“Nažalost, kako vidimo cijene rastu znatno brže od EU prosjeka i vjerovatno je da je možda i najveće dostignuće to što se upoređujemo se Evropskom unijom. Najbrže rastuće cijene su, kao i do sada, u sektorima hrane, medicinske opreme i ljekova te u oblasti usluga, prije svega, rentiranja objekata. Prema medijskim izvještajima, Crna Gora je jedan od „lidera“ u eurozoni, a ispred nas su samo Rumunija i Estonija”, kazao je Gajević Pobjedi.
Marže
Dodaje da se znatan dio ovog problema može pripisati uvoznoj inflaciji, navodeći da ako rastu cijene u EU, što jeste slučaj, dok se za tu robu plati transport, kontrole, špedicija i rad, ona mora biti skuplja.” Tu na scenu stupa politika marži uvoznika i trgovačkih lanaca, pri čemu vidimo da su te marže negdje u prosjeku, ali nerijetko i visoko iznad prosjeka pogotovo prema EU, ali i prema regionu. Treća komponenta koja stvara inflaciju u Crnoj Gori jesu inflatorna očekivanja i ona su takva da kada počne postepeni rast cijena, zahvaljujući očekivanjima imamo „neplanska podizanja“ cijena, po principu vidi – kako može komšija mogu i ja. Moramo biti pošteni pa reći da kada krene osjetna inflacija, inflatorna očekivanja su prisutna ne samo u Crnoj Gori, već svuda”, objašnjava Gajević.
Gajević (FOTO: D. Malidžan)
Kao dodatnu komponentu rasta cijena i povećanja inflacije Gajević navodi i uvećanu potrošnju.
” Društvo je malo i sistemski izolovano, a hronično pati od nedostatka manuelnog rada i produktivnosti rada uopšte. Ukoliko u takvom društvu administrativno povećate zarade odnosno ako one nijesu zarađene, logično je da povećavate i tražnju. Ta povećana tražnja ne mora biti „sad i odmah“, već se po pravilu povećava i tražnja za novcem – kreditima, a onda ide potražnja za robama i dr. Činjenica je da u Crnoj Gori tržište kapitala ne postoji osim u tragovima, pa je logično da se višak sredstava ulaže tamo gdje je najveći profit, ali i gdje je najsigurnije – u nekretnine što na neki način dodatno pojačava tražnju, a time i inflaciju”, ocjenjuje Gajević.
Na pitanje Pobjede kakva nas jesen čeka u smislu daljeg povećanja inflacije, Gajević ne očekuje da taj rast bude znatan, ni do kraja ove, a ni iduće godine.
” To govorim sa aspekta turističke sezone koja je u krajnjem svakogodišnji izvor sezonske inflacije. Dakle, za jesen i zimu predviđam stagnaciju i zadržavanje cijena na sadašnjem nivou, što opet nije dobro, jer bi bio bolji reverzibilan proces smanjenja cijena koji je manje vjerovatan”, ukazuje Gajević.
Smatra i da su sezonska inflacija i cijene turističkih usluga u zenitu, ocjenjujući da bi trebalo razmisliti na koji način dalje ići, posebno imajući u vidu da je već drugu godinu zaredom smanjen broj noćenja, posebno u invidualnom smještaju.
Ograničavanje
Upitan da li bi država ponovo trebalo da se uključi u smislu ograničavanja cijena, Gajević potvrdno odgovara.
“Vlada bi trebalo da ograniči marže veleprodaja i trgovačkih lanaca po modelu koji je uradila Republika Srbija, takvo ograničenje ne bi smjelo da bude za manje od 500 proizvoda, a kazne za kršenje bile bi od novčanih do zatvaranja rada lanaca. Svaka država mora da pokaže autoritet”, smatra Gajević.
Grafik stopa inflacije
Dodaje da je akcija „Stop inflaciji“ imala efekta i dodaje da se za sada treba raditi na maržama u kratkom roku, dok je kao dugoročna mjera potrebno formiranje investicionog ambijenta, ali i promjena percepcije zanimanja u Crnoj Gori.
” Dok god manuelna zanimanja kao što su npr. kvalitetan majstor ili dobar poljoprivrednik budu društveno potcijenjena i neprihvatljiva u našem društvu, ne možemo govoriti o oporavku i privrednom razvoju. Naročito ističem razvoju, jer rast se u savremenom sistemu postiže potrošnjom, a nama je potreban razvoj društva i privrede koja će bar u određenom stepenu proizvesti dovoljnost roba i usluga”, navodi Gajević.
Prema podacima Monstata, cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u avgustu su veće u prosjeku za 0,5 odsto nego julu odnosno 4,6 odsto u odnosu na avgust prošle godine.
” Najveći uticaj na godišnju stopu inflacije imali su rast cijena u grupama meso 5,7 odsto, ugostiteljske usluge 9,7 odsto, stvarne rente 22,9 odsto, farmaceutski proizvodi 15 odsto, voće 22,7 odsto, ulja i masti 14 odsto, povrće 4,4 odsto, snabdijevanje vodom 24,1 odsto, održavanje stanova 14,3 odsto, mlijeko, sir i jaja 2,3 odsto, hljeb i žitarice 3,4 odsto”, pokazuju podaci Monstata.
Kontrolno saslušanje
Grupa opozicionih poslanika uputila je u petak skupštinskom odboru za ekonomiju, finansije i budžet zahtjev za održavanje kontrolnog saslušanja potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i ministra finansija Novice Vukovića. Predloženo je kontrolno saslušanje na temu izostanak adekvatne reakcije Vlade na kontinuirane, negativne efekte inflacije po životni standard građana.
Potpisnici inicijative su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Nikola Milović, Nikola Rakočević, Mihailo Anđušić, Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša i Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.
” Uzevši u obzir zvanične podatke Eurostata i Centralne banke (CBCG) vezane za kretanja stope inflacije u Crnoj Gori i njihov kontinuirani karakter, a posebno činjenicu da Vlada ne preduzima potrebne aktivnosti kako bi prevenirala posljedice inflatornih udara, predlažemo da se pred Odborom za ekonomiju, finansije i budžet saslušaju nadležni članovi Vlade za ovu oblast”, navodi se u zahtjevu poslanika.
Oni su kazali da je stopa inflacije u Crnoj Gori skoro dvostruko veća nego u državama EU, a više nego dvostruko veća nego u zemljama koje koriste euro.
” Osim toga, sagledavajući određene prioritetne grupe proizvoda i usluga, cijene u Crnoj Gori imaju čak i osam puta veće stope rasta”, dodaje se u zahtjevu.
Poslanici su podsjetili da je matični odbor na sjednici 28. marta realizovao konsultativno saslušanje na temu ,,cijene u trgovačkim lancima“, i utvrdio određene ocjene i stavove.
” Vlada i nadležne državne institucije oglušili su se na konkretne prijedloge i zaključke Odbora i pored kontinuiranih apela da obavijeste to skupštinsko tijelo o dinamici realizacije navedenih mjera”, rekli su poslanici.
Preporučeno
Kako su saopštili, budući da Vlada nije na adekvatan način preduzela neophodne aktivnosti kako bi se ublažili nekontrolisani inflatorni udari, smatraju da je potrebno u što kraćem roku realizovati predmetno kontrolno saslušanje.
Video