način stvaranja robnih rezervi bio da se privrednicima povjeri da čuvaju državi određenu količinu robe”, kazao je Mulešković dodajući da je uz to neophodno i smanjivanje troškova i subvencije za crnogorsku proizvodnju.
Video