Ministar finansija u Vašingtonu prisustvuje proljećnom zasjedanju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke s čijim je zvaničnicima razgovarao o stanju crnogorske ekonomije.
“Crna Gora je pokazala u protekle dvije godine jedan stepen otpornosti. Samim tim kao jedna mala, otvorena ekonomija koja zavisi od međunarodnih turbulencija i svega onoga što se dešava u okruženju, ipak je uspjela da sačuva svoj makroekonomski okvir. Ono što je prednost Crne Gore su jake fiskalne politike koje donosi 44. Vlada i sve ono što se predviđa kroz fiskalnu strategiju koju treba da donesemo već krajem drugog kvartala. Sa druge strane sva pojačana potrošnja, dakle i skok zarada, penzija, turizam su uticali da je privredni rast Crne Gore jedan od najvećih u Evropi a takođe i od zemalja Zapadnog Balkana“.
Glas Amerike: Gdje vidite rizike za crnogorsku ekonomiju?
Vuković: Ono što bi javnost u ovom trenutku rekla da je rizik za crnogorsku ekonomiju jeste politička stabilnost i to možemo da prepoznamo negdje kao jedan od faktora koji je nužan da bi investitori došli u našu zemlju. Niz događaja koji su se desili i oni koji predstoje pokazuju da sada u ovoj fazi ne možemo govoriti o rizicima, već je itekako odličan period za ekonomski rast.
Glas Amerike: Ovdje ste razgovarali sa zvaničnicima MMF-a i Svjetske banke. Crna Gora do sada nije ulazila u aranžman sa MMF-om. Da li će to i dalje biti slučaj?
Vuković: MMF je svake godine prisutan u Crnoj Gori kroz konsultacije i kroz član 4 njihovog Statuta gdje taj artikal upravo šalje informaciju koja je jako važna za investitore, a i za sve nas u Crnoj Gori. Tako da pored te tehničke, ja bih rekao ekspertske pomoći koju imamo sa MMF-om i koju ćemo itekako nastaviti, nećemo u ovom trenutku koristiti neku drugu vrstu aranžmana, niti je to tema kada govorimo o kreditnom aranžmanu.
Glas Amerike: Kakva je saradnja Crne Gore sa Svjetskom bankom?
Vuković: Svjetska banka je jedan od vrlo značajnih partnera i toliko je otvorenih projekata sa njima. U Ministarstvu finansija govorimo o stvaranju baze gdje će se donositi fiskalne strategije i makroekonomske politike i tu nam je njihova ekspertska pomoć od najvećeg značaja. Takođe, veoma su nam od pomoći u procjeni rizika kada govorimo o preduzećima u državnom vlasništvu.
Sa dodatnim angažovanjem su prisutni i kroz izmjenu zakona i donošenje novog zakona o zaradama u javnom sektoru. I ono što smo svi uključeni u Ministarstvu finansija odnosno Direktoratu za poreski i carinski sistem zajedno sa mnom i novim menadžmentom u Poreskoj upravi jeste reforma cijelog poreskog sistema. I tu je nama Svjetska banka partner i u 2025. očekujemo finale.
Glas Amerike: Crna Gora se u martu, emitovanjem državnih obveznica, zadužila za 750 miliona dolara. Na naplatu, kako i upozorava Svjetska banka u novom izvještaju, stižu i značajna stara potraživanja, a sve to u svijetlu postojećih visokih troškova finansiranja na globalnom tržištu. Da li će Crna Gora uspjeti da podmiri sve obaveze i ima li opasnosti da dug izmakne kontroli?
Vuković: Ono što je i bila preporuka MMF-a jeste izrada strategije za upravljanje dugom na srednji rok. Dogovorili smo partnerstvo a sve ono što je neophodno bilo od strane države i jedno odgovorno ponašanje kada govorimo o upravljanju dugom, jeste prvo izolovanje duga od valutnog rizika. Tako da smo prvo odradili hedžing aranžman gdje smo anulirali izloženost u valuti dolar, a onda smo kao odgovorni predstavnici u vladi i ministrastvu koje je zaduženo za servisiranje obaveza, mi smo u martu izašli na američko tržište, emitovali obveznice i to je najuspješnija emisija u istoriji Crne Gore sa najvećim bukom od 5 milijardi i moram naglasiti da ta sredstva koja smo tom prilikom prikupili za Crnu Goru su isključivo namjenjena za dugove koji dospijevaju i za razvoj i ulaganje u infrastrukturne projekte i u kapitalni budžet.
