test

Ratković: Od političke priče turizam nema koristi, umjesto “ubijanja” prognoziranjem rekordnih sezona moramo se prihvatiti posla

Standard

31/07/2023

07:00

Turizmolog i dekan Fakulteta za biznis i turizam ukazuje da niko ne voli tenzije na godišnjem odmoru, te da Crna Gora šalje poruku da je nije mnogo briga za turizam. Poručuje da treba prići temeljitoj reformi turističkog sektora, uključujući i reformu turističke ponude i tražnje





Crna Gora i u jeku ljetnje sezone šalje nimalo idilične slike turistima – putnike na podgoričkom aerodromu sve češće dočekuje prazan šalter za pasošku kontrolu, letovi kasne satima, pa se bez ikakvog reda, u gužvi, čeka satima. Tivatski je nedavno bio poplavljen usljed jače kiše. I dvije niskobudžetne avio kompanije otkazale su letove do crnogorskih aerodroma.

I dok se iz resornog ministarstva i Vlade mogu čuti samo najave da će ovo biti rekordna sezona, sagovornik Portala Analitika turizmolog i dekan Fakulteta za biznis i turizam Rade Ratković, upozorava na njene brojne nedostake. Ni nestabilna politička situacija u državi, kako ukazuje, ne ide nam u prilog.

Pitali ssu ga koliko su prognoze resornog ministra Đurovića o milijardi eura prihoda od sezone realne i na čemu se zasnivaju.

“Tradicija je političara i finkcionera koje postavlja politika, da svaku turističku sezonu proglašavaju rekordnom. Da stvar bude još gora, mi hronično patimo od nepotpune i neažurne turističke statistike, kako u dijelu turističke ponude, tako i u dijelu turističke tražnje. Brojni turistički stručnjaci i poslenici godinama upozoravaju na ovaj problem, ali se od strane državne administracije ne pojavljuju čak ni namjere, još manje planovi kako se ovo kani riješiti. Sve ostaje na političkoj priči od koje turizam nema mnogo koristi”, ističe Ratković.

Problem nedostatak turista sa evropskog tržišta
Naglašava da bez holističkog i ažurnog turističkog informacionog sistema nema uslova da učinkovito upravljamo turizmom ni na kompanijskom ni na destinacijskom nivou.

Povezani članci

“Naš ključni problem je stalno rastući gep u strukturi smještajnih kapaciteta, đe hoteli i slični objekti, koji imaju najveći ekonomski impact, učestvuju sa oko 10%, a komplementarni kapaciteti (sekundarno stanovanje, domaćinstva i drugi nekomercijalni objekti) oko 90%”, kaže Ratković.

Objašnjava i da je znatan problem to što nemamo više turista sa evropskog tržišta.

“Naši najbrojniji gosti, a to nijesu turisti u pravom smislu riječi, su vlasnici sekundarnih stanova i kuća i njihovi uglavnom neevidentirani “prijatelji”. Država i turističke organizacije, koje su afilijacije vlasti na državnom i lokalnom nivou, ne podstiču turističke stejkholdere za nastup na organizovano turističko tržište Evrope, prije svega Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, pa skandinavsko tržište, francusko, italijansko i austrijsko, ali i rastuća tržišta novih srednjoevropskih zemalja integrisanih u EU”, napominje Ratković.

Sagovornik Analitike objašnjava da izostanak organizovanog tržišta prouzrokuje radikalno skaraćenje turističke sezone i nemogućnost postizanja kontinuiteta popunjenosti (koncept “toplog kreveta”), a time I, kako dodaje, rentabilnog poslovanja”.

Negativna tradicija se nastavlja
Podsjeća i da je naša turistička privreda u 2021. zabilježila gubitak od oko 50 miliona eura.

“Ne očekuju se mnogo bolji rezultat ni po zbirnim bilansima ni za 2022, a nema realne nade da će drugačuje biti ni u 2023. Sudeći po kontinuiranom i rastućem novou političke temperature i infekcije posljednjih par godina, slabe su nade da će paklena dominacija politike nad ekonomijom i društvom početi jenjavati”, ukazuje on.

Organi EU i Evropske i Svjetske banke, podsjeća on, sve češće nas opominju na dubinu naše političke i institucionalne krize i činjenicu da je to najveći izazov našoj ekonomiji i evropskim integracijama.

“Naše vođe zaboravljaju da je država jedan od pet osnovnih činilaca preduzetništva – garantuje preduzećima legalitet i status, postavlja i sankcioniše javna pravila u odnosima ostalih činilaca preduzetništva – vlasnik, preduzetnik, menadžer, radnik, osigurava makrekonomsku stabilnost i slobodu preduzetništva. To ne može biti država koja je u dubokoj političkoj i institucionalnoj krizi. Priča o osiguranju suvereniteta, institucija i ekonomske uloge države nije politička, već ekonomska priča par excellence, a obećanja o minimalnoj plati 700 eura, penziji 450 eura i sedmočasovno radno vrijeme je politički populizam, a ne ekonomija”, izričit je Ratković.

