Kada Amerika kihne cio svijet se prehladi. Ovu dvije stotina godina staru izreku austrijskog državnika i sigurno najznačajnijeg diplomate toga vremena Klemensa Vencela fon Meterniha originalno referiranu na Francusku, čuli smo toliko puta. Danas je doživljavamo. I to drugi put u manje od dvije decenije.
Peti dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp uveo carine na svu robu koja ulazi u SAD, svjetska ekonomija klizi svakim danom sve dublje ka recesiji. Proces je za sada nezaustavljiv, odnosno nema te države i te ekonomije, nema tog poteza koji bi neko mogao povući da proces zaustavi. Osim Donalda Trampa lično. A njemu to ne pada na pamet. Naprotiv. Novinarima je u predsjedničkom avionu kazao da je sve što se događa očekivano, i da „ponekad morate popiti lijek da biste stanje popravili“.A što je to „očekivano“ što se događa?
U petak, kada je američki predsjednik davao ovu izjavu, sva tri glavna berzanska indeksa u SAD pala su za više od 5%, dok je S&P 500 pao gotovo 6%. To je najveći pad američkog tržišta akcija od pandemije covida 2020.
Nedjeljom berze ne rade, pa nije bilo loših vijesti. Ali je jedna koja je radila, ona u Saudijskoj Arabiji, pokzalala da se trend nastavlja. U Rijadu je dan završen padom od gotovo 7% – najvećim od pandemije. U ponedjeljak ujutro se nastavilo na azijskim berzama, koje se prve otvaraju. Japanski Nikkei 225 je pao za 7,8%, a hongkonški Hang Seng je izgubio 12% vrijednosti. Isto je uslijedilo i u Evropi: U Londonu je britanski indeks FTSE 100 u ponedjeljak ujutro pao za 4,9%, a u Frankfurtu njemački DAX za 10% u samo nekoliko minuta po otvaranju berze, pa se malo opravio, ali je ukupni današnji pad do sad 6,58%. Francuski Cac je pao 5,7%, evropski EURO STOXX 50 za 4,65%.
Pada i cijena nafte. Na azijskim berzama je jeftinija za oko 3%, nakon što je u petak pala 7%. To je logična posljedica trgovinskih napetosti. Tržište prognozira da će biti manje trgovine i da će potrebe za naftom biti smanjene.
Carine pogađaju i američke kompanije. Jedna od najteže pogođenih je Apple koji iPhone proizvodi u Kini. Sa nametnutim carinama odluka je – ili trošak apsorbovati dokle to bude moguće ili ga prenijeti na kupce. To bi značilo da model 16, koji u SAD košta 799 dolara poskupljuje na 1.142 dolara, a model 16 pro Max sa 1.599 $ na 2.300 $. Akcije Applea samo su u četvrtak pale za 9%.
Šta znači pad berzanskih indeksa i što slijedi
Berzanski indeksi su brojke koje predstavljaju mjerilo kretanja i trendova na određenom tržištu. Indeksi sa širokom bazom su koncipirani tako da odražavaju performanse cijelog tržišta. Najuprošćenije – kada indeksi rastu, to znači da raste vrijednost akcija, da kupci imaju povjerenje i da ulažu kapital. Kada indeksi padaju to znači suprotno. Kontinuiran pad, a to je ono što se događa u proteklih pet dana, otkako je Donald Tramp objavio carine, pokazatelj je dubokog nepovjerenja ili neizvjesnosti. Dakle, očekuje se smanjene ukupne trgovine, makar na neko vrijeme, a to znači i smanjenje proizvodnje. A to onda i smanjenje prihoda. A smanjenje prihoda znači i nižu vrijednost kompanija. A sve to je klasični uvod u recesiju, u opšti pad privredne aktivnosti. Iz toga slijede otpuštanja, odnosno povećanje broja nezaposlenih. Spirala dalje vodi do smanjenja budžetskih prihoda, dakle do manje novca za državu…
Goldman Sachs, druga po snazi investiciona banja u svijetu, podigla je izglede za recesiju u SAD u narednih 12 mjeseci na 45%. Početkom godine procjena im je bila 20%, pa su je u martu podigli na 35%. Sada je procjena 45%. Američki bankarski div JP Morgan prognozira da su šanse za američku i globalna recesiju nakon Trampove objave carina 60%. Ovim putem krenule su i mnoge druge investicione banke revidirajući svoje ranije prognoze jer su strahovi od trgovinskog rata sve izraženiji.
Očekuje se tokon narednih nekoliko dana odgovor EU – najvećeg trgovinskog partnera SAD. Godišnja razmjena EU i SAD je 2024. iznosila 550,8 milijardi eura. Svi ostali partneri su i jednoj i drugoj strani daleko ispod tih brojki. Od odgovora EU zavisiće dosta toga. Kada odgovor uslijedi, reakcije berzi pokazaće što nas očekuje.
