Video
U sklopu svečanog otvaranja u ,,Dvorani Park“ prikazan je turski film “Karanfili i karanfilčići”, reditelja Bekira Balbula, u saradnji sa predstavnicima Turske nacionalne radio televizije.
Iz JUK HercegFest-a kažu da je u sklopu ovog projekta zmijenjeno ozvučenje, filmsko platno i nabavljen je novi DCP projektor, a kapacitet bioskopa sada je 360 mjesta. Bioskop će, kažu oni, nuditi repertoar filmova za sve uzraste.
“Što se tiće bioskopskog repertoara on će obuhvatati filmove za sve ukuse i sve generacije. Sve ono što bude zanimljivo urednicima programa, a bude se moglo naći u bioskopskoj distribuciji, biće prikazano i u „Dvorani PARK“, navode iz HercegFest-a
Podsjetimo, Herceg Novi je grad koji piše filmsku istoriju još od 1922. godine, kada je bioskop otvorio trgovac Todor Peričinović u oficirskom domu na Belavisti. Bioskop je nakon tri godine, 1925. prebačen u Narodni dom, koji je te godine završen. Za reklamiranje filmskog repertoara bio bi angažovan čovjeka koji bi nosio tablu na kojoj su bila ispisana imena glumaca i reditelja filma koji bi se najavljivao.
Nakon Drugog svjetskog rata bioskop je dobio novo ime ,,Boka“. Osim u Herceg Novom filmovi su se povremeno prikazivali i u Kumboru, Risnu, na Grudi (Hrvatska) . Ubrzo nakon toga otvorene su i ljetnje bioskopske bašte na tvrđavi Forte Mare, u Igalu, Bijeloj i Đenovićima.
Od 1954. godine bioskop se ujedinio sa amaterskim pozorišnim društvom u Domu narodne kulture, a nakon dvije godine osniva se preduzeće za prikazivanje filmova ,,Orijen“.
Bioskop ,,Orijen“ je na početku svog poslovanja filmove prikazivao u zgradi u Njegoševoj ulici u broju 27, čiji je objekat danas Novljanima poznat kao Gradska kafana. U Herceg Novom je do 90-tih godina radilo sedam ljetnih bioskopa.
Novi pokušaj otvaranja bioskopa uslijedio je 2005. godine kada je poznati reditelj Emir Kusturica otvorio Centar kulture u staroj zgradi željezničke stanice na Škveru. U sklopu Centra kulture bile su uređene tri bioskopske sale koje su imale kapacitet dvije stotine mjesta, međutim ovaj bioskop nije zaživio jer ga je Kusturica nakon dvije godine poslovanja ugasio.
Jovana Dimić, studentkinja FPN
Preporučeno