Kada je riječ o indikatorima ekonomije za ovu sezonu, a to su stepen popunjenosti, prosječan prihod po raspoloživoj sobi, stopa dobitka/gubitka, stava je da tu možemo očekivati njihovu stagnaciju ili regres.

“Negativna tradicija se nastavlja”, ocjenjuje Ratković.

Tenzije u CG lako vidljive u doba digitalnog društva
Osvrćući se na nestabilne društveno-političke situacije u zemlji i kako to utiče na percepciju Crne Gore kao poželjne turističke destinacije sagovornik Analitike ukazuje da – niko ne voli tenzije na godišnjem odmoru.

“A naše permanentne tenzije su lako vidljive u doba digitalnog društva. Gosti traže sigurnost, opuštenost, vesele i opuštenje domaćine, udobnu infrastrukturu, čista i uređena turistička mjesta, autentičnu ponudu i doživljaje, lokalnu kulturu…Sve to kod nas, nažalost, manjka”, ističe Ratković.

Na crnogorsko tržište u najvećem procentu stižu gosti iz zemalja regiona. Na pitanje šta nužno moramo mijenjati u perspektivi kako bismo privukli nove posjetioce iz daljih destinacija, Ratković naglašava da prvo treba izvršiti promjene u glavama.

“Treba očistiti naše mozgove i duše od naslaga zle ideologije 90-ih, dakle antizapadnu ideologiju, iredentistički aktivizam na štetu vlastite države i građana, javno poništavanje pojedinih naroda, ćeraniju političkih neistomišljenika, omalovažavanje gostiju iz najjačih emitivnih izvora Evrope, ali i napuštanje iluzije o “bratskom ili rodovskom turizmu” kao najboljem tržišnom izboru…”, kaže Ratković.

Nakon tog prethodnog ideološkog čišćenja treba, kako dodaje, prići temeljitoj reformi turističkog sektora, uključujući i reformu turističke ponude i turističke tražnje u smislu njenog kvalitetnog tržišnog repozicioniranja.

“To treba uraditi putem dugoročne strategije razvoja turizma (kao što je to uradila Hrvatska) i dinamičkog akcionog planja njene implementacije. Tu se podrazumijeva i reforma turističkog zakonodavstva po najboljim modelima EU, kao i turističkog društvenog organizovanja na principu javno – privatnog partnerstva”, naglašava Ratković.

Pozitivni rezultati ovih promjena bi se, kako objašnjava sagovornik Analitike, počeli brzo osjećati.

“I u srednjem roku bismo mogli imati značajne pomake na planu: restrukturiranja smješajne ponude ka većem učešću hotela – uključujući i integralne i difuzne hotele, radikalno povećanje trajanja sezone – šest do do mjeseci i kvalitativno poboljšanje geografske strukture turista – dominantna pozicija na najjačim emitivnim tržištima Evrope, kao i kanala prodaje (radikalno povećenje učešća organozovanog turizma na glavnim emitivnim tržištima EU)”, kaže on.

Sve ovo bi, dodaje Ratković, dovelo do osjetnog povećanja stepena korišćenja kapaciteta i dovođenje crnogorskog turizma u zonu rentabilnog poslovanja, te osiguranja konkurentnih plata za turističko i hotelsko osoblje i menadžment i prihvatljivog novoa profitabilnosti za preduzetnike i investiture.

Napuštanje avio-prevoznika loša vijest za turizam
Osvrćući se na otkazivanje letova dvije niskobudžetne avio kompanije koji su povezivali Crnu Goru sa svjetskim metropolama naš sagovornik podsjeća da je Crna Gora, sa aspekta organizovanog evropskog turizma izrazita avio destinacija.

“Avioni, naročito niskobudžetni i čarter su od životne važnosti za penetriranje na glavna organizovana tržišta Evrope i ne mogu funkcionisati bez aviona”, objašnjava Ratković.

Stava je da ni to nije dovoljno već je, kako kaže, nužna i integracija destinacija u vrijeme niskih sezona, kada se može ostvariti zadovoljavajuća popunjenost aviona spajanjem letova za dva ili višeturističkih odredišta.

Kao dobar primjer Ratković navodi aerodrom Ćilipi za crnogorsko i dubrovačko primorje.

“Takva saradnja u zoni Jadrana bila bi od višestruke koristi za obje destinacije i odlično je funkcionisala u vrijeme SFRJ. Naše vlasti treba da rade na tome da se ta saradnja obnovi i u čarter prevozu i u niskobudžetskom prevozu. Valjda je razvoj održivog turizma i dalje jedan od naših prioriteta. Napuštanje avio-prevoznika ili ukidanje domaćih avio-kompanija sugurno je loša vijest za turizam. Nije važno ko je kriv, nego ko trpi posljedice, a to je svakako naš turizam”, poručuje Ratković.

Zabrinjavajuća nebriga vlasti i loša priprema sezone
U jeku turističke sezone svjedočimo nimalo lijepim scenama na crnogorskim aerodromima. Ogromna gužva, pometnja i višesatna čekanja, bez adekvatne organizacije, slika je koja sve češće stiže sa aerodroma Podgorica. S druge strane, posjetiocima aerodroma Tivat nedavno je trebao kišobran i nepromočiva obuća, jer su prostorije tog aerodroma bile poplavljene zbog nevremena.