Glas Amerike: Na čemu zasnivate ocijenu da je to najuspješnija emisija obveznica u istoriji Crne Gore?
Vuković: Prvo interesovanje stranih investitora u ovom slučaju kada govorimo o američkom tržištu. Oni nisu tek onako odlučili da svoje plasmane upute ka Crnoj Gori. Stvorili smo jedan ambijent, Crna Gora je bila zemlja kojoj je prijetio Manival, to je jako važno kada govorimo o privredi. Mi smo to izbjegli, čak smo izbjegli period posmatranja od narednih godinu dana. A, onda kamatna stopa koja je reper pored uspješno obavljene emisije jeste i cijena po kojoj ste platili sredstva. U ovom trenutku na tržištu kakvo je stanje, mi imamo prvi put da u odnosu na referentnu kamatnu stopu EURIBOR koji je na nivou 4, imamo manje od dva procentna poena po onome što smo mi dobili kao konačnu izvedenu kamatnu stopu a to je 5, 88.
Glas Amerike: Da li će se Crna Gora ponovo zaduživati i kada se to može očekivati?
Vuković: Kroz prosto zakonsku obavezu, a to je donošenje zakona o budžetu za 2024. godinu, dokument koji prati zakon jeste odluka o zaduživanju. Kroz samu odluku je predviđeno milijarda i sto pedeset miliona koja je predviđena za servisiranje dugova koji dolaze na naplatu i za stvaranje fiskalne rezerve za naredni period i za infrastrukturne projekte. Ono što mi sa Svjetskom bankom već imamo kao aranžman koji traje više mjeseci je taj DPL gdje su razvoje politike dio tog kreditnog aranžmana.
On je na nivou od 80 miliona, kada govorimo samo o Svjetskoj banci, prvi i drugi stepen i to je nešto što ćemo uzeti u obzir. Takođe, u toku godine uz odgovorno vođenje javnih finansija, negdje je plan da u ovoj ili sljedećoj godini razvijemo i sekundarno domaće tržište i da jednostavno građanima Crne Gore pružimo jedan projekat koji će se zvati ritejl bond, a to je mogućnost da građani Crne Gore investiraju u obveznice Crne Gore.
Glas Amerike: Svjetska banka ističe da je u Crnoj Gori neophodna snažna fiskalna disciplina i da ima vrlo malo fiskalnog prostora za bilo kakvu promjenu politike ili velike javne investicije. Šta vaše ministarstvo i vlada preduzimaju da situaciju drže pod kontrolom i da li će neki veći planirani projekti i politike biti na čekanju?
Vuković: Ne. Kroz samo formiranje budžeta za ovu godinu isključivo smo se odlučili za projekte koji su u fazi zrelosti. Dakle ono što može da se realizuje tokom ove godine bilo je isključivo predmet i samog uključivanja u proces realizacije. Sada smo takođe na ovim sastancima razgovarali na tu temu i negdje smo došli do toga da, kroz fiskalnu strategiju – koju ćemo kao dokument predstaviti Skupštini na kraju drugog kvartala – predviđeni su normativi i zakonski okviri. Sve izmjene koje su planirane u ovoj godini će biti potkrepljene i tu jasno definisane.
Glas Amerike: Crnogorski premijer najavljuje i novo povećanje plata u Crnoj Gori? Kada će se to dogoditi i da li ima novca za to?
Vuković: Mi smo negdje startovali sa programom Evropa sad 2 koji je predsjednik vlade, gospodin Spajić najavio u svom ekspozeu. Već u januaru se dogodila realizacija tog programa kroz prvi stub, a to je povećanje penzija najranjivije kategorije u Crnoj Gori koja je najteže podnijela dio inflacije. Drugi dio je da stvaramo ambijent kroz fiskalnu strategiju kakav smo stvorili kroz set zakona za uvećanje penzija kao prvi korak.
Kroz zakon o budžetu smo definisali vraćanje akciznog kalendara, uvođenje novih akciza na pića sa dodatkom šećera, sokove, bezalkoholna piva, igre na sreću – novi zakon koji je obezbijedio dodatne prihode. Upravo se u fazi fiskalne strategije će se ta odgovornost predstaviti parlamentu. I negdje taj program koji je najavljen, a to je olakšica u dijelu poreza i doprinosa kada govorimo o zaposlenima – gdje će stvoriti najkonkuretniju Crnu Goru u tom smislu kada govorimo o privrednicima i njihovim rashodima – biti potkrijepljen i novim izvorima prihoda.
