Iz nevladinog sektora i Mjesne zajednice Murino podsjećaju da je put zatvoren za saobraćaj 1999. godine, u vrijeme ratnih dešavanja, i da nema nikakvog razloga da poslije dvadeset i pet godina ne bude otvoren.
“Zašto može da funkcioniše normalno saobraćaj preko Kule kod Rožaja, a ne može ovim putem. Zašto mi moramo iz Plava i Murine da idemo 150 kilometara preko Kule za Peć, umjesto ovim putem iz Plava za sedamdeset, iz Murine za šezdeset, ili iz Velike za samo pedeset kilometara” – pitaju u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO “Klub Velika”.Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište za međunarodni drumski putnički saobraćaj na putnom pravcu Murino – Čakor – Peć, potpisan je još 2014. godine, ali se njegovo sprovođenje u djelo prolongira već deset godina, iz nepoznatih razloga.
Portal RTCG je prošle godine objavio tekst tog Sporazuma koji smo dobili iz ova dva udruženja građana.
Iz teksta se može vidjeti da su ga u Prištini potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore, Bajram Redžepi i Raško Konjević u dva originalna primjerka, “svaki na albanskom, srpskom, crnogorskom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni”.
Sporazum je potpisan na neodređeno vrijeme, što znači da je još uvijek na snazi, a građani Plava i Murine su stavljanjem na uvid teksta tog sporazuma, željeli da se Vlada Crne Gore odredi prema njemu i da se utvrdi gdje je kočnica i gdje je sporazum.
“Želimo da se taj sporazum izvadi iz neke fioke i da se sprovede u djelo. Ne vidimo razlog zašto se to ne čini. Ako može da se poštuje trilateralni sporazum iz 2016. godine i da pješaci, planinari, prelaze nesmetano, od Kosova, preko Crne Gore do Albanije, zašto ne može da se otvori granični prelaz i put” – pitaju u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO Klub Velika.
Svi bez ralike ističu da su po tom pitanju građani ovog regiona Crne Gore jedinstveni, kako pravoslavci u Murini, posebno selu Velika, tako i svi stanovnici plavske opštine. Podsjećaju i da je prije ratnih dešavanja i zatvaranja puta postojala redovna autobuska linija iz Plava i Murine preko Čakora do Peći, i obratno.
“Sada je tako kako je. Nema više autobusa, ali za lokalno stanovništvo, i sa jedne i sa druge strane granice, bilo bi veoma korisno da se otvori put i uspostavi saobraćaj. Cirkulacija ljudi i roba bi to vrlo brzo opravdala, jer Peć je poznati trgovački centar, a tu nam je blizu” – kažu naši sagovrnici.
Oni smatraju, takođe, da bi otvaranje ovog puta doprinijelo boljoj turističkoj valorizaciji na području Nacionalnog parka “Prokletije”, ali i čitavog regiona Gornjeg Polimlja. Ne bi turisti iz Makedonije pravili krugove da dođu do Prokletija i Plavskog jezera.U MZ Murina ističu da bi ovo maleno i zaboravljeno mjesto, opet moglo da postane makar u ljetnjoj sezoni važna turistička raskrsnica, kao što je bila nekada.
“Ovdje u ovoj varošici nekada je postojao hotel, kafane, prodavnice. Prolaznici bi se tu zadržavali, odmarali, živjelo se bolje i ljepše. Ako bi se put otvorio, vjerujemo da bi ovo mjesto ponovo moglo da bude odmorište na obali Lima. Lakšim i bržim dolaskom do Peći, olakšao bi nam se život.
Naše veze sa Metohijom su vjekovne. Zaboravimo politiku, pričamo o običnom građaninu i njegovim potrebama” – kažu u ovoj najvećoj plavskoj mjesnoj zajednici.
I u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO Klub Velika kažu da je narod ovoga kraja vjekovima prirodno upućen prema Metohijskoj ravnici, da je putem preko Čakora oduvijek cirkulisao veliki broj ljudi, kao da je otvaranje ovog puta i približavanje Peći značajno i u trgovinskom smislu za stanovnike ovog kraja. “Ako su ratovi prekunili tu prirodnu vezu, vrijeme je da se ona ponovo uspostavi. Bolje bi bilo da se otvori granični prelaz i da se na njemu obavlja kontrola svih koji prolaze, nego da se sada ulazi pješice često bez ikavih kontrola. Kako neko može znati šta nose ti koji pješice ulaze i izlaze iz Crne Gore. Mnogo je bolje uvesti carinsku službu na graničnom prelazu” – kažu u ovim udruženjima.
Oni podsjećaju da je dužina granice na ovom dijelu Crne Gore prema susjedima oko dvjesta kilometara, i smatraju da je ne mogu kontrolisati četiri ili šest, koliko ih već ima, granična policajca.
Svi sagovonici Portala RTCG slažu se da je neprirodno da dvije i po decenije poslije ratnih dešavanja ova važna saobraćajnica još zatvorena. Ako se normalno prelazi prema Kosovu preko Kule, zašto ne bi i preko Čakora. Ovaj put i ovaj granični prelaz u svakom pogledu značio bi otvaranje sjeveroistoka Crne Gore i predstavljao korak naprijed u pravcu pomirenja i obnove veza u regionu.
Ako to traže stanovnici ovog kraja Crne Gore, ako to iščekuju komšije sa druge strane granice, kome bi to smetalo? Konačno, prije deset godina potpisan je sporazum o otvaranju graničnog prelaza Kućište- Kotlovi, a na tom mjestu još uvijek su betonske piramide.
Preporučeno
“Čuli smo priče o tome da se planira izgradnja autoputa i tunela ispod Čakora, ali to je na dugom štapu, što bi se kazalo. To bi bilo odlično, ali nema razloga da se do tada, do eventualene realizacije te ideje ne otvori granični prelaz, ukolone ove ružne betonske piramide, i da turisti prema našem kraju dolaze brže i lakše već ove ljetnje sezone. Samo treba pristupiti realizaciji Sporazuma koji je poptisan sa obije strane još prije deset godina” – kažu u Udruženju drvoprerađivača Plav.
Video