“To je, nažalost, primjer zabrinjavajuće nebrige vlasti za crnogorski turizam, odnosno ekstremno loše pripreme turističkih sezona. Bez povoljnog avio-prevoza nema međunarodnog i održivog turizma. Šaljemo poruku da nas nije mnogo briga za turizam i turiste, ali ni za stanje naših vazdušnih luka. Umjesto “ubijanja” prognoziranjem rekordnih turističkih sezona, morali bismo se prihvatiti posla i obaveza radikalnog poboljšanja destinacijskog turističkog menadžmenta u našoj zemlji. Scene koje ste opisali samo odvraćaju turiste od dolaska u našu destinaciju”, upozorava Ratković.

Saobraćajna infrastruktora “usko grlo”
Pred svaku sezonu konstatuje se da nam je neadekvatna saobraćajna infrastrukturna mreža, da su nesnosne gužve, ukazuje se na nepostojanje avio-veza iz brojnih evropskih i svjetskih destinacija, ali i na to da je od aerodroma do odredišta za odmor turistima na raspolaganju samo taksi prevoz, bez dobrih autobuskih linija…

Saobraćajna infrastruktura, kako u linijskom tako i u mirujućem saobraćaju postala je, kako ističe sagovornik Portala Analitika, usko grlo našeg turističkog poslovanja i razvoja.

To je posljedica stalno rastuće izgradnje sekundarnih stanova koji dovlače veliki broj automobila, kojima je obezbijeđena slaba prohodnost u destinaciji. Ona je dodatno usložena iznenadnim prizemljenjem aviona Montenegro Airlinies odlukom 42. Vlade Crne Gore na početku mandata, kao i naprasni raskid ugovora za koncesionarom na trajektnoj liniji Lepetani-Kamenari uoči početka ove turističke sezone”, podsjeća Ratković.

Ukazuje da je bilo obezbijeđeno inostrano finansiranje zaobilaznice iznad Budve, ali je finansijer povukao sredstva poslije nekoliko godina zbog neaktivnosti naših lokalnih i državnih vlasti.

Ovaj problem je moguće riješiti kroz predpristupni proces integracije u EU, ali taj proces stagnira i nazaduje posebno nakon izbora 2020. Naše napredovanja ka EU integracijama, ma da sadašnje stanje ne uliva optimizam, otvorilo bi perspektivu nastavka Jadransko – jonskog auto-puta iz Hrvarske ka našoj zemlji i tako pomoglo izgradnju pristupnih puteva i zaobilaznica”, pojašnjava Ratković.

Mogu li se porediti sezone 2019. i 2023.
S obzirom na to da su na crnogorskom primorju, ali i sjeveru osjetno primijetne gužve, interesovalo nas je kako naš sagovornik gleda na poređenja da će, nakon pandemije, ova sezona nadmašiti onu iz 2019.

“Vidimo da se aktuelni političari utrkuju sa sezonom 2019 godine, ne bi li prevazišli rekorde prethodne vlasti. Ta godina je bila prva u nizu od 30 godina kada je turistički sektor Crne Gore prvi put zabilježio dobitak od oko 15 milona eura na prihod od 542 milona eura. Prisjetimo se da je tada država bila stabilna i doživljavana kao regonalni lider u euroatlantskim integracijama, što je bio dobar preduslov za rad turističkih preduzetnika”, objašnjava Ratković.

Te godine su, podsjeća on, gosti sa najjačih emitivnih izvora EU u prometu kolektivnog smještaja učestvovali sa 35, a glavni regionalni i istočni favoriti sa sa 27 odsto, od toga iz Rusije 14%, Srbije 11, Ukrajine dva odsto.

“Naše najbolje riješenje je da budemo u kolektivnom smještaju na zapadnoevropskim tržištima sa više o 50 odsto i to trebalo da budu primarna tržišta za Crnu Goru. Nadamo se oporavku tržišta Rusije i Ukrajine u doglednom roku, ona bi mogla biti naša sekundarna tržišta”, poručuje Ratković.

Ugledati se na standarde drugih država Mediterana
Nerijetko, turisti se žale da su cijene u Crnoj Gori visoke tokom sezone, te da te cijene ne prati i kvalitet usluge i ponude. Naš sagovornik upozorava da se moramo ugledati na standarde i kvalitet koji nude druge države Mediterana.

“Diskrepanca u odnosu cijena i kvaliteta između nas i komparabilnih tržišta davno je identifikovana od strane međunarodnih istraživača. Ta diskrepanca je najviše uslovljena građevinskim devastacijama naših turističkih mjesta i činjenicom da su tada Rusi prihvatali tu diskrepancu iz nekih drugih razloga, ali su i oni kasnije racinalizovali svoj izbor. U pogledu odnosa cijene i kvaliteta mi se moramo držati standarda koje praktikuju ostale turističke zemlje Mediterana”, zaključuje Ratković.

Izvor: Portal analitika
Izvor (naslovna fotografija):

Rade Ratković

Ostavite komentar

Komentari (0)