,,Sve to jasno govori da u Crnoj Gori skoro da i ne proizvodimo ništa, što negativno utiče na ekonomiju. Sa ovakvom zavisnošću od uvoza nemamo mogućnost da ulažemo dovoljno u domaću proizvodnju. Naime, kada imate veliki uvoz, a mali izvoz, većina novca izlazi iz zemlje, dok se samo mali dio vraća. Mjere koje se sprovode u poljoprivredi, preradi hrane i drugim oblastima jesu povećane u odnosu na raniji period, ali one nijesu dovoljne – moraju biti mnogo veće i bolje formulisane kako bi se razvio crnogorski proizvod”, ističe Mulešković.
Stanje u kojem se nalazimo, navodi, negativno utiče i na potencijal rasta bruto društvenog proizvoda, jer razlika između uvoza i izvoza predstavlja jednu od ključnih komponenti u njegovom obračunu.,,Povećanje jaza smanjuje mogućnost rasta BDP-a. Upravo je to bila jedna od primjedbi na projekcije rasta za 2024. i posebno 2025. godinu, jer se znalo da će doći do ovakve situacije zbog slabijeg izvoza električne energije. Bez konkretnih mjera za jačanje crnogorske privrede – realne ekonomije i poljoprivrede teško da se može popraviti stanje. Bez snažne realne ekonomije nema održivog ekonomskog rasta. Ovi podaci jasno ukazuju da je potreban strateški pristup svih relevantnih institucija i unaprijeđenje dijaloga sa privredom, kako bi se problemi rješavali”, podcrtava Mulešković.
Preporučeno
Godina 2028, koja se pominje kao potencijalna za članstvo u EU, vrlo je blizu, a ulazak u Uniju sa ovako ranjivom ekonomijom predstavljaće dodatni problem za Crnu Goru, zaključio je.
Video