Plate od preko 3.000 eura prima preko 60 zaposlenih u javnim institucijama.

Prosječna plata u Crnoj Gori iznosi oko 800, dok su minimalna plata i penzija 450 eura.

Crnogorsko pravosuđe koje ima preko pedeset hiljada neriješenih predmeta, godinama je najkritikovanije u izvještajima Evropske komisije i američkog Stejt departmenta.

Brojne su primjedbe i na javno zdravstvo koje se finansira novcem građana.

Oko hiljadu i po pacijenata se žalilo za prvih deset mjeseci prošle godine na zdravstvene usluge. Česte su nestašice terapija, uključujući one za najteže bolesti.

Mamograf u Kliničko bolničkom centru je u mjesecu borbe protiv raka dojke bio u kvaru. Na pojedine sprecijalističke preglede čeka se mjesecima.

Kako najkritikovaniji imaju najveće plate

Da nije problem u visini plata već u kvalitetu rada ukazuje direktor istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac.

On je za Radio Slobodna Evropa ocijenio da odgovorne funkcije moraju biti dobro plaćene, ukazujući da visoke plate nisu garancija da će svi u pravosuđu postupati profesionalno i etički:

“Visoka zarada treba da bude jedna od prvih brana koruptivnom ponašanju. U prethodnom periodu vidjeli smo da te visoke zarade nisu dovoljno motivisale sam vrh pravosuđa da ostane imun na veze sa organizovanim kriminalom.”

Uz to pojedini imaju imovinu koju ne mogu objasniti zvaničnim prihodima , dodaje Milovac.

Desetine hiljada neriješenih predmeta

Crnogorski sudovi su na kraju 2022. godine imali 51.539, odnosno skoro 40 odsto, neriješenih predmeta, piše u izvještaju Sudskog savjeta.

Evropska komisija (EK) je u posljednjem izvještaju je upozorila da je Ustavni sud, čiji je rad zbog nedostatka sudija bio je blokiran šest mjeseci, zaostajao sa rješavanjem više od 3.000 ustavnih žalbi.

U tom izvještaju EK je konstatovala da je crnogorsko pravosuđe umjereno pripremljeno i da nije bilo napretka u sprovođenju ključnih reformi.

Dio problema su i neblagovremene presude.

Bilo je više slučajeva da se optuženi za najteža krivična djela puštaju da se brane sa slobode, jer sudovi nisu donijeli prvostepenu presudu ni poslije tri godine suđenja.

Pored toga, dio sudskih postupaka je prekinut zbog zastarjelosti predmeta jer nije donijeta pravosnažna presuda u roku od deset godina.

Osim toga, pravosuđe ima problema i u izboru čelnika.

Zbog nedostatka konsenzusa u parlamentu od 2019. godine se čeka imenovanje Vrhovnog državnog tužioca, a više od tri godine nije izabran predsjednik Vrhovnog suda u punom mandatu.

Dejan Milovac konstatuje da građani ne mogu biti zadovoljni nivoom sprovedenih reformi u pravosuđu jer visoke plate za crnogorske prilike ne prati odgovornost:

“Kao građani koji obezbjeđuju te plate kroz poreze, ne možemo biti zadovoljni, jer nedostaje evaluacija rada na tim visokim funkcijama. Čak i kad su rezultati negativni, oni nemaju konkretnu posljedicu kroz utvrđivanje odgovornosti za takvo stanje.”

Milovac naglašava da to nije samo slučaj u pravosuđu, već i u oblasti prosvjete i zdravstva:

“Vidimo da nemamo zadovoljavajući nivo usluge, bilo da je u pitanju pravo na pravdu, pravo na obrazovanje ili na adekvatnu zdravstvenu zaštitu.”

Zdravstvo najplaćenije u Crnoj Gori

Zdravstveni radnici su inače apsolutni rekorderi po visini zarada među hiljadu najplaćenijih u javnom sektoru u Crnoj Gori. Čak 70 posto ili 694 medicinskih radnika ima najviše plate.

