Ovi podaci direktno utiču na životni standard građana. Borančić ističe da ovakva situacija dodatno slabi ekonomiju, povećava zavisnost od uvoza i smanjuje prilike za domaće proizvođače. Kao rezultat, građani se suočavaju sa rastućim cijenama i inflacijom, dok plate ne prate porast troškova života.
Nedostatak domaće proizvodnje
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković naglašava da je nedostatak domaće proizvodnje i konkurentnosti na međunarodnom tržištu doveo do povećane potrošnje i zaduživanja, što dodatno pogoršava inflaciju i životni standard. On ističe da, na taj način, životni standard građana ostaje isti 2024. godine kao što je bio 2019. godine, kada nije bilo tolikog povećanja zarada. Bez strateških ekonomskih odluka i stimulativnih mjera za domaće preduzetnike, Crna Gora neće moći poboljšati standard svojih građana niti osigurati održivi ekonomski rast.Sagovornici Pobjede pozivaju na hitne reforme i dugoročne investicije koje će unaprijediti domaću proizvodnju, smanjiti uvoznu zavisnost i poboljšati životni standard građana. Bez ovih koraka, Crna Gora će se suočiti sa sve većim ekonomskim izazovima i rastućom inflacijom koja direktno pogađa svakodnevni život njenih građana.
,,Spoljnotrgovinski bilans je problem koji već dugo opterećuje našu ekonomiju i nije ništa novo, ali ovako drastične razlike govore o sve manjoj ekonomskoj aktivnosti i poželjnosti Crne Gore za poslovanje. Osim što Crna Gora gubi značajne količine novca koje plasira van države, a značajno manje novca ostaje u državi, na ovaj način dodatno se slabi i ukupna crnogorska privreda, naročito mali preduzetnici koji nemaju gotovo nikakvu podršku od države, a u konačnom Crna Gora postaje potpuno uvozno zavisna”, objašnjava Borančić, poručujući da je, uz sve potencijale kojima Crna Gora raspolaže u oblasti privrede, poljoprivrede, turizma i slično, to poražavajuće.
,,S druge strane, Vlada ne planira da radi na bilo kakvim politikama olakšica i stimulativnim mjerama za domaću privredu, poput onih koje je Liberalna partija u sklopu ekonomskih, antiinflatornih mjera predložila Vladi, a koje su ostale ignorisane, dok se s druge strane stalno povećavaju tekući rashodi koje finansiramo iz kreditnih zaduženja. Ta politika, od danas do sjutra, ne može se dobro završiti. Rješenje je uvećati postojeće stimulativne mjere stočarima i proizvođačima mlijeka i mliječnih prerađevina za 50 odsto, kako bi se cijene mesa, mlijeka, sira i drugih proizvoda od mesa i mlijeka barem zadržale na postojećim nivoima, kroz to bi se uvećao udio domaćih proizvoda na tržištu, smanjila uvozna zavisnost i imali bismo konkurentnije, niže cijene”, navodi Borančić.
On smatra da je moguće kreirati podsticajne linije za nabavku savremene opreme, kao i sirovina i poluproizvoda, oslobođenih plaćanja carinskih dažbina, za unapređenje poljoprivredne proizvodnje, a u cilju povećanja obima domaće proizvodnje i širenja asortimana.
,,Ovo su samo neki od načina za jačanje domaćeg proizvoda i borbu protiv ovako porazne stope uvoza”, tvrdi Borančić.
Neuspjeh ekonomske politike
Očigledno je, kako ističe, da je povećanje plata uslovilo povećanu potrošnju što je uticalo na rast cijena.
,,Tako ulazimo u začarani krug inflacije. Godišnja stopa inflacije u aprilu ove godine iznosila je 5,4 odsto i drastično je veća u odnosu na prosječnu godišnju inflaciju u zemljama EU, koja iznosi 2,6 odsto. Takođe, iako se akcija sprovodila tokom aprila, čak je i mjesečna inflacija iznosila 0,1 odsto, što jasno pokazuje da nije došlo do pada cijena i da se nijesu ostvarila nerealna očekivanja premijera i ministra ekonomije da će sa ovom limitiranom akcijom zaustaviti dalji rast cijena, a da ne govorimo o najavi da će se cijene osnovnih životnih namirnica smanjiti. Dakle, očigledan je neuspjeh ekonomske politike Vlade u pokušaju sprečavanja inflacije”, poručio je Borančić.
