Prema Zakonu o krivičnom postupku, optuženima se pritvor ukida ukoliko sud ne donese prvostepenu presudu u roku od tri godine od podizanja optužnice.

Policija tvrdi da je 70 članova kriminalnih grupa izašlo iz pritvora zbog neizricanja prvostepene presude, od čega polovina u posljednjih godinu.

Iako sudovi prilikom donošenja odluke o izlasku iz pritvora optuženih nalažu nadzor nad njima, dio okrivljenih u kratkom periodu počini novo ubistvo.

Najnovija ubistva izazvala su optuživanja na relaciji sudstvo-policija o tome ko je odgovoran što su višestruki povratnici umjesto u zatvoru, u situaciji da ponavljaju krivična djela. Da li sud koji ne donosi presudu u zakonskom roku ili policija koja bi trebalo da nadzire one koji van pritvora čekaju prvostepenu presudu?

Bojana Malović iz Akcije za ljudska prava (HRA) kaže za Radio Slobodna Evropa da je odgovornost podijeljena:

“Zato nam je potrebna koordinisana akcija sve tri grane vlasti, a ne populističko prebacivanje odgovornosti kome svjedočimo.”

Malović kaže da nakon puštanja optuženih iz pritvora sudovi najčešće određuju mjere poput zabrane napuštanja stana i mjesta boravišta:

“Sprovođenje nadzire policija. Ipak, elektronski nadzor, ključan za efikasnu kontrolu sprovođenja ovih mjera i dalje ne funkcioniše. A to je apsolutna odgovornost Vlade. Takođe, policija nema ovlašćenje da odmah uhapsi osobu koja prekrši mjeru nadzora.”

Naglašava da se to može promijeniti izmjenama zakona, tako što bi se među razlozima za određivanje pritvora navelo i kršenje mjera nadzora od stane optuženog.

Iz pritvora opet u kriminalne klanove
Nakon dvostrukog ubistva i trostrukog ranjavanja postavljenom eksplozivnom napravom na Cetinju 20. juna ove godine, policija je navela da je izvršilac N.D. bio pritvoren zbog optužbi za ubistvo.

“11. novembra prošle godine je izašao iz pritvora jer nije donesena prvostepena presuda”, rekao je pomoćnik direktora policije Lazar Šćepanović.

Navodni je pripadnik kavačkog kriminalnog klana.

Slično je bilo nakon drugog dvostrukog ubistva u Podgorici 6. novembra.

Šćepanović je naveo da je direktni izvršilac Vuk Lalatović, koji je krajem maja ove godine pušten iz pritvora nakon tri godine zbog nedonošenja prvostepene presude.

“Ovo lice je 2019. izvršilo teško ubistvo u Nikšiću. Za ovo krivično djelo su bili obezbjeđeni svi materijalni dokazi. I nakon tri godine je pušten iz pritvora i odmah prekršio određene mjere nadzora”, rekao je Šćepanović.

I ubijeni u tom slučaju, Žarko Pejaković, optužen za više krivičnih djela, izašao je iz pritvora 25. oktobra ove godine zbog nedonošenja prvostepene presude u roku od tri godine.

Lalatović je navodno pripadnik škaljarskog, a Pejaković navodno kavačkog kriminalnog klana.

Ova dva kriminalna klana u bespoštednom su sukobu od 2014. oko prevlasti u švercu narkotika.

Ministar policije optužuje sudove
Prema crnogorskom sudstvu najoštriji je bio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, koji je saopštio da je od 2018. do sada 70 članova kriminalnih grupa izašlo iz pritvora zbog neizricanja prvostepene presude.

Polovina od toga je napustilo pritvor u posljednjih godinu dana tvrdi Šaranović.

Kako je rekao, posljednjih pet obračuna kriminalnih grupa dogodila su se odmah po puštanju na slobodu onih koji su ili stradali ili su bili izvršioci ubistava.

“Svi iz istog razloga – neefikasnih sudskih procesa, odnosno zbog neizricanja presuda”, ocijenio je ministar policije.

On je rekao da je puštanje na slobodu opasnih lica, skoro svakodnevna pojava:

“Džaba se borimo protiv kriminala, kada određene sudije nisu sposobne da donesu presudu za tri godine.”

Sudstvo: Policija treba da nadzire puštene
Za Sudski savjet neprihvatljiva je ministrova izjava da su za obračun kriminalnih grupa isključivo krive sudije koje nijesu donijele presude u roku od tri godine.

“Šest sudija Specijalnog odjeljenja Višeg suda radi na 160 predmeta iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije. Efikasnost sudova nije zadovoljavajuća iz objektivnih razloga poput nedostataka sudija, nedovoljnog broja sudnica…”, saopštio je Sudski savjet.

I Bojana Malović iz HRA ukazuje da na efikasnost Specijalnog odjeljenja utiče ozbiljna preopterećenost predmetima, loši tehnički i prostorni uslovi za rad ali i procesne zloupotrebe kojima advokati odbrane nerijetko pribjegavaju:

“Sve to utiče na njihovu efikasnost. Zbog toga se prvostepena suđenja često ne završavaju u roku od tri godine, što rezultira time da optuženi izlaze iz pritvora.”

Sudski savjet je odbacio i tezu da je istek pritvora razlog zbog kojeg dolazi do kriminalnih obračuna:

“Kad optuženi izađe iz pritvora određuju mu se mjere nadzora, zabrana napuštanja mjesta boravišta, što je bio slučaj sa stradalim u Podgorici, o izvršenju tih mjera stara se Uprava policije”, navedeno je u reagovanju.

I iz Ministarstva pravde je za RSE potvrđeno da mjere nadzora izvršava policija.

“Ministarstvo pravde nije nadležno za izvršenje mjera nadzora, a rješenja nadležnih sudova se ne dostavljaju Ministarstvu.”

Na pitanje ko je nadležan za elektronski nadzor, rečeno je da Ministarstvo ima tu nadležnost ali samo u slučajevima pravosnažnih presuda, koje predviđaju da se kazna zatvora “izvršava u prostorijama stanovanja osuđenog”.

Produženje pritvora rješenje za dio vladajuće većine
Vladajući Pokret Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića je u cilju prevazilaženja problema sa izlaskom iz pritvora optuženih predložio da umjesto tri godine od podizanja optužnice okrivljeni može biti zadržan u pritvoru do pet godina.

“Krivična djela kao što su organizovani kriminal, terorizam, ratni zločini su složena i iziskuju mnoge izvršioce, svjedoke, a nerijetko imaju i međunarodni karakter”, naveo je Vasilije Čarapić iz PES-a nakon dvostrukog ubistva na Cetinju.

Međutim, pravni stručnjaci su upozorili da bi produženje maksimalnog pritvora bilo u suprotnosti sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i praksom Suda za ljudska prava.