POBJEDA: Da li je s aspekta AZK prihvatljiva namjera EPCG-Željezare da nađe partnere koji će nastaviti proizvodnju čelika?

DAMJANOVIĆ: U ovom, izazovnom trenutku za nastavak rada željezare, kada zakonske opcije ostaju sužene, to bi bilo opšteprihvatljivo rješenje. Važno je da potencijalni investitor ne bude povezano lice sa EPCG, kao i da to nije kompanija u većinskom državnom vlasništvu. Kada bi EPCG-Željezara nastavila sa proizvodnjom čelika došlo bi do ekonomskog kontinuiteta između dvije kompanije, što je u suprotnosti sa pravilima EU i obavezama koje Crna Gora ima iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Važno je napomenuti da je, nakon stupanja SSP-a na snagu 2012, definisan rok od pet godina u kojem je potrebno izvršiti sve intervencije u vidu državne pomoći u oblasti čelika, tako da je i iz toga ugla posmatrano nastavak proizvodnje problematičan.

POBJEDA: Nedavno ste izjavili da su neophodne zakonske izmjene kako bi AZK mogla da obavlja svoj posao u punom efektu. Što bi te promjene trebalo da donesu?

DAMJANOVIĆ: Trenutni zakonodavni okvir ograničava naš rad u više aspekata, kako na planu izgradnje administrativnih kapaciteta, tako i na planu dalje digitalizacije, izricanja kazni i drugih aktivnosti. Pripremamo novo zakonsko rješenje kojim će se u crnogorsko zakonodavstvo transponovati Direktiva o jačanju tijela država članica nadležnih za konkurenciju kroz efikasnije sprovođenje pravila o konkurenciji i osiguravanju pravilnog funkcionisanja unutrašnjeg tržišta. AZK će na ovaj način, pored operativne, dobiti i finansijsku nezavisnost, dok će kaznena politika postati naša nadležnost. Time će Crna Gora dobiti modernu instituciju koja će nadgledati tržište po EU pravilima i obezbijediti građanima širi dijapazon dostupnih proizvoda visokog kvaliteta.

POBJEDA: Kako disciplinovati nadležne da državnu pomoć odobravaju tek nakon pribavljenog mišljenja AZK?

DAMJANOVIĆ: Politička komponenta prilikom donošenja odluka o dodjeli državne pomoći je često veoma izražena, a socijalna komponenta ovakvih predmeta čini ove odluke dodatno izazovnim u odnosu na trenutni zakonodavni okvir. Svijest o važnosti prijave državne pomoći i davanja mišljenja Agencije, prije završetka transakcije, još nije na zadovoljavajućem nivou. U prethodnom periodu smo na to ukazivali, jer praksa pokazuje da sve, potencijalno problematične transakcije, vode do naknadne kontrole i negativnih mišljenja, što onda vodi ka povraćaju sredstava i ugrožavanju radnih mjesta. AZK je uvijek otvorena i spremna da konstruktivnim pristupom pomogne pronalazak rješenja prihvatljiv za sve strane i usklađen sa zakonom. Očekujemo proaktivan pristup nove parlamentarne većine i veću odgovornost po ovom pitanju.

POBJEDA: Da li će zakonom biti regulisana i lična odgovornost rukovodilaca organa u slučaju oglušenja o zakon?

DAMJANOVIĆ: Prilikom nedostavljanja podataka odgovornost jeste na rukovodiocu organa i samom organu. Jedan od zaključaka sastanka s evropskim partnerima jeste i taj da Crna Gora što prije treba da objavi smjernice za organe javne uprave, kako bi se osiguralo sistemsko konsultovanje AZK pri kreiranju novih politika koje potencijalno mogu uticati na područje zaštite konkurencije i kontrole državne pomoći, a prije usvajanja bilo kakve odluke konsultovanje mora biti obavezno. Unapređenje zakonskog okvira u oblasti državne pomoći planirano je za kraj ove godine. Svijest davaoca državne pomoći i dalje nije na zadovoljavajućem nivou po pitanju dostave podataka, što će u narednom periodu biti tretirano sa posebnom pažnjom.

POBJEDA: U kojim slučajevima, do sada, je AZK donijela odluku o povraćaju državne pomoći i koji je status tih predmeta?