On upoređuje mjesečne stope inflacije u novembru i decembru 2023. godine, kada su bilježile vrijednosti – minus 0,3 i minus 0,5 odsto, dok se implementirala akcija ,,Stop inflaciji“, koju su trenutni donosioci odluka ocijenili kao lošu.
,,Statistički podaci pokazuju da je njihov prijedlog lošiji od tog lošeg, sa čime smo i saglasni. Populističke mjere i nedostatak volje i želje Vlade da se bori sa ovim problemom doveli su nas do toga da se na dnevnom nivou vrši nivelacija cijena i urušava životni standard građana”, kaže Borančić.
Kada je u pitanju najavljeni program ,,Evropa sad 2“ kaže da se on samo naslućuje i da bi to trebalo da poveća sve penzije, osim minimalnih, što bi bilo pohvalno.
,,Sljedeći korak bio bi ukidanje penzionog fonda koji bi ubuduće finansirala država, ali direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić saopštio je da to smatra nemogućim, a iskustva država regiona potvrđuju tu tezu. Država će bez ovog izdatka imati gubitke od oko 500 miliona eura, ako uzmemo u obzir da ovom fondu već fali 130 miliona eura, dolazimo do cifre od 630 miliona koje država gubi”, objašnjava Borančić.
Penzijskom fondu potrebna je, poručuje, reforma, ali ozbiljna, temeljna i dugoročno održiva.
,,Ideja da građani raspolažu svojim bruto zaradama je pozitivan iskorak, ali istovremeno je važno obezbijediti sigurnu socijalnu, zdravstvenu i penzijsku zaštitu, i to kroz omogućavanje obaveznih privatnih penzijskih fondova, kako bi građani mogli da štede svoje penzije, kako i gdje oni žele. Za takvo nešto susjednoj Hrvatskoj bilo je potrebno 15 do 20 godina, a rješenja koja se nude ,,preko noći“ ili uoči nekih predstojećih izbora, samo će napraviti ogromnu štetu građanima”, poručuje Borančić.
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković smatra veoma problematičnim trenutni spoljnotrgovinski bilans zato što podaci pokazuju da malo proizvodimo, pa samim tim imamo malo toga za izvoz i nijesmo konkurentni na međunarodnom tržištu.
,,S druge strane, zbog manjka domaće proizvodnje, prisiljeni smo da uvozimo mnogo više. Napominjem da, za razliku od prošle godine, kada su tadašnji donosioci odluka tvrdili da su ostvareni spektakularni rezultati, ovi podaci to demantuju. Ti spektakularni rezultati su postignuti zahvaljujući izvozu električne energije po visokim cijenama usljed poremećaja na tržištu. Kada je došlo do stabilizacije cijena, pokazalo se da nijesmo unaprijedili našu proizvodnju i da crnogorski proizvodi nijesu postali konkurentni na međunarodnom tržištu, kako se tvrdilo. Naprotiv, pozicija Crne Gore se dodatno pogoršala u odnosu na prethodni period”, objašnjava Mulešković, dodajući da je ovo jasan signal donosiocima odluka da se mora više raditi na ekonomiji.
,,Iako su svi indikatori prošle godine pokazivali rast ekonomije, nije bilo stvarnog razvoja. Pozitivni rezultati koje smo imali bili su uslovljeni rastom cijena na međunarodnom tržištu. Kada su se cijene stabilizovale, izvoz je opao dok je uvoz porastao. Uvozna zavisnost Crne Gore raste, što povećava mogućnost rasta cijena i potvrđuje da crnogorski proizvodi nijesu dominantni. Sve ovo je posljedica loših ekonomskih koraka i neulaganja u ekonomiju”, ističe Mulešković.
Potrošačko društvo
Mulešković tvrdi da povećanje plata dovodi do povećanja potrošnje i da je jasno da vještačko povećanje zarada, koje nije rezultat povećane ekonomske aktivnosti, vodi do povećanja inflacije.
,,To se desilo u aprilu 2022. godine i od tada se inflacija ne smiruje, jer nijesmo imali set mjera protiv inflacije, već smo se borili kratkoročnim akcijama i povećanom potrošnjom koja je dovodila do rasta cijena. Tako su mjere koje su uvedene bile veoma ograničene, nedovoljno efikasne i nijesu bile usmjerene na borbu protiv inflacije. S druge strane, ako povezujemo ove podatke sa izvozom, vidimo da se nije ulagalo u ekonomiju i da crnogorski proizvod nije jačao”, naglašava Mulešković.