Treći bitan faktor u ovoj „igri“ – Kina – za sada ne povlači radikalne poteze. Čeka da vrijeme pokaže prve dosege i rezultate Trampovih carina. Peking nezvanično najavljuje državne obveznice i mjere povećanja domaće potrošnje što samo po sebi može umanjiti uticaj carina, ali ne toliko da riješi problem.
Ulagači će, kako se to obično dešava u krizama, bježati u okrilje sigurnih državnih obveznica. One jesu sigurne, ali ne donose željene profite.
Sada je već sasvim izvjesno da će kriza srednjeročno pogodovati onima koji bi da kupuju nekretnine, ali samo pod uslovom da imaju gotovinu. To su za sada jedini koji bi mogli prosperirati. Krediti su skupi, sigurno će još neko vrijeme takvi ostati, dok kriza ne bude učinila svoje, pa države smanje kamatne stope, i učine novac jeftinijim.
Ali do toga je još daleko. Predsjednik američke Centralne banke Džerom Pauel, koji i sam čeka da vidi kojim putem će i koliko daleko svijet nakon Trampovih carina, kazao je u petak da „još nije trenutak“ za smanjenje kamatnih stopa.
Kako izaći iz krize
Brzog i lakog odgovora na krizu i mogući uvod u recesiju nema.
Najveća globalna kriza ove vrste u novije doba, koja je ipak bila daleko manja od ove u koju smo ušli, počela je septembra 2008. kada je američka investiciona banka Lehman Brothers predala zahtjev za zaštitu od bankrota. Poigravanje ove banke s nesigurnim stambenim kreditima gurnulo je cio svijet u duboku ekonomsku krizu od koje je formalni oporavak trajao godinu i po, ali je trebalo da prođe punih šest godina da se svijet vrtati na nivo prije recesije, a osam da se dohodak prosječnog domaćinstva vrati na nivo od prije krize.
Alavost mnogih banka da odobravaju loše kredite, jer nije samo Lehman Brothers u pitanju, države su spasile mnoge banke od slične sudbine, uvela je 2008. tada svijet u krizu koja je prema procjenana koštala najmanje dvije hiljade milijardi dolara. Još niko se ne usuđuje da prognozira gdje bi svijet s ovom krizom mogao stići. U slučaju krize iz 2008. bio je pogođen prvenstveno bankarski sektor, posljedično i građevinski, ostali daleko manje. A sada je riječ o ukupnoj trgovini, o svim proizvodima i svim proizvođačima.
Milijarder, fond menadžer, Bil Akman, koji je podržao kandidaturu Donalda Trumpa za predsjednika, objavio je da podržava njegovu politiku carina, ali ne uvođenja svima – i prijateljima i neprijateljima, jer to izaziva trgovinski rat.
„Postavljanjem velikih i neproporcionalnih carina našim prijateljima i našim neprijateljima podjednako i time pokretanjem globalnog ekonomskog rata protiv cijelog svijeta odjednom, u procesu smo uništavanja povjerenja u našu zemlju kao trgovačkog partnera, kao mjesta za poslovanje i kao tržišta za ulaganje kapitala“, napisao je Akmaan na mreži X. Predlaže Donaldu Trampu da nakon ovog poteza zatraži „90-dnevni Time Out i pregovorima riješi problem asimetričnih carina o omogući time nova ulaganja milijardi dolara u našu zemlju“.
„Ako, s druge strane, 9. aprila započnemo ekonomski nuklearni rat protiv svih zemalja svijeta, poslovne investicije će se zaustaviti, potrošači će zatvoriti svoje novčanike i džepne knjižice, a mi ćemo ozbiljno narušiti svoj ugled kod ostatka svijeta za kojem će biti potrebne godine, a potencijalno i decenije da se rehabilitujemo“, napisao je Akman.
U Vašigntonu se danas očekuje izraelski premijer Benjamin Netnijahu. On će biti prvi strani zvaničnik koji će se sastati s predsjednikom SAD nakon objave carina. Vidjećemo što će reći o temi broj jedan. Donald Tramp ne krije da je spreman da pregovara, ali da očekuje „fantastične ponude“. Naredni dani ili sedmice pokazaće je li njegovo uvođenje carina strateški potez ili samo njegov adut za pregovore.
Preporučeno
„Jedini pravi prekidač je iPhone predsjednika Trampa i on pokazuje malo znakova da mu padovi na tržištima smetaju toliko da preispita politički stav u koji je vjerovao decenijama“, rekao je Sean Callow, viši FX analitičar u ITC Markets u Sydneyu.
Video