Ocjena poslovnog ambijenta za period 2017–2018 je bila 6,29. Ovo nam govori da je upravo politička nestabilnost, nedovoljna posvećenost reformama, dovelo do toga da upravo strane kompanije vide probleme u poslovnom ambijentu Crne Gore. Nedovoljno ulaganje u IT, nedovoljna digitalizacija servisa države, te politička nestabilnost i nedostatak rješenja u borbi protiv neformalne ekonomije samo su neki od problema koji su prepoznati ovim izvještajem.
Ubrzo nakon ovog izvještaja, Savjet stranih investitora predstavio je “Bijelu knjigu – Investiciona Klima u Crnoj Gori 2022”. Slično kao i u izvještaju AmChm-a, Indeks lakoće poslovanja u Crnoj Gori za 2022. godinu iznosio je 6.7, što je pad od 0.3 poena u odnosu na 2021. godinu, kada je bio na rekordno visokom nivou. U ovom izvještaju, investitori prepoznaju nestabilnost i nepredvidivost poslovnog ambinenta kao najveći problem, što u značajnoj mjeri povećava zabrinutost oko investicione klime u Crnoj Gori.
Takođe, kao i u izvještaju AmCham-a, i ovaj izvještaj je prepoznao probleme u vladavini prava i neformalnoj ekonomiji kao ključne za budući razvoj ekonomije Crne Gore.
Posljednji, Izvještaj Evropske komisije o sprovođenju Vladinog Programa ekonomskih reformi 2023-2025. u Crnoj Gori dodatno je potvrdio određene nalaze prethodnih izvještaja, ali i dodao određene probleme i sugestije za dalji razvoj.
Ono što Izvještaj potvrđuje, a na šta mi svi ukazujemo je da je budžet za 2022.godinu bio opterećen novim socijalnim transferima i smanjenim porezima koji nisu dobro ciljani. Takođe, ono što ovaj Izvještaj govori je da ne postoji srednjoročna fiskalna strategija, da nije postignut napredak u stranim direktnim investicijama, upravljanju i pregledu poreskih izdataka. Ovo nam u značajnoj mjeri govori da ne postoji strateški i sistemski pristup javnim finansijama, što na srednjem, a kamoli na dugom roku, može biti samo problem.
Takođe, ono što izvještaj predlaže za kreiranje srednjoročne strategije je da se ozbiljno pristupi specifičnim i dobro ciljanim mjerama fisklane konsolidacije, što bi značilo proširenje poreske osnovice, racionalizacija poreskih izuzeća i stvaranje novih budžetskih prihoda, kako bi se nadoknadili svi izgubljeni prihodi, a nadomjestili upravo oni rashodi koji su prepoznati i u izvještaju kao ne dobro planirani i koji su izazvali veliki rast tekućih rashoda, a što je u stvarnosti dovelo do problema u javnim finansijama, te minimalno izdvajanje sredstava za kapitalne projekte.
Kao glavne izazove, Izvještaj Evropske komisije navodi: visoki fiskalni deficit, jačanje dugoročne održivosti javnih finansija, napredak u regulativi poslovnog okruženja, predana borba protiv rastuće sive ekonomije i strukturni izazovi tržišta rada.
Sve ovo nam govori da stanje u poslovnom ambijentu nije dobro i da postoje problemi koje ne treba zaobilaziti, već ukoliko želimo da imamo stvaran rast i dugoročni napredak moramo ozbiljno početi da se bavimo rješavanjem ovih preoznatih problema. Veoma je bitno, što su i ovi izvještaji prepoznali sve probleme na koje i većina stručnjaka iz Crne Gore upozorava, a sa druge strane Vlada ne prepoznaje i ne vidi iste. Ovo su nam jasne smjernice šta bi trebalo raditi u narednom periodu, i gdje bi trebao da bude fokus kako trenutne tako i svih budućih Vlada.
Održivi rast, uz racionaliaciju javne potrošnje.
Preporučeno
Mirza Mulešković
Video