Kovač je poručio da u narednom periodu očekuje dalje usklađivanje našeg pravnog sistema i ustrojstva tužilaštva sa onim što su preporuke Vencijanske komisije.

„Ja bih volio da, mada ne zavisi isključivo od mene i za to su potrebne odgovarajuće izmjene Ustava Crne Gore, budem posljednji ministar pravde koji učestvuje u radu Sudskog savjeta i iniciraću tokom svog mandata da se preduzmu potrebne normativne i druge mjere kako bi Sudski savjet bio lišen političkog uticaja“, rekao je Kovač.

Na pitanje da li sporazum o priznanju krivice obesmišljava pravdu, rekao je da je Institut sporazuma o priznanju krivice sam po sebi važan i nije sporan, ukoliko se primjenjuje u vrlo opravdanim slučajevima, u cilju obezbjeđenja jasnosti dokaza i u svrhu ekonomičnosti postupka, bez zloupotreba.

„Nažalost, čini mi se da je ovaj institut obesmišljen u Crnoj Gori i da se vrlo često koristi kao sredstvo pritiska i ucjene“, rekao je Kovač.

Upitan da prokomentariše uticaj hapšenja visokih pravosudnih i policijskih zvaničnika po crnogorsko pravosuđe Kovač je odgovorio da su nedavna hapšenja pokazatelj kako institucionalna moć koja se nalazi kod malog kruga ljudi i njeno akumuliranje kroz duži vremenski period mogu da izazovu degradiranje institucija, u ovom slučaju sudstva i tužilaštva.

„Važno je da detektujemo pravo stanje i da izvedemo na čistac ko je sve od nosilaca pravosudnih funkcija bio uključen u taj proces. Moramo imati povjerenja u policiju i tužilaštvo da će doći do otkrivanja svih zloupotreba i da će detektovati sve nosioce pravosudnih funkcija koji su vršili nezakonistosti. Takođe, treba biti svjestan činjenice da se jedan sudija ili jedan tužilac gradi kroz period od sedam do deset godina. Lično vjerujem da je ogroman broj nosilaca pravosudnih funkcija častan, pošten i da u tom zdravom tkivu treba tražiti snagu za dalji iskorak u domenu pravosuđa. Moramo spustiti loptu i ne smijemo biti ishitreni u izjavama, pogotovo imajući u vidu da je krivična odgovornost individualna“, poručio je Kovač.

Kandidat za sudiju Ustavnog suda, Ilija Vukčević i zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Valentina Pavličić, saglasni su da je to što u ovom trenutku u Crnoj Gori ne postoje nikakve smjernice u vezi sa tim na koji način se institut sporazuma o priznanju krivice primjenjuje u praksi problem koji treba adresirati u što skorijem roku.

„Treba nam VDT u punom mandatu i treba izabrati predsjednika Vrhovnog suda koji će se sastati i konačno formulisati smjernice o tome na koji način treba koristiti ovaj institut u praksi. U ovom trenutku, bez takvih smjernica, mnogo je prostora za malverzacije“, kazao je Vukčević.

Pavličić je poručila da je od velikog značaja da Parlament Crne Gore, a posebno Odbor za ustavna pitanja koji snosi odgovornost intervjuisanja kandidata, shvati ozbiljnost pitanja izbora sudija Ustavnog suda i što prije pokaže volju i spremnost da javni interes nadjača politički, te da se na taj način obezbjedi nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda koji će u centar djelovanja staviti pojedinca.

„Oni koji budu birali sudije Ustavnog suda treba da biraju zaista ugledne pravnike iza kojih stoji profesionalna karijera koja je dokazivana u različitim segmentima. Interes je svih nas pojedinačno, građanki i građana Crne Gore, da imamo kredibilan Ustavni sud, koji zrači snagom profesionalnog i ličnog autoriteta sudija“, rekla je Pavličić.

Vukčević je dodao da često kažu da je razlog za neophodnost izbora sudija Ustavnog suda odblokiranje procesa evrointegracija.

„Međutim, treba da smo svjesni da je građanin onaj koji najviše trpi zbog nefunkcionisanja Ustavnog suda i zato treba da je jedini i glavni razlog zbog kog želimo da nam institucije, a tu mislim i na Ustavni sud, stabilno i efikasno obavljaju svoj posao“, kazao je Vukčević.