DAMJANOVIĆ: U posljednje tri godine donijeto je šest rješenja o povraćaju neusklađene državne pomoći. U slučaju MA donijeta su četiri rješenja kojima se nalaže povrat ukupno 63,5 miliona eura, plus zatezna kamata od dodjele pomoći do donošenja rješenja o povraćaju. Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) dostavilo je plan povraćaja sredstava koje je Crnogorska plovidba dobila iz budžeta na ime rata kredita Eksim banci, sa mjerama i rokovima za njegovu realizaciju. U planu se navodi da je iz državnog budžeta za kredit za kupovinu dva broda banci isplaćeno 32.328,058,84 eura, a sa zateznom kamatom 32.632.827,50 eura. Crnogorska plovidba je vratila u budžet 851.027,61 euro, a u 2017. godini je sprovedena dokapitalizacija u korist Vlade u iznosu od 3.450.500 eura, pa budžetu duguju još 28.331.299,89 eura. U planu MKI se navodi da će otplata ovog duga zavisiti isključivo od kretanja vozarina na globalnom pomorskom tržištu, tako da će se plan otplate ažurirati nakon svakog novog ugovora o najmu brodova. Ukoliko bi se zadržala aktuelna cijena najma, dug bi mogao biti vraćen za 14 godina, a da poslovanje kompanije ne bude ugroženo. MKI je dostavilo i plan otplate nezakonite državne pomoći za Barsku plovidbu, koji predviđa da do kraja 2026. vrate šest miliona uz kamatu od 154.656,56 eura. Ministarstvima ekonomije i kulture i medija naloženo je da od AST-a Podgorica – Prva TV naplate neusklađenu državnu pomoć od 39.608,53 eura.

POBJEDA: Smatrate li da bi AZK trebalo da se finansira iz sopstvenih prihoda?

DAMJANOVIĆ: Kako je pokazala nedavna rasprava na skupštinskom odboru za ekonomiju, finansijska nezavisnost Agencije postaje realnost. U ovom trenutku, Agencija ostvaruje priliv sredstava od procedura prilikom prijave koncentracija, dok kazne, koje propisuje Sud za prekršaje, predstavljaju budžetski priliv. Prethodnih godina Agencija je budžetu proslijedila više novca nego što je primila, a planirano je da to postanu izvorna sredstva Agencije, čime bi bila obezbijeđena finansijska nezavisnost i riješeno ključno pitanje održivosti i funkcionalnosti. Podrška koju smo dobili od svih poslaničkih klubova ohrabruje nas da ćemo proceduru donošenja novog zakona sprovesti u najkraćem roku.

POBJEDA: Kakve su obaveze Crne Gore u oblasti konkurencije u kontekstu pregovora za pristupanje EU?

DAMJANOVIĆ: Izvještaj Evropske komisije (EK) za 2023. godinu potvrdio je umjerenu spremnost za članstvo u EU i određeni napredak. Ključni izazov je jačanje i unapređenje administrativnih kapaciteta i uslova rada naših službenika. Prošle godine smo povećali broj zaposlenih, došlo je do unapređenja bilateralne saradnje kroz obuke EU partnera i ekspertske podrške. Planirano je da kroz memorandume o saradnji sa Pravnim i Ekonomskim fakultetom UCG u prvom kvartalu po dva studenta master studija budu angažovana kao pripravnici sa kredibilnim šansama za stalno zaposlenje. Kako je nedavno dogovoreno na sastanku sa Delegacijom EU, crnogorski organi bi do proljeća trebalo da kreiraju i usvoje akcioni plan za ispunjavanje završnih mjerila u pregovaračkom poglavlju 8 – konkurencija. Ukoliko sve bude teklo po planu, očekujemo da poglavlje 8 bude zatvoreno među prvima, nakon što cjelokupni pregovarački proces bude odblokiran dobijanjem završnih mjerila za poglavlja koja se tiču vladavine prava, uprkos činjenici da je upravo poglavlje 8 posljednje otvoreno u junu 2020.

POBJEDA: Koji su predmeti u fokusu EK?

DAMJANOVIĆ: To su MA, Auto-put Bar – Boljare i KAP Uniprom. Kod MA su sve procesne radnje, s aspekta nadležnosti AZK, završene, očekuje se završetak stečaja i prodaja stečajne mase iz koje bi se potencijalno mogla vratiti sredstva naložena odlukom AZK. Procedure u ostalim predmetima su u toku i očekujemo da se tokom ove godine steknu uslovi za njihovo rješavanje.