Knežević je 31. aprila iz Velike Britanije izručen Crnoj Gori koja ga potražuje radi vođenja više krivičnih postupaka zbog krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) do sada je podiglo osam optužnica protiv Kneževića jer je, kako tvrde, preko nekoliko kriminalnih organizacija državni budžet oštetio za više stotina miliona eura.

Terete ga za krivična djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju podstrekavanjem, zloupotreba ovlašćenja u privredi, stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Suđenje ni u jednom predmetu nije počelo.

Sa druge strane, Knežević je pokrenuo međunarodnu arbitražu pred sudom u Hagu i traži 500 miliona eura odštete od Crne Gore i još 200 miliona od ovdašnjih sudova.

Dvije potvrđene optužnice odnose se na slučaj „Kaspia“ gdje se kao svjedok saradnik pojavljuje Đorđe Đurđić, jedan od najbližih Kneževićevih saradnika.

Povezani članci

hronika

Duško Knežević će tražiti da mu se vrati imovina u Beranama

hronika

Duško Šarić ide u kućni pritvor, jemstvo 800.000 eura

hronika

Ponuđeno jemstvo za Kneževića: Prijatelji bivšeg pomoćnika direktora UP garantuju za njega sa 770.000 eura

Prema dokazima SDT-a, Knežević je odbio da Atlas banci, u kojoj je bio većinski vlasnik, vrati ukupno 15,2 miliona eura koliko je koštala garancija sa zateznom kamatom za njegove poslove sa kompanijom ,,Kaspia properti“.

Vlasnici ,,Kaspie“, koja je registrovana u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, isplatili su Kneževiću 12,5 miliona eura za kupovinu hotela ,,Princes“. Kako je kupovina hotela propala, a Knežević nije vraćao novac koji su Azerbejdžanci tražili u nekoliko navrata, aktivirana je garancija Atlas banke.

Jedan od najbližih Kneževićevih saradnika, Đorđe Đurđić, bivši direktor Altas banke, priznao je da je bio podstaknut od Kneževića da izda i odobri garanciju ,,s ciljem pribavljanja koristi drugoj osobi“, odnosno Kneževiću.

Đurđić se nagodio sa tužilaštvom i pristao na kaznu od šest mjeseci kućnog zatvora i da plati Višem sudu 2.000 eura i 200 eura Kliničkom centru.

Đurđić je potom postao svjedok saradnik i u predmetu „Karbon“ gdje je Knežević označen za šefa kriminalne organizacije i osmišljavanje malverzacije u kojoj je za 1,9 miliona eura oštećena firma ,,Global karbon“ čiji je osnivač IBM.

U predmetu ,,Aerodromi“, SDT je podiglo optužnicu protiv Atlas banke, njenog vlasnika i rukovodilaca – Duška Kneževića, Marka Nikolića i Dijane Zečević. Oni se terete da su oštetili Aerodrome CG za tri miliona eura i pribavili korist Atlas banci. SDT ih tereti da nijesu vratili depozit od tri miliona eura, nakon što je istekao rok oročenja, a vlasnik zatražio povraćaj novca.

Podignutom optužnicom rezultirala je i afera ,,Koverta“ koja se odnosi na tajni snimak bivšeg gradonačelnika Podgorice Slavoljuba Stijepovića dok uzima kovertu u kojoj je navodno oko 100.000 eura za finansiranje kampanje DPS-a pred izbore 2016. godine.

SDT je podiglo optužnice u slučajevima koji su u javnosti poznati kao E-comerc, zatim slučaj Nenada Vujoševića (VDT) i Velibora Miloševića (CBCG).

Kneževića sa nekadašnjim viceguvernerom Centralne banke Crne Gore Veliborom Miloševićem i još 10 osoba terete za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju, pranje novca i utaju poreza kojim je država oštećena za višemilionski iznos.

Milošević je, prema stavu tužilaštva, uzimao novac od Kneževića da bi podmitio kontrolore koji su provjeravali poslovanje Atlas i Invest banke Montenegro.

Knežević je početkom januara 2019. godine objavio snimak razgovora na osnovu kojeg tvrdi da je Veliboru Miloševiću dao 100.000 eura.

U slučaju Nenada Vujoševića javnostje danima slušala snimke razgovora Kneževića i sekretara Vrhovnog suda u kojima je Vujošević tvrdio da je, navodno, u Kneževićevo ime, podmićivao tadašnjeg vrhovnog državnog tužioca Ivicu Stankovića. Vujošević je na prvom saslušanju u Specijalnom tužilaštvu rekao da je uzeo novac od Kneževića samo za sebe, jer mu je trebao za liječenje. Stanković je odbacio svaku odgovornost u ovom slučaju.

U slučaju E-comerc, Knežević se sa još sedam osoba tereti da je preko kriminalne organizacije koja se bavila pranjem novca, utajom poreza i doprinosa, crnogorski budžet oštetio prema proračunima SDT-a za 57 miliona eura.

Kao pripadnici ove grupe označene su Marina Mauer i Ljiljana Dragičević koje su već pravosnažno osuđene na osnovu sporazuma o priznanju krivice.

Iz Pravnog tima Atlas grupe ranije su kazali da glavni pretres ni u jednom od ovih slučajeva nije počeo jer ,,optužnice ne samo da su neutemeljene i na labavim nogama, nego predstavljaju očigledan vid političkog progona Duška Kneževića“.

Oni, u pisanim odgovorima, insistiraju kako je ,,to potvrdila i Komisija za žalbe Interpola, odbacujući sve tri potjernice koje su bile raspisane protiv Duška Kneževića cijeneći da su politički motivisane“. Članovi pravnog tima Atlas grupe su ranije naveli i da Kneževiću, prema ocjeni britanskih eksperata iz oblasti bezbjednosti, nije siguran boravak u Crnoj Gori.

Duško Knežević insistirao je da se povuče crnogorska nacionalna potjernica protiv njega, kao i da se potpiše sporazum sa britanskim nadležnim organima o fer suđenju i bezbjednosti, odnosno o slobodnom ulasku i izlasku iz Crne Gore. Pod tim uslovima on je tvrdio da bi došao u Crnu Goru i pred Višim sudom odgovarao na sva postavljena pitanja.