Zarada svim ljekarima je povećana za 110 posto 2022. godine.

O tome koliko su građani zadovoljni zdravstvenim uslugama, govori i podatak da je za prvih devet mjeseci prošle godine podneseno 1.428 prigovora pacijenata i članova njihovih porodica.

A nezadovoljnih je mnogo više, poput sagovornica RSE koje nisu podnosile žalbu.

Primjeri neadekvatnog odnosa prema pacijentima

Pacijentkinja, čiji je identitet poznat redakciji pet dana je “šetana” na relaciji Hitna pomoć – Dom zdravlja – Urgentni centar, sa, kako ih opisuje, neizdrživim bolovima na desnoj strani ispod rebara.

Niko joj nije uradio pretrage, uspostavio dijagnozu već je od svih dobijala samo medikamente za smanjenje bola.

“U nedelju oko dva ujutru kad više nijesam znala šta da radim, odem u Urgentni nadajući se da ću biti pregledana i da će mi makar tamo uraditi nalaze. U Urgentnom u tom momentu nije bilo pacijenata. Srijeće me krupni visoki umorni lik. Kazem o čemu se radi i dobijam odgovor ‘pa nisi valjda sad došla da ti se radi ultrazvuk!”

Iz Urgentnog je, kaže, izašla sa receptom za tablete protiv bolova i gelom za mazanje.

“Niti gel, niti tablete umiruju bol! Dakle, da li je ovo normalno? Nikom na pamet nije palo da mi izvadi krv, eventualno uradi ultrazvuk, a da ne kazem skener? Kao da ću ga doma ponijeti…”

Dodaje da su joj dijagnoze bez analiza pisali “od oka”, nagađanjem.

Pravu dijagnozu, herpesa zostera na stomaku i adekvatnu terapiju dobila je zahvaljujući “sreći” da je stigla do doktora koga poznaje.

I to sedam dana nakon pojave jakih bolova.

Milena, druga pacijentkinja koja je za RSE podijelila iskustvo, imala je više sreće i pregledana je istog dana.

“Ako mislite da ćete zato što trpite jake bolove u Urgentnom centru biti urgentno pregledani griješite”, kaže Milena.

Ona kaže da se ni ljekari ni osoblje ne ponašaju kao da je bilo šta urgentno.

“U hladnom hodniku bez stolica i bilo kakvog mjesta za sjedenje oslonjeni na zid ili u najboljem slučaju radijator čekate da vas pregleda dežurni ljekar. Spremite se da čekate dva do tri sata jer ljekara nema, navodno su ga vidjeli da pije kafu ispred.”

Kad dodje, nastavlja Milena, čekate da najprije pregleda sve koji su ušli preko reda u pratnji nekog od osoblja. Onda čekate makar sat na ultrazvuk, jer se i tu čeka “da dođe ljekar”, pa ponovo bar sat kod ljekara koji vas je prvobitno pregledao.

“Jedino ćete infuziju dobiti relativno brzo. Sve drugo se čeka, uključujući i uklanjanje bronile. Medicinska sestra kojoj sam se obratila, jer mi je liptila krv iz vene nakon vađenja bronile rekla mi je da idem u sobu u kojoj sam u startu pregledana.

To nije naš posao, bio je njen ‘ljubazni’ odgovor na krv koja mi se slivala niz ruku”, kaže Milena.

I u Vladi visoke plate osim premijeru

Najvišu platu u Vladi Crne Gore ima državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede od 3.059 eura, a za njim samostalni savjetnik u Ministarstvu unutrašnjih poslova zadužen za poslove tehnike sa zaradom od 3.000 eura

Slijede piloti vladinih helikoptera.

Plata policijskih službenika za istrage u oblasti organizovanog kriminala je nešto viša od 2.000 eura.

Na Vladinoj listi se ne nalaze plate zaposlenih u Javnom servisu RTCG, Univerziteta Crne Gore, kao ni zarade crnogorskih diplomata.