Učesnici na palenu „Gdje su ljudska prava na političkoj agendi?“, saglasni su da na legislativnom nivou promjene uglavnom nisu neophodne, ali da se problemi javljaju onda kada na red dođe implementacija normativnog okvira.

Evgenia Giakoumopoulou, direktorica operacija u Programskoj kancelariji Savjeta Evrope u Crnoj Gori kazala je da pitanje ljudskih prava ne smije biti pitanje političke volje.

„Crna Gora je već preuzela međunarodne obaveze u ovoj oblasti i mora ih se pridržavati. Napravljen je progres na legislativnom nivou i u pogledu usklađivanja zakona sa standardima u oblasti ljudskih prava, ali postignuća Crne Gore u praksi nisu na zavidnom nivou. Sudska praksa nije harmonizovana, tumačenje propisa nije ujednačeno i to izaziva pravnu nesigurnost i predstavlja veliki problem na polju ostvarivanja i zaštite ljudskih prava u Crnoj Gori“, smatra Giakoumopoulou.

Ministar ljudskih i manjinskih prava, Fatmir Đeka, saopštio je da je, što se više približavamo EU, sve veći fokus na oblasti ljudskih prava.

„Mnogo toga treba učiniti po ovom pitanju, a pogotovo u pogledu potpune socijalne inkluzije žena, LGBTI osoba, Roma i Egipćana, te lica sa invaliditetom.Vlada ovim pitanjem ne može da se bavi sama i potrebna nam je jaka podrška civilnog društva i međunarodne zajednice na koju Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava itekako računa. Veoma smo otvoreni za multisektorsku saradnju, a planiramo i formiranje Direktorata za interkulturu, što će doprinijeti daljem osnaživanju inkluzivnosti crnogorskog društva“, rekao je Đeka.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković kazao je da nema tog dijela ljudske stvarnosti u kom ne egzistiraju ljudska prava. Kroz primjer mizoginije ukazao je na to da je neznanje ključni uzrok stereotipa i predrasuda koji postoje u našem društvu.

„Mizoginija je još jedan od dokaza da u našem društvu, usljed neznanja, dominiraju stereotipi i predrasude. Mizoginija se javila onog trenutka kada su žene iz podređenog položaja pokušale da naprave iskorak u različitim oblastima – u politici, kulturi, nauci, itd. Baš tada su indiferentnost i taj manjak razumijevanja kod muškog dijela populacije postali jedini način obračuna sa ženama. Žene sam uzeo za primjer, ali situacija je ista i u pogledu drugih diskriminisanih i marginalizovanih grupa“, kazao je Bjeković.

Tokom panela bilo je riječi i o nezastupljenosti autohtonog/e predstavnika/ce romske i egipćanske zajednice u Parlamentu Crne Gore. Na pitanje da prokomentariše to što je ovo pitanje aktuelno već godinama, a još uvijek ne postoji dovoljno jaka politička volja da se ta manjinska etnička grupa direktno uključi u procese donošenja odluka na nacionalnom nivou, član Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore, Miodrag Lekić rekao je da je apsolutno neprihvatljivo da jedna etnička zajednica kao što su Romi bude marginalizovana u bilo kom, pa i političkom smislu.

Preporučeno

KO SU OSUMNJIČENI ZA UBISTVO U BARU: Ivanovići već godinama poznati policiji – bili akteri više obračuna, 2002. godine preživjeli sačekušu

U pucnjavi u Baru UBIJEN muškarac, osumnjičene dvije osobe

DRAMA U ULCINJU: Žena autom PREGAZILA PSA nakon što je njen ljubimac napadnut, POKUŠALA DA POBJEGNE iz države

TIVĆANIN STRADAO kod Brajića: POLICIJA SUMNJA NA SAMOUBISTVO

QAIR MONTENEGRO dobio građevinsku dozvolu za solarnu elektranu Rudine – investicija sa baterijskim sistemom vrijedna više od 50 miliona eura

UZNEMIRUJUĆI VIDEO: Državljanka Sjeverne Makedonije AUTOMOBILOM NAMJERNO PREGAZILA DVA PSA u Ulcinju

„Bez razmišljanja ću podržati i ovdje i tamo gdje se donose odluke to da Romi, kroz mjere afirmativne akcije, dobiju svoje pravo da budu predstavljeni u Parlamentu. Nadam se da će nam Vlada uskoro uputiti takvu inicijativu“, poručio je Lekić.