Na saslušanje su pozvani potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, Nik Đeljošaj, kao i ministri finansija i poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Novica Vuković i Vladimir Joković.
Na sjednicu su pozvani i predstavnici Privredne komore (PKCG), Unije poslodavaca (UPCG), Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) i Centra za zaštitu potrošača (CEZAP).
Tok sjednice:
Đeljošaj je kazao da tokom čitavog perioda funkcionisanja vlade se radilo na ovoj tematici.
“Želim samo napomenuti da je rast inflacije u Crnoj Gori nešto što se dešavalo u periodu prije 44. vlade. Najveći rast inflacije smo imali od 2021. do 2023. godine. Na to su uticale razne okolnosti, a najmanje ono što je bilo u Crnoj Gori, mislim da je to minimalno uticalo. Mi smo zatekli ovo stanje i onda za godinu i nešto, koliko radi vlada, mi smo donosili mjere koje su bile moguće. Mislim i da podaci za 2024. godinu će pokazati rast privređivanja u Crnoj Gori, a ujedno i rast profita kompanija, što je za nas jako dobra poruka”, kazao je Đeljošaj.
Takođe, kaže Đeljošaj, intervenisalo se na tržištu, “iako mi znamo da to nisu populne mjere, ali bili smo primorani da bismo zaštitili standard građana i u dijelu koje mi zovemo socijalna kategorija, u artiklima koji su najosnovniji, koji su potrebe građana.I ta akcija je počela početkom prošle godine, traje i dan danas. Svi pokazatelji ove akcije su pokazali da smo mi ovim uspjeli ono što je bila intencija, a to je da zaustavimo rast inflacije, da zaustavimo rast cijena ovih najosnovnijih proizvoda”.
Ono što možemo reći jeste da ćemo i dalje nastaviti sa ovom akcijom, poručio je ministar.
“Jer ono što vidimo je dobro za građane, negdje vidimo da nismo u velikoj mjeri ugrozili našu privredu, mislim da treba da nastavimo i dalju saradnju i sa Privrednom komorom i sa predstavnicima Udruženja poslodavaca otvorimo ponovo taj dijalog i da vidimo koje su mogućnosti da za najosnovnije životne namirnice nastavimo da zadržamo nivo cijena koji jeste”, kazao je Đeljošaj.
Formirano je, dodaje i koordinaciono tijelo kako bi se uticalo i na cijene ljekova.
“I kao što već znate, već u skupštinskoj proceduri je zakon koji će nam omogućiti da cijene ljekova koji nisu na recept, da u tom tijelu možemo da intervenišemo, odnosno da limitiramo cijene ljekova koji nisu na recept. Naravno, mi smo tu da i danas otvorimo dijalog, da čujemo i ako ima sugestija, ideja, da zajednički na kraju imamo neki zaključak, da li možemo zajedničkim radom da vidimo negdje da dodatno pomognemo da utičemo na smanjenje cijena, ali ujedno da ne ugrozimo ni privredu, ni budžet države, ni ono što je neka zajednička strategija kako pomoći prvo onim najugroženijim socijalnim kategorijama društva”, dodao je ministar.
Ministar Joković je kazao da kao izuzetno uvozno zavisna država ne možemo previše uticati jer cijene mnogih proizvoda zavise od uvoza.
“Ja bih se ovdje skoncentrisao na novi Agrobudžet koji je juče usvojila vlada i on će stupiti na snagu, to je najveći pravni akt koji vlada usvaja u jednoj godini poslije državnog budžeta. Ovogodnišnji budžet je veći za nekih 5-6 miliona nego prošle godine, ali neće bih nekih značajnijih povećanja subvencija za prirodnu proizvodnju jer su one jedne od većih u regionu, posebno kada je u pitanju bio proizvodnja. Stav Evropske komisije je proizvodite ono što je održivo, što možete proizvoditi, a ne možete proizvoditi gubitke da bi država subvencionrala jer to jednostavno nije isplativo.
Nikad poljoprivredni proizvodači neće biti zadovoljni subvencijama, jer to je izuzetno teška privredna grana.Znate što je proizvodnja pod vedrim nebom, nikad izvjesna. Jedan dan ili jedna neka vremenska nepogoda može sve da uništi.
Ali, da li je kad bilo bolje, da li se više izdvajalo, da li su bile više subvencije, nikada nisu ni približno, kazao je Joković.
Mi imamo ozbiljno povećanje poljoprivodne proizvodnje, dolazi do značajnog ukrupnjavanja, pa tako pojedine farme imaju više sad grla na fami nego što su nekad imala desetine sela. Nikšić ima 18% ukupnog stočnog fonda u Crnoj Gori, dodao je ministar.
“Ja ovdje želim da kažem da kad smo god zvali, kad neki poljoprivodni proizvođač ima neki višak nekog poljoprivodnog proizvoda, kad smo zvali bilo koji od trgovinskih lanaca, oni su izašli u suset i to su otkupili. I to je negdje dobra praksa. Inače, ogromni je uvoz, mislim oko 970 miliona eura za prošlu godinu, najviše se uvozi meso, tako da bi negdje u budućnosti, naravno i iz evropskih fondova, trebalo bi se koncentrisati na velike farme, da bi se taj ogroman uvoz smanjio”, poručio je Joković.
Potpredsjednik Privredne komore, Dragan Kujović, rekao je da su ranije trgovinski lanci targetirani kao ključni faktori rasta cijena u Crnoj Gori, ali da danas shvatamo da to nije bio uzrok.
„Drago mi je da smo počeli da zajedno analiziramo uzroke, a ne posljedice“, kazao je Kujović.
On je ocijenio da ograničavanje marži može samo kratkoročno da da neke rezultate, ali ne dugoročno.
„Moramo da razmišljamo i o drugim aktivnostima. Moramo da osnažimo domaću privredu, jer je 14 odsto uvoza pokriveno našim izvozom“, naveo je Kujović.
Prema njegovim riječima, važno je kupiti domaće prizivode i time jačati domaću privredu.
Predsjednik Unije poslodavaca, Slobodan Mikavica, saopštio je da se tržište poremetilo pojavom korone, nakon čega je uslijedio sukob Rusije i Ukrajine. Potom se desilo da su cijne energenata otišle enormno visoko i da je hrana postala jedno od oružja u tom sukobu.
“To se reflektovalo i na naše tržište. Privreda je ta koja je pretpjela najveće štete i uspjela da stane na noge i da se povrati. Naišle su godine stabilizacije, ali je karakteristično da cijene ne idu tako brzo nazad“, rekao je Mikavica.
On je dodao da talas smanjenja cijena u Crnu Goru dolazi sporo, dok su blokade marketa pokazatelj velikim igračima da tržište reaguje i da su pretjerali.
Preporučeno
Sjednicu možete pratiti uživo.
Video