Apsolutno je neprihvatljivo da razlika između kamata na kredite i na depozite, odnosno štednju u bankama, iznosi blizu hiljadu odsto, jer nema ni jedne grane u biznisu u kojem je toliki raskorak između imputa i autputa kao u bankama, smatraju ekonomisti.

Po najnovijim podacima Centralne banke, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na kredite, koja obuhvata sve njihove troškove u novembru prošle godine bila je 6,9 odsto, a na štednju 0,72 odsto.

Raskorak

Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju dr Predrag Sekulić za Pobjedu kaže da je ovoliki raskorak primjer kako bankarski sektor svoje loše poslovne poteze prebacuje na klijente.

“Sada plaćamo ceh loših plasmana poslovnih banaka u proteklih nekoliko godina. I pored destimulativne kamate na štednju imamo rast depozita. Vjerujem da će banke, ukoliko budemo imali rast inflacije u narednom periodu, povećati kamatne stope kako na štednju po viđenju tako i na oročene depozite. U narednom periodu vjerujem da ćemo imati smanjenje kamata na plasmane iz prostog razloga što se u bankama nalazi sve više novca”, smatra Sekulić.

Dodaje da je dobro što se procenat loših plasmana smanjuje iz godine u godinu i što je rizik u bankarskom sektoru sveden na minimum.

Nije, kaže on, za utjehu da su kamatne stope iste ili sa minimalnom razlikom u svim poslovnim bankama u Crnoj Gori, ali i u regionu.

Bankarski ombudsman dr Halil Kalač smatra takođe da je nerealno i neprihvatljivo ovakvo stanje.

“Neprihvatljivo je da se kamatne stope na depozite, odnosno štednju spuste na nulti nivo ili u zonu negativnih. Svjedoci smo stalnog pada pasivnih efektivnih kamatnih stopa na depozite u našem bankarskom sistemu. Istina da je politika kamata u nadležnosti poslovnih banaka, ali one pri kreiranju svojih politika moraju voditi računa o povjerenju i zadržavanju svojih klijenata. Smatram da je Centralna banka uradila dobar potez kada je krajem oktobra svim bankama uputila preventivno upozorenje da ne uvode negativne kamatne stope, pošto su neke banke najavile tu mogućnost”, kaže Kalač.

On podsjeća da su ukupno odobreni krediti banaka na kraju novembra prošle godine bili 2,7 milijardi eura, a depoziti 3,18 milijardi eura. Prosječna likvidna sredstva banaka u novembru bila su 1,03 milijarde i 11,5 odsto su veća nego u istom mjesecu 2016.

Neprihvatljivo

Kalač takođe smatra da su kamatne stope na kredite i dalje visoke.

“S pravom se očekuje njihov dalji pad. Da su aktivne kamatne stope i dalje na visokom nivou, govore i uporedni podaci sa tržišta iz EU. Dalji pad aktivnih kamatnih stopa je neophodan jer bi to omogućio snažniji razvoj realnog sektora i povoljnije kreditne uslove za razvoj naše ekonomije, pokrenule bi investicionu tražnju, urednije izmirenje kredita, smanjenje kreditnog rizika povjerioca. Performanse poslovanja banaka u Crnoj Gori govore da one mogu biti snažniji faktor dinamičnijeg razvoja crnogorske ekonomije”, smatra bankarski ombudsman.

Banke su, dodaje on, na potezu da kreditiranje učine povoljnijim.

“Ove tvrdnje zasnivam na podacima Centralne banke da sve bilansne pozicije kao što su ukupna aktiva, depoziti, kapital, u bilansima banaka bilježe kontinuirani rast. Učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim je značajno smanjeno, finansijski rezultat banaka na agregatnom nivou je pozitivan, a likvidnost i solventnost bilježe rast i njihovi nivoi su i dalje značajno iznad zakonom propisanog standarda”, objašnjava Kalač.

Damjanović: Bankari se pravdaju kao loši đaci

Poslanik opozicije i bivši predsjednik Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović za Pobjedu kaže da su visoke efektivne aktivne kamatne stope na domaćem tržištu u eri nikad nižih kamata na međunarodnom finansijskom tržištu i ekspanzivne monetarne politike, kako Evropske centralne banke tako i ostalih centralnih banaka posljedica načina na koji je utemeljen ekonomsko finansijski sistem u u Crnoj Gori.

“Veliki spred, odnosno razlika kamata na kredite i na oročenu štednju, koji je vjerovatno najveći među eurizovanim ekonomijama, dodatni je pokazatelj nepostojanja zdravog finansijskog Sistema, koji de fakto nikada nije ni bio u funkciji razvoja crnogorske privrede, odnosno preduzetništva građana. Naprotiv, politika nemilosrdne kreditne ekspanzije od prije desetak godina, kada su ove iste banke dijelile višemilionske kredite i na telefonski poziv i kada su promašaji menadžmenta, odnosno koruptivni krediti ruinirali njihove bilanse, i dan-danas se pegla neopravdano visokim kamatama. Takve kamate solidarno plaćaju zdravi dio privrede i građani”, smatra Damjanović.

On kaže da poput pravdanja lošeg đaka zvuče pozivanja na tzv. visoki rizik zemlje, kao slabe ekonomije, ili objašnjenja kako nema zdravih projekata za kreditiranje, pa kamate ostaju visoke.

Preporučeno

ODLUKA VLADE: Od januara sve ZARADE u Crnoj Gori rastu – minimalna plata od 1.000 do 1.400, prosječne penzije preko 600 eura

FIDELITY Consulting: Spajiću, imate veliku rupu u obračunu

MIJAJLOVIĆ: Mislio sam da je skrivena kamera – prvo optužbe za cigarete, pa „državni udar“, a onda najprizemnije – za narkotike

ZDECHOVSKÝ ZA STANDARD: PES mora objasniti zašto ne podržava Mandićevu smjenu, funkcija predsjednika Skupštine nije “privatna stvar”

Kolike su NAJVEĆE PENZIJE u Crnoj Gori: Sa maksimalnim koeficijentom i 40 godina staža 1.929 eura, ali iznos može biti i veći

Vuković NIJE GLASAO ZA PREDLOG Spajića da se od januara primjenjuje novi Vladin model povećanja zarada

“To je providan alibi etabliranih banaka koje se, u nedostatku suštinskih regulatornih poteza Centralne banke ili čak uz otvorenu ili prikrivenu podršku te institucije, koja polako ali sigurno postaje suštinski servis komercijalnih uglavnom inostranih banaka ne “zamaraju” kreditnim aranžmanima. One lagodno funkcionišu od visokih t provizija i drugih dažbina koje im omogućava poslovanje na “otvorenom” crnogorskom finansijskom tržištu” kaže za Pobjedu Damjanović.