Crna Gora se, u trenutku završetka reformske agende u energetici i usvajanja ključnih strateških i zakonskih dokumenata, nalazi pred jednom od najznačajnijih transformacija tog sektora u posljednjih nekoliko decenija. Od zatvaranja Poglavlja 15 u pregovorima sa Evropskom unijom, preko finansijskih izazova Elektroprivrede Crne Gore i primjene CBAM-a, do velikih međunarodnih partnerstava i investicija u obnovljive izvore energije, energetska politika postaje jedno od centralnih državnih pitanja.
U razgovoru za Pobjedu, ministar Šahmanović govori o konkretnim efektima reformi na građane i privredu, energetskoj sigurnosti, strateškim rezervama, kao i o ambiciji da Crna Gora zauzme snažniju poziciju na regionalnoj energetskoj mapi.POBJEDA: Nedavno su usvojeni Nacionalni energetski i klimatski plan i Zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa, koje ste ocijenili kao najvažniji reformski paket u sektoru. Koji su konkretni benefiti za građane i privredu u narednih 12 do 24 mjeseca?
ŠAHMANOVIĆ: Usvajanje ova dva dokumenta predstavlja suštinsku prekretnicu u načinu na koji funkcioniše energetski sektor Crne Gore. Ne radi se o formalnom ispunjavanju međunarodnih obaveza, već o stvaranju stabilnog, predvidivog i održivog sistema. Za građane to znači sigurnije snabdijevanje električnom energijom, manju izloženost naglim poremećajima na tržištu i jasnije definisane mehanizme zaštite, posebno za ranjive kategorije.
Za privredu je ključna predvidivost, jasna tržišna pravila, lakše planiranje troškova i veće mogućnosti za ulaganja u sopstvenu proizvodnju energije. U narednih 12 do 24 mjeseca očekujemo jačanje investicionog ciklusa, posebno u oblasti obnovljivih izvora, smanjenje sistemskih troškova i stabilniji energetski bilans države.
POBJEDA: Koliko će ova dva dokumenta ubrzati zatvaranje Poglavlja 15 u pregovorima sa Evropskom unijom i što je preostalo da se ispuni u tom procesu?
ŠAHMANOVIĆ: Naši rezultati za osam mjeseci su konkretni. Svi zakoni, podzakonski akti i strateški dokumenti predviđeni za zatvaranje Poglavlja 15 su usvojeni. Reformska agenda u oblasti energetike je skoro u potpunosti završena. Nacionalni energetski i klimatski plan i Zakon o prekograničnoj razmjeni električne energije i gasa predstavljaju završni, ključni korak.
U ovom trenutku više ne govorimo o zakonodavnim ili političkim preprekama, već o tehničkom i administrativnom dijalogu sa Evropskom komisijom. Crna Gora je ispunila sve obaveze koje su bile jasno definisane u pregovaračkom okviru.
POBJEDA: Elektroprivreda (EPCG) je pretrpjela velike gubitke zbog zastoja Termoelektrane (TE) Pljevlja. Koji je vaš plan za stabilizaciju finansijskog stanja te kompanije?
ŠAHMANOVIĆ: Zastoj Termoelektrane Pljevlja imao je ozbiljne finansijske posljedice jer je EPCG bila prinuđena da energiju nadomjesti uvozom po znatno višim cijenama. Rekonstrukcija TE Pljevlja bila je neophodna i ona ostaje osnov stabilizacije elektroenergetskog sistema.
Međutim, naš pristup je širi. Paralelno radimo na jačanju korporativnog upravljanja u EPCG, unapređenju finansijske discipline, boljem planiranju proizvodnje i ubrzanom razvoju novih kapaciteta iz obnovljivih izvora. Cilj je da EPCG bude dugoročno stabilna i otporna na tržišne šokove, bez potrebe za vanrednim intervencijama države.
POBJEDA: Od 1. januara se primjenjuje CBAM. Kako ta mjera utiče na Crnu Goru i kakva je njena direktna veza sa TE Pljevlja i EPCG?
ŠAHMANOVIĆ: Primjena CBAM-a od 1. januara je nova realnost i Crna Gora joj pristupa odgovorno. Ova mjera direktno se odnosi na proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva, a u našem slučaju to se, prije svega, odnosi na Termoelektranu Pljevlja. Važno je da pojasnimo građanima, CBAM taksu ne plaćaju direktno domaćinstva. Ona se odnosi na izvoz električne energije na tržište Evropske unije i plaćaju je uvoznici, što utiče na konkurentnost našeg proizvoda. Prve procjene se u međuvremenuponovo analiziraju i prema najavama iz Brisela biće mnogo manje od preliminarno najavljenih.
