“Za danas smo ih, valjda, zaustavili”. To je u izjavi za Standard poručila  Rialda Kurgaš, jedna od oko stotinu Barana koji su danas rođenim tijelima spriječili da motorne testere posijeku čemprese u dvorištu između zgrada Gimnazije “Niko Rolović”, Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Bar, Muzičke škole Bar i sa druge strane Osnovne škole “Blažo Jokov Orlandić”. Tako je, makar za danas, spriječeno čišćenje terena za gradnju vrtića na tom prostoru za koji je kamen temeljac postavljen 15. oktobra.

“Jutros od 7 sati su ljudi bili oko gradilišta. Skup smo održali mirno, od 10 do 12h, skupili preko 1500 potpisa. Zatim smo se rasuli u manje grupe i bili pripravni, pa smo dobili informaciju da ce početi sa sjecčom kad se smanji broj ljudi zbog čega smo se ponovo okupili, mirno i dostojanstveno. Negdje oko 15 časova kada smo mislili da ce radnici ići kući ponovo su se oglasile mašine, pa smo ušli na gradilište i svako je stao pored jednog čempresa”, priča nam Rialda.

https://www.facebook.com/photo.php?fbid=613662599051624&set=pcb.563097577435981&type=3&theater&ifg=1

Nije bilo nikakvih sukoba sa radnicima i koji su za danas odustali od posla, dodaje ona.

“Međutim, sjutra očekujemo novi ‘napad’, i okupljaćemo se ponovo”, najavljuje ona i opisuje kakva je atmosfera danas vladala na stazi.

“Ljudi su donosili vodu, mafine, sendviče, čokolade, kopirali dodatne kopije peticije, svi su se međusobno pomagali i družili”.

Šta je problem? Nijesu protiv vrtića već protiv lokacije i “nove Budve”

Prostor koji se nalazi između škola unazad nekoliko decenija služi kao školsko dvorište za srednjoškolce i kao gradski park i igralište, a tu se sada planira vrtić za 400 mališana. 

“Gneracija prvih učenika gimnazije u Baru gradila je park, popločavala svoj ulaz u gimnaziju”, piše na Facebook stranici “Zaustavimo gradnju vrtića u dvorištu Gimnazije – Ekonomske“.

Rialda Kurgaš za Standard kaže da bi izgradnja vrtića na planiranoj parceli stvorila mnogo problema barskoj omladini i samom gradu. Demonstranti zato žele novu javnu raspravu kako bi spriječili izgradnju vrtića baš na toj lokaciji. Naglašava da oni nijesu protiv same izgradnje vrtića, već isključivo protiv izbora lokacije, a za Standard objašnjava zašto je lokacija problem.

“Građani koji stoje iza inicijative, koji potpisuju peticiju, nisu protiv izgradnje vrtića, nego protiv bilo kakve gradnje na toj lokaciji. Nikakva politička partija ne stoji iza organizacije, niti NVO, već isključivo neformalna grupa građana koja imenom i prezimenom stoji iza ovoga. Problem je što se vrtić gradi na parceli između zgrade Gimnazije ‘Niko Rolović’, Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole Bar, Muzičke škole Bar i sa druge strane Osnovne škole ‘Blažo Jokov Orlandić’. Taj prostor koji se nalazi između ovih škola unazad nekoliko decenija služi kao školsko dvorište za srednjoškolce i kao gradski park, igralište. Osim toga, na tom mjestu zasađeno je oko 70 stabala, koje su zasadili predratni gimnazijalci. U tom se parku nalaze dva velika i šest malih amfiteatara, gdje su se nekada održavali časovi u prirodi i na kojima se redovno okupljaju učenici, tu se prave i maturske proslave, rođendani… Ako sve to sravne sa zemljom ostale bi nam samo zgrade i jedna buduća Budva i ništa više”, ističe Kurgaš.

Pored toga što omladina ne bi imala gdje da se okuplja, Rialda kaže da bi problem bio mnogo veći.

“Prvo nas brine sigurnost mlađe populacije. Zabrinuti smo kako će djeca predškolskog uzrasta da rastu i igraju se u dvorištu, gdje se oko njih nalaze stariji tinejdžeri, koji znaju i da puše, psuju i slično. To nije dobar ambijent za njih”, objašnjava naša sagovornica.

Sa druge strane, dodaje ona, projekat vrtića je planiran za 400 djece, što prema Pravilniku o izgradnji predškolskih ustanova zahtijeva da samo dvorište zauzima 3.200 metara kvadratnih.

“Parcela na kojoj će da grade vrtić je 5.000 metara kvadratnih. Prema Pravilniku o izgradnji predškolskih i školskih ustanova, predviđeno je da samo igralište za djecu bude 8 metara kvadratnih po djetetu. Dakle, u ovoj računici, to bi bilo 3.200 metara kvadratnih samo za dvorište. Znači, od tih 5.000 metara kvadratnih samo za objekat ne ostaje mnogo prostora. Takođe, i untrašnja površina je regulisana na isti način, tj metar kvadratni po učeniku. Koliki bi taj objekat trebalo da bude, da svaki od 400 učenika dobije po metar kvadratni unutrašnjeg prostora, a pričamo samo o učionicama, a gdje su kancelarije, kuhinje, toaleti…”, naglašava Kurgaš.

Osim ovoga, kako upozorava, učenici srednjih škola bili bi primorani da kada gube časove vrijeme provode na ulici, po kafićima i slično, a Bar, kako je istakla, nije više tako bezbjedan grad.

“U našem centru grada dešavale su se pucnjave, tuče, detonacije bombi… Tako da, nije bezbjedna naša omladina, kao ni naši najmlađi u tom dijelu grada”, dodaje Rialda.

Prema njenim riječima, javio bi se i problem u saobraćaju u tom dijelu, koji je, kako kaže, svakako već haotičan, a koji će biti “dodatno zakomplikovan izgradnjom vrtića”.

“Stvaraju se kolone roditelja kada dovode i odvoze djecu iz škole. Zatim, u blizini su Dom zdravlja i Hitna pomoć, koje otežano rade jer se ulicama ne može proći. A, šta će tek da se desi kada 400 roditelja dođe da dovede ili pokupi svoju djecu iz vrtića. Pritom, ne postoji način da se tu napravi novi parking ili nova saobraćajnica koja bi rasteretila saobraćaj”, napominje Kurgaš.

Rialda nam je kazala da postoji i grupa na Fejsbuku – “Zaustavimo gradnju vrtića u dvorištu Gimnazije – Ekonomske”, kao i da je u toku potpisivanje formalne peticije za zaustavljanje gradnje i pokretanje nove javne rasprave. Takođe su pokrenuli i onlajn peticiju, koju je do sada potpisalo oko 1.200 građana.

“Mi smo svjesni da ne možemo nikome da branimo ništa, pogotovo kad se uzme u obzir činjenica da je to projekat koji ima građevinsku dozvolu i čija je realizacija već započeta. Mi možemo samo da apelujemo da se ta gradnja zaustavi, pokrene nova rasprava i da građani budu upoznati sa tim, kako bi mogli da kažu šta misle i da se projekat razmotri. Ne pokušavamo nikome ništa da zabranimo, već da iniciramo novu javnu raspravu”, zaključuje Kurgaš.

Prema informacijama koje su dobili od pravnika, za pokretanje nove javne rasprave potrebno je da dva odsto od biračkog tijela u Baru potpiše peticiju, što je oko 1.200 potpisa.