Video
Studija revitalizacije i zaštite Plavskog jezara, koja je juče predstavljena u Plavu, trebalo bi da odgovori na pitanja održivosti ove ledničke i turističke atrakcije na sjeveroistoku Crne Gore.
Preporučeno
Stručnjaci koji su predstavili Studiju, predstavnici opštine Plav i članovi Savjeta koji su pratili izradu i istraživanja na jezeru, saglasni su da bi određenim kontrolisanim intervencijama trebalo sačuvati biodiverzitet i protočnost jezera i spriječiti dalje nasipanje.
Ukoliko se to ne učini, procjene su da bi se za 50 do 100 godina Plavsko jezero pretvorilo u baru, odnosno močvaru.
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović kazao je da je na struci da odgovori na navedena pitanja, nakon čega treba donijeti najbolju moguću odluku, prvenstveno za Plavljane, a onda i za sve one koji uživaju u ljepoti i benefitima Plavskog jezera.
„Tek potpunom analizom možemo odlučiti koji je najbolji scenario za ljude sa ovog područja, kao i za floru i faunu, za samo jezero. Turistički potencijali jezera su veliki, u to nema sumnje. Planinski dio predstavlja gnjezdilište za više od 43% ukupne ornitofaune registrovane u Crnoj Gori, što ga čini najznačajnijim staništem ptica u kontinentalnom dijelu države, dok je jezero veoma značajno gnjezdilište ptica močvarica“, kazao je Radulović.
Izrađivač Studije je Institut za vodoprivredu „Jaroslav Černi“ iz Beograda, a finansirana je sa 61.000 eura iz Budžeta Direkcije javnih radova. Studija revitalizacije i zaštite Plavskog jezara je na javnoj raspravi do 15. avgusta, do kada zainteresovana javnost može dostavljati sugestije i mišljenja. Nakon toga, u septembru, izrađivač je dužan da ih uvrsti u konačni tekst.
Plavsko jezero je smješteno u sjeveroistočnom dijelu Crne Gore, u blizini granice Crne Gore sa Albanijom. Ovo je najveće ledničko jezero u Crnoj Gori, koje se nalazi na nadmorskoj visini od 906,72 m. Smješteno je u Plavsko-gusinjskoj kotlini, na prostoru između Plava, Vojnog sela i Martinovića. Jezero se vodom napaja preko rijeke Ljuče, koja donosi vode sa Prokletija, dok vodu gubi rijekom Lim, koja ističe iz jezera i dalje teče prema sjeveru i uliva se u rijeku Drinu. Jezero je nastalo u basenu lednika, dugom 35 km, koji je postojao tokom pleistocena.