Kao što sam već rekao, Crna Gora je završila kompletnu reformsku agendu u energetici i u potpunosti uskladila zakonodavstvo sa evropskim pravilima. Naš dijalog sa Briselom danas nije pitanje obaveza, već način primjene CBAM-a. Očekujemo tranzicioni i fleksibilan pristup za zemlje kandidate koje su završile reforme, ali nemaju isti pristup fondovima i mehanizmima podrške kao države članice.
POBJEDA: Koliko je realno očekivati fleksibilnije uslove za Crnu Goru u kontekstu CBAM-a?
ŠAHMANOVIĆ: Smatram da je to realno i utemeljeno. Evropska komisija je više puta konstatovala napredak Crne Gore u energetskom sektoru. Kada imate zemlju koja je u potpunosti uskladila zakonodavstvo, završila reformske obaveze i pokazala institucionalnu stabilnost, onda postoji osnov za prilagođen pristup. Naši argumenti su zasnovani na činjenicama, a ne na političkim zahtjevima.
POBJEDA: Crna Gora ima veliki potencijal za solarne i vjetro projekte. Što trenutno najviše usporava njihovu realizaciju?
ŠAHMANOVIĆ: Najveći izazovi su i dalje vezani za prostorno-plansku dokumentaciju i dužinu pojedinih administrativnih procedura, naročito u dijelu izdavanja dozvola i priključenja na mrežu. To su problemi koje sistemski rješavamo kroz pojednostavljenje procedura, bolju koordinaciju institucija i jačanje kapaciteta regulatornih tijela.
POBJEDA:Već sada vidimo veći broj projekata koji prelaze iz planske u realizacionu fazu. Radi se i na drugoj žili podmorskog kabla sa Italijom. Kakav je njen značaj i kakve konkretne efekte očekujete?
ŠAHMANOVIĆ: Druga žila podmorskog kabla sa Italijom ima strateški značaj koji prevazilazi tehnički aspekt povećanja kapaciteta. Ona Crnu Goru trajno pozicionira kao dio evropskog elektroenergetskog sistema i značajno povećava sigurnost snabdijevanja.
Ekonomsku vrijednost vidimo kroz veće mogućnosti izvoza domaće energije, posebno iz obnovljivih izvora, jačanje finansijske pozicije EPCG i veću otpornost sistema na poremećaje. Dugoročno, to doprinosi stabilnijim cijenama električne energije i jačanju uloge Crne Gore kao pouzdanog energetskog partnera EU.
POBJEDA:Da li Crna Gora i dalje teži da postane energetski hub regiona i što to konkretno znači u praksi?
ŠAHMANOVIĆ: Da, ta ambicija ostaje jasno strateško opredjeljenje. Energetski hub se ne gradi deklaracijama, već infrastrukturom, tržišnim pravilima i povjerenjem investitora. To znači snažnu prenosnu mrežu, nove proizvodne kapacitete, otvoreno i funkcionalno tržište električne energije i regionalnu povezanost.
Na tom putu već pravimo konkretne korake od jačanja interkonekcija, preko novih investicija u obnovljive izvore, do pune integracije u regionalno i evropsko tržište električne energije.
POBJEDA:Saradnja sa Masdarom i partnerima iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) se intenzivira. Što konkretno može započeti u narednih 12 mjeseci i koliki investicioni potencijal ti projekti nose?
ŠAHMANOVIĆ: Saradnja sa Masdarom ima snažan strateški karakter. Fokus je na razvoju velikih solarnih projekata, kao i na savremenim rješenjima za skladištenje energije, što je ključno za stabilnost sistema sa visokim učešćem obnovljivih izvora.
U narednih 12 mjeseci realno je očekivati početak prvih konkretnih projekata, uključujući završetak tehničkih studija, definisanje lokacija i početak izgradnje pojedinih kapaciteta. Riječ je o investicijama koje se mjere stotinama miliona eura i koje, osim nove proizvodnje, donose transfer znanja, tehnologije i dugoročnu stabilnost energetskog sektora Crne Gore.