On navodi da je povećanje minimalne penzije dovelo do povećanja zaduživanja penzionera, što je rezultiralo rastom njihovih kredita, a potom i povećanjem potrošnje.
,,Takva potrošnja uzrokovala je blagu inflaciju u aprilu ove godine. Na evropskom nivou, u aprilu je takođe došlo do rasta cijena, što se može povezati sa padom kamatnih stopa i povećanjem potrošnje. Kod nas se ne vodi dovoljno računa o ovim pitanjima, a pojedine izjave vladajućih struktura umanjuju ozbiljnost situacije”, ističe Mulešković.
Ukoliko dođe do ponovnog vještačkog rasta zarada, on tvrdi da će to izazvati nagli rast cijena.
,,Ova druga reforma je mnogo teža jer se očekuje veće povećanje zarada, što će rezultirati većom inflacijom. Želimo da budemo poput Švajcarske ili Singapura, ali u ovom slučaju imaćemo prosječne plate kao u Hrvatskoj, dok će cijene biti kao u Švajcarskoj, ako ne i veće. Na taj način se ne unapređuje standard građana, jer je životni standard 2024. isti kao što je bio 2019. godine, kada nije bilo tolikog povećanja zarada”, smatra Mulešković.
On poručuje da se moramo vratiti strateškom donošenju odluka uz ekonomske analize da bismo vidjeli kako će ove promjene uticati na sve segmente društva.
,,Cilj nije samo povećati zarade, već unaprijediti životni standard građana, a ovakavim pristupom to se ne postiže. Najavljeno vještačko povećanje zarada, početkom naredne godine, može dovesti do daljeg rasta cijena. Bez značajnih kapitalnih projekata i dugoročnih investicija, kojima će se otvarati nova radna mjesta, nema održivog rasta ekonomije. Ako se vodimo politikom povećanja potrošnje, suočićemo se s problemima kako u potrošnji, tako i u javnim finansijama”, porućuje na kraju Mulešković.
Vještačko povećanje zarada najviše pogađa male privrednike
Mulešković objašnjava da će naredno povećanje zarada, koje se najavljuje programom ,,Evropa sad 2“, najviše pogoditi male privrednike, koji neće moći da zarade dovoljno novca da bi finansirali sve svoje obaveze.
,,Uz ovoliku administraciju, takvo povećanje zarada će dodatno opteretiti finansije. Nemamo mogućnost da finansiramo toliki rast zarada, jer nijesmo ništa uradili na proširenju poreske baze, suzbijanju neformalne ekonomije, niti je naša realna ekonomija dovoljno jaka da izdrži takav udar. Nastavlja se sa potrošačkim modelom koji može dati rezultate za godinu do dvije, ali nakon toga možemo očekivati velike probleme sa javnim finansijama i ekonomijom”, smatra Mulešković.
Ograničavanje marži nije dovoljno u borbi protiv inflacije
Borančić podsjeća Vladu da se sa problemom inflacije ne može boriti samo ovim mehanizmom – ograničavanjem marži, koje dovodi do rasta drugih cijena, i povećanom potrošnjom, koja dovodi takođe do rasta cijena.
,,Tako ćemo i dalje samo biti šampioni u visini inflacije, na što smo već navikli prethode dvije godine i na što uporno upozoravamo”, objašnjava on.
Potrebno stimulisati štednju, povećati kamate na depozite
Borančić smatra da je, umjesto dodatnog plasiranja novca na tržište, što samo povećava inflaciju, potrebno stimulisati štednju, a to je moguće povećanjem kamata na depozite (pasivnih kamatnih stopa) u cilju povećanja štednje, te smanjenjem količine novca u opticaju.
Preporučeno
,,Ovo je instrument koji u veoma kratkom roku daje pozitivne rezultate po pitanju stabilizacije cijena. U dijalogu sa bankama, potrebno je zamrznuti kamatne stope na stambene kredite u narednih godinu dana. Ne želeći da ulazimo u zonu ograničavanja slobodnog poslovanja banaka, konstatujemo činjenicu da je trenutna razlika pasivnih i aktivnih kamatnih stopa suviše velika i u ovim inflatornim okolnostima za očekivati je da poslovne banke razumiju izazove građana, svojih klijenata, na tržištu na kojem posluju i, u dogovoru sa Vladom, ako to ova vlada želi, prihvate ove mjere”, ističe Borančić.
Video