Prema ocjeni Advokatske komore, izmjene ne unapređuju efikasnost sistema, već otvaraju prostor za pravnu nesigurnost, odugovlačenje postupaka i ozbiljne finansijske posljedice po državu. Najozbiljnija zamjerka odnosi se na mogućnost trajnog oduzimanja imovine prije pravosnažne presude, što je u EU Direktivi predviđeno samo kao izuzetak uz stroge uslove, piše CdM.
„Predloženi zakon izuzetak pretvara u pravilo, bez propisivanja ključnih procesnih garancija“, navode iz Komore.Direktivom je propisano da oduzimanje tzv. „bogatstva neobjašnjenog porijekla“ može da se primijeni samo kod teških krivičnih djela unutar kriminalne organizacije, uz minimalnu zaprijećenu kaznu zatvora od četiri godine, što nacrt zakona ne poštuje.
Komora takođe ističe da su izmjene u koliziji sa ustaljenom praksom Evropskog suda za ljudska prava, pozivajući se na presude protiv Italije i Bugarske, u kojima je Sud utvrdio povrede prava na imovinu i pretpostavke nevinosti.
“Posebno je problematično što zakon ne predviđa mehanizam vraćanja imovine ili naknade štete u slučaju oslobađajuće presude, što može dovesti do sporova i dodatnog opterećenja budžeta”, kažu u Komori.
Advokatska komora osporava tvrdnje da je postojeći zakonski okvir neefikasan. Prema njihovim navodima, sudovi i tužilaštva su već uspjeli da privremeno blokiraju imovinu velike vrijednosti, a glavni problem je nedostatak sudija, stručnih saradnika i prostornih kapaciteta, a ne manjkavosti zakona.
Dodatnu zabrinutost, dodaju, izaziva činjenica da u radnoj grupi za izradu izmjena zakona nije bilo predstavnika Advokatske komore, iako advokatura direktno primjenjuje ove propise. Komora takav potez ocjenjuje kao neprihvatljiv i suprotan standardima nezavisnosti profesije.
U dokumentu se takođe ukazuje na probleme u radu Uprave za državnu imovinu, uključujući netransparentno upravljanje privremeno oduzetom imovinom, nedostatak kadra i izostanak odgovora strankama o sudbini njihove imovine.
„Usvajanjem ovakvog zakona stvorio bi se privid da se problematika rješava zakonito i brzo, što zapravo nije slučaj. Predmetni zakon bi, ako bi bio usvojen, napravio nenadoknadivu štetu državi Crnoj Gori i bio praktično i pravno neprimjenjiv“, poručuju iz Advokatske komore.
Preporučeno
Komora poziva Ministarstvo pravde da povuče sporne odredbe i u potpunosti uskladi zakon sa EU Direktivom, Ustavom i međunarodnim standardima zaštite ljudskih prava, upozoravajući da bi usvajanje zakona u predloženom obliku nanijelo nenadoknadivu štetu pravnom sistemu i državi Crnoj Gori.
Video