POBJEDA:Koji su ključni sporazumi i memorandumi o razumijevanju potpisani (ili u pripremi) u oblasti energetike, sa kojim međunarodnim partnerima, i kakav je njihov strateški značaj za razvoj crnogorskog energetskog sektora i energetsku tranziciju?
ŠAHMANOVIĆ: Potpisan je sporazum kojim se prvi put otvara direktan kanal za ulazak kapitala i tehnologija iz UAE u crnogorsku energetiku. Važan je jer omogućava da se veliki energetski projekti (OIE, mreža, zeleni vodonik, data centri) razvijaju brzo i u paketu, a ne parcijalno.
Potpisan je Memorandum o razumijevanju sa EDF-om o saradnji na modernizaciji i digitalizaciji elektrodistributivne mreže. Dokument je važan jer omogućava prenos znanja EU i jača otpornost mreže i integraciju obnovljivih izvora energije.
Potpisan je Memorandum o razumijevanju sa kompanijom JERA za izradu studije izvodljivosti LNG terminala i gasne termoelektrane.
Potpisan je Memorandum o saradnji sa Sustineri Partners o organizaciji Energetskog foruma u okviru Adria Future Summita 2026. Ovaj sporazum je važan jer jača međunarodnu vidljivost Crne Gore i pozicionira je kao regionalnog lidera energetske tranzicije.
Za potpisivanje je spreman i memorandum o razumijevanju sa kompanijom Renexia o saradnji u razvoju projekata obnovljivih izvora energije. Sporazum je važan jer jača strateško energetsko partnerstvo sa Italijom i podstiče investicije u vjetar, solar i zeleni vodonik. Jačanjesaradnje sa Turskom u oblasti energetike je takođe planirano kroz memorandum o razumijevanju. Uskoro očekujemo i potpisivanje ova dva memoranduma.
POBJEDA:Koji su najznačajniji projekti i programi energetske efikasnosti i dekarbonizacije realizovani ili pokrenuti u Crnoj Gori u prethodnom periodu, ko su međunarodni partneri u njihovoj implementaciji i kakvi su konkretni finansijski i energetski efekti tih projekata?
ŠAHMANOVIĆ: U prethodnom periodu završena je druga faza projekta Energetska efikasnost u Crnoj Gori u saradnji sa Svjetskom bankom, vrijedna 9,9 miliona eura, u okviru koje je energetski unaprijeđeno 18 zdravstvenih ustanova, uz godišnje uštede troškova energije od oko 450.000 eura.
Istovremeno je započet novi projekat Dekarbonizacije energetskog sektora Crne Gore, takođe u saradnji sa Svjetskom bankom, ukupne vrijednosti 33,8 miliona eura, koji obuhvata unapređenje energetske efikasnosti javnih objekata, modernizaciju elektrodistributivne mreže i tehničku pomoć, uz primjenu revolving mehanizma reinvestiranja ostvarenih ušteda. Realizuje se i veliki program energetske efikasnosti u javnim zgradama, uz podršku KfW banke, Evropske unije i države, ukupne vrijednosti preko 60 miliona eura. Paralelno se sprovode programi podrške domaćinstvima, turizmu i industriji, finansirani iz 13 miliona eura direktne budžetske podrške Evropske komisije, čime se energetska tranzicija direktno približava građanima i privredi.
POBJEDA:Koji su konkretni koraci preduzeti u cilju jačanja energetske sigurnosti Crne Gore, posebno u oblasti sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, i kakvi su do sada postignuti rezultati u uspostavljanju sistema strateških rezervi u skladu sa standardima Evropske unije?
ŠAHMANOVIĆ: Izuzetni rezultati od strateškog značaja za državu postignuti su u oblasti energetske sigurnosti. Usvajanjem Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima i pratećih podzakonskih akata, u Crnoj Gori je uspostavljen funkcionalan, zakonodavno i institucionalno utemeljen sistem strateških rezervi naftnih derivata, u potpunosti usklađen sa pravnom tekovinom Evropske unije.
Preporučeno
Usvojen je Akcioni plan i godišnji planovi formiranja rezervi, obezbijeđen je finansijski mehanizam i obrazovan Savjet za sigurnost snabdijevanja. U praktičnom smislu, započeto je realno formiranje rezervi, pri čemu je već obezbijeđeno 44.260 tona goriva, dok su u toku postupci za nabavku dodatnih količina, čime je Crna Gora u kratkom roku dostigla visok nivo spremnosti za reagovanje u slučaju poremećaja snabdijevanja.
Video