Glas Amerike: Znači primjena programa Evropa sad 2 je počela?
Vuković: Povećanje penzija je dio programa, tako da možemo najaviti da je to početak programa Evropa sad 2.
Glas Amerike: A šta je još predviđeno tim programom?
Vuković: Kako je premijer rekao, u tom dijelu je to korigovanje kada je riječ o doprinosima, onima koji su na opterećenju poslodavca.
Glas Amerike: Govorimo o penzijskim doprinosima?
Vuković: Govorimo o čitavoj reformi penzionog sistema. Ministarka Naida Nišić radi set zakona. Kada govorimo o Fondu PIO, on nema ulogu fonda. On je prosto organ u dijelu javne administracije koji je evidencionog karaktera. Da bi smo imali pravi fond, mi moramo sprovesti reformu kako bi penzioni fond u pravom smislu te riječi obavljao svoju funkciju.
Glas Amerike: Šta podrazumijeva ta reforma?
Vuković: Ono što je bojazan i negdje što sam čuo u javnosti je: Pa ja neću imati penziju ili će se ona ukinuti. Ne naravno, imate slična rešenja u okruženju, recimo Sjeverna Makedonija to sprovodi unazad 15 godina, a to je da je prosto definisano kroz određene obrasce na koji način vi možete sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom da upravljate kada govorimo o penziji, a gdje se država brine da to zaista bude uređeno kroz zakonski okvir.
Glas Amerike: Da li to znači ukidanje Fonda PIO onakav kakav je sada?
Vuković: To znači njegovu reformu, odnosno da će zaista dobiti svoju ulogu kao fond.
Glas Amerike: A da li je dio toga ukidanje penzijskih doprinosa?
Vuković: Ne govorim o ukidanju, već o korekciji. Desiće se korekcija, a na koji će se način to sprovesti, to je upravo fiskalna strategija koja će definisati sve korake i gdje ni u jednom trenutku neće biti ugrožena stabilnost javnih finansija.
Glas Amerike: U izvještaju Svjetske banke se upozorava da bi svako smanjenje doprinosa, poreza na rad bez odgovarajući kompenzatornih mjera moglo da utiče na javne finansije Crne Gore. Da li brinete da će vaš plan uticati na javne finansije i da li ste ovim povodom u kontaktu sa međunarodnim finansijskim institucijama i šta vam oni kažu na to?
Vuković: Svakako da je to bila tema. MMF nam je bio u gostima u februaru i imali smo dvije nedelje intenzivnih razgovora o svim izazovima u Crnoj Gori i rešenjima koja (vlada) želi da ponudi građanima. Podsjetiću, kada je bila realizacija programa Evropa sad 1, takođe je postojala određena skepsa da taj program neće uspjeti.
Međutim, on se negdje od svih zvaničnika, pa i partnera sa kojima razgovaramo, proglasio da zaista jeste postigao uspjeh. Postigao je uspjeh što smo smanjili sivo tržište rada, što smo pojačali samu potrošnju i uticali na taj ekonomski rast o kojem smo govorili na početku intervjua. Kako sam i naveo, sa svim izvorima prihoda koji će se definisati, može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima, a to će definisati da smo vrlo odgovorni da neće biti rizika po javne finansije.
Glas Amerike: A o kakvoj korekciji je riječ?
Vuković: U toku je izrada strategije i to je nešto što je plan do kraja ove godine, a najavljeno je tokom niz prethodnih izlaganja i nešto s čim je upoznata javnost.
Glas Amerike: U međuvremenu, inflacija u Crnoj Gori i dalje raste, iako svakako manjim tempom od vrhunca, i uprkos ograničavanju cijena nekih proizvoda, cijene u prodavnicama su i dalje velike za prosječne građane. Da li planirate još neke mjere da suzbijete posljedice inflacije po džepove građana?
Vuković: Donijeli smo odluku u okviru vlade da izvršimo korekciju, da na taj način jednostavno reagujemo kada govorimo o inflaciji. Inflacija je u februaru bila na nivou 4,5 odsto i ona je u silazećem trendu. Neki faktori koji su uticali jeste da sada ti stranci koji su povećali potrošnju, odnosno koji su na neki način već postali rezidenti u Crnoj Gori, jednostavno više nemamo taj priliv pojačane potrošnje kao što se dogodilo u prethodnom periodu.
