Video
“Država veoma često na blagu kaznenu politiku reaguje neadekvatno, na način što mijenja zakon i propisuje strožije kazne, odnosno povećava zakonom propisani maksimum kazne. Sudovi, pak, nastavljaju sa istom kaznenom politikom i na taj način u praksi dolazi do još većeg jaza između propisanih kazni i kazni koje sudovi izriču. Pooštravanje kaznene politike u nadležnosti je suda, i tu je posebno važna uloga drugostepenih sudova koji bi po odlukama o žalbi trebalo da kreiraju kaznenu politiku na način koji će obezbijediti svrhu kažnjavanja”, kazao je Portal Javnog servisa advokat Veselin Radulović.
Ukazuje da je krivično djelo “Zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem” još novo u Krivičnom zakoniku Crne Gore, te s toga smatra da je rano govoriti o kaznenoj politici. Ipak, u poređenju sa kaznama uopšteno u crnogorskom pravosuđu, Radulović dodaje da se tako nešto može očekivati i za ovo krivično djelo.
“Još je rano govoriti o kaznama, odnosno kaznenoj politici sudova kada je ovo djelo u pitanju, ali kada vidimo kakva je kaznena politika sudova uopšte za sva krivična djela, može se izvesti zaključak da je ona blaga i realno je očekivati da takva bude i za ovo krivično djelo. Mislim da naše društvo nije dovoljno svjesno opasnosti ove vrste kriminaliteta i mogućih posljedica koje mogu nastupiti”, smatra on.
Zato bi, dodaje, tužilaštvo kroz adekvatno procesuiranje i sud kroz adekvatnu kaznenu politiku morali učiniti sve da se ova vrsta kriminaliteta suzbije u granicama mogućeg.
Kako je za naš portal navela advokatica Maja Turković, “osvetnička pornografija” se u crnogorskom krivičnom zakonodavstvu podvodi pod krivično djelo zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem, koje je kao novo djelo propisano članom 175a Krivičnog zakonika i pripada grupi krivičnih djela protiv sloboda i prava covjeka i građanina.
“Kada govorimo o osnovnom obliku ovog djela, za učinioce je predviđena kazna zatvora do dvije godine. Međutim, imamo i teže odnosno kvalifikovane oblike ovog djela, pa tako u slučaju da takav materijal sa seksualno eksplicitnim sadržajem postane dostupan većem broju lica posredstvom informaciono-komunikacionih tehnologija učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine, a ako je djelo učinjeno prema djetetu, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina. Takođe, istim članom je propisano da će se video ili drugu snimci, fotografije, portreti, audio zapisi, kao i posebni uređaji kojima je učinjeno krivično djelo oduzeti”, rekla je Turković.
Za ovakav oblik nasilja, navodi ona, prije propisivanja ovog djela, postupci su se vodili po privatnoj tužbi, dok je poslednjim izmjenama i dopunama KZ-a propisano da se za ovo djelo goni po službenoj dužnosti.
“Smatram da je u svakom slučaju pozitivan iskorak što se ovakvo ponašanje kriminalizovalo, jer vjerujem da će se na ovaj način u značajnoj mjeri uticati na suzbijanje rasprostranjenosti “osvetničke pornografije” kao društvenog fenomena u vrijeme ekspanzije društvenih mreža i interneta. Međutim, sa druge strane smatram da država mora da pooštri kaznenu politiku kada je riječ o krivičnim djelima koja uključuju seksualno nasilje i učinioce strože kaznjava, obzirom da zakonodavac za osnovni oblik ovog djela nije propisao zakonski minimum, što znači da učinilac može biti i novčano kažnjen”, rekla je Turković.
Naša sagovornica je uvjerena da se svrha kažnjavanja u ovakvim slučajevima kako na preventivnom tako i na specijalnom planu može u potpunosti ostvariti jedino kroz strožu kaznenu politiku.
“Jer se mora imati u vidu da je riječ o društvenom fenomenu koji poprima velike razmjere i postaje dominantan vid seksualnog nasilja pretežno nad osobama ženskog pola, koje nemaju dovoljnu podršku sistema, zbog čega je nužno problematizovati ovo pitanje i u konačnom pooštriti kaznenu politiku”, kazala je Turković.
Da sudovi moraju da učine više smatra i novinarka Magdalena Čelanović, ističući da društvo obično reaguje tek kad se nešto dogodi.
“Empatija sa žrtvama nam je postala misaona imenica, jer važno je da se nije dogodilo nama. Raduju me upiti za izjavu ovim povodom, jer mi to daje prostor da optimistično vjerujem da će se ovakvi povodi izdići na viši nivo svijesti. Mada, sve to zahtjeva ne tako mali protok vremena, jer napredak o kojem polemišemo, zahtjeva podizanje ukupne svijesti, uključujući i odnos medija (pa i online aplikacija kao Telegram) prema senzacionalističkim i “klik-bejt“ fotografijama”, navela je Čelanović.
Ipak, ona naglašava da je Crna Gora značajno superiornija sa kaznenom politikom u odnosu na zemlje regiona, što jeste za pohvalu ali nije dovoljno.
“Moramo imati u vidu da trenutni ubrzani tehnološki i informacioni razvoj, koji ubrzava protok informacija nenormalnom brzinom, ovaj vid nasilja stavlja na pijadestal nasilja širih razmjera, jer nije ograničen samo na fizički prostor, već i online prostor. Zbog brzog i nekontrolisanog širenja sadržaja, formira se začarani krug nasilja koji ima široku publiku u online zajednici. Uslijed izloženosti “stubu srama“ žrtve u kontinuitetu, stvara se plodno tlo za fizičke i mentalne posljedice, te i fatalan ishod. Država može uraditi vrlo jasne stvari, od velikog značaja”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, to su sistemsko uvođenje digitalnog i tehnološkog opismenjivanja.
“Osvijestiti mlade i adolescenate kroz školovanje, vanškolske aktivnosti i aktivnosti NVO sektora, da većina onlajn platformi na kojima provode većinu slobodnog vremena, ima izrazito čvrstu politiku zabrane ovakvog sadržaja i rutine za prijavljivanje. Ono što bih ja lično voljela vidjeti u budućnosti je uključivanje Ministarstva pravde u cilju formiranja radne grupe koja bi dopunjavala zakonik u kontinuitetu, zatim pružanje besplatne pravne pomoći žrtvama”, navodi Čelanović.
Upozorava da su kazne nesrazmjene težini ovog krivičnog djela i naglašava da i crnogrski parlament oglušio na svaku želju za promjenom.
“Zatvorske kazne su u trajanju od jedne do dvije godine za lice koje zloupotrebljava i dijeli sadržaj bez znanja ili dozvole žrtve. Zatvorske kazne u trajanju od jedne do osam godina su za lice koje zloupotrebljava i dijeli sadržaj, u slučaju da je žrtva dijete. Za neka moguća povećanja kazni u budućnosti, koja su obavezna zbog trajnih posljedica u životima žrtava nasilja, Skupština se oglušila”, zaključuje Čelanović za Portal RTCG.
Šta je ‘osvetnička pornografija’?
“Osvetnička pornografija” podrazumijeva da učinilac podijeli ili učini dostupnim snimak, fotografiju ili drugi zapis sa seksualnim sadržajem druge osobe, bez njenog pristanka.
Žrtve su uglavnom žene.
Preporučeno
Sadržaji se dominantno dijele po društvenim mrežama i zatvorenim grupama i na mobilnim aplikacijama.