Tako da se na prirodan način, dodatno, inflacija suzbija, a priliv stranih državljana u Crnoj Gori je nešto što je dodatno pojačalo ekonomiju. Oni su prepoznali Crnu Goru kao svoje mjesto boravka, većina je otvorila firme i kroz tržište nekretnina ušla u kupovinu stanova i kuća gdje i žive. Tako da je njihov izbor da dugoročno ostanu.
Glas Amerike: A da li neki i odlaze?
Vuković: Mi imamo stalnu prisutnost i ukrajinskih, ruskih i turskih, njemačkih državljana. Sada ide i sezona i naša makroekonomska prognoza je da će turistička sezona biti negdje od 8 do 10 procenata uspješnija u odnosu na prethodnu godinu.
Glas Amerike: Samo da vas vratim na inflaciju, čini mi se da je u martu bio rast od 5,5 odsto. Kao što sam rekla cijene u prodavnicama su i dalje visoke. Da li očekujete da će se to zadržati u narednom periodu i šta se može učiniti da cijene budu na nivou prihvatljivom za građane?
Vuković: To je definitvno obaveza vlade i proces koji se mora pratiti i ne može izaći iz fokusa. U nekom socijalnom dijalogu sa privrednicima smo postigli to ograničavanje 500 artikala koji su od ključnog značaja i životne namirnice bez kojih stanovništvo ne može, a briga vlade je da taj proces prati i ograničava inflaciju kao faktor koji utiče na džepove građana.
Glas Amerike: Vaše ministarstvo se poslednjih dana pominje u kontekstu hapšenja direktorice Agencije za sprečavanje korupcije po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva koje je krivični predmet formiralo na osnovu nalaza budžetske inspekcije Ministarstva finansija. Iz opozicije kritikuju hapšenje i navode da bi trebalo istražiti desetine hiljada novozaposlenih u državnoj upravi, višemilionske, kako smatraju fiktivne ugovore u Rudniku uglja, malverzacije u Elektroprivredi. Da li je nešto od toga u nadležnosti ministarstva i da li se sprovodi bilo kakva kontrola?
Vuković: Kada je 44. administracija krenula sa radom, budžetska inspekcija je postojala već 11 godina u nekim formama i oblicima, ali definitivno ne na nivou zadatka koji treba da obavlja. Nikada nije bilo u fokusu da budžetska inspekcija zaista bude instrument koji je od izuzetnog značaja ukoliko zaista želite da kontrolišete i pravno regulišete još jedan od mehanizama, potrošnju budžetskih sredstava. Sa velikom pomoći državne sekretarke Jovane Nišević, mojim učešćem i podrškom, timom Ministarstva finansija, generalnom direktoricom Radmilom Ivanović i budžetskim inspektorima koji su nezavisni u svom radu i inspekcijskom nadzoru, napravili smo program svih budžetskih korisnika za koje namjeravamo da izvršimo kontrolu za ovu godinu.
Tu su se pored Agencije za sprečavanje korupcije našli Ministarstvo evropskih poslova, Ministarstvo odbrane, zdravlja. Napravili smo set budžetskih korisnika za koje ove godine želimo da izvršimo kontrolu. Svaki građanin, ukoliko to želi, može da da inicijativu da neko uđe u program pregleda budžetske inspekcije. Budžetska inspekcija ne vrši kontrolu organa, ona vrši kontrolu potrošnje budžetskih sredstava. Ono što je nastavak i obaveza Ministarstva finansija jeste da, ukoliko se nađu nepravilnosti i ukoliko je kroz nalaz definisana potrošnja mimo zakona – nalaz koji vrlo transparentno i javno ministarstvo objavljuje na svojoj stranici – jeste da to obavezno dalje proslijedi nadležnim ogranima odnosno državnom tužilaštvu. Dalji dio postupka je na njima i oni su u tom slučaju ovako odlučili.
Glas Amerike: Da li su tokom dosadašnje kontrole budžetske potrošnje u ministarstvima koje ste pomenuli otkrivene neke nepravilnosti?
Preporučeno
Vuković: U Ministarstvu zdravlja, što se tiče dijela samog ministarstva nisu pronađene anomalije, a ministarstvima evropskih poslova i odbrane, u toku je kontrola.
Video