Viši državni tužilac Željko Tomković je četvrti put zaključio da je rješenje o odbacivanju krivične prijave ponovo preuranjeno i zasnovano na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju. Akcija za ljudska prava (HRA) ponovo apeluje na v.d. Vrhovnu državnu tužiteljku Tatjanu Begović da spriječi da se izviđaj u ovom važnom slučaju ponovo vrati istoj državnoj tužiteljki Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Maji Knežević.

“Očigledno je da ova državna tužiteljka koja uporno i neosnovano odbacuje krivičnu prijave i u koju oštećeni nema povjerenja i zahtijeva njeno izuzeće, ne može da obezbijedi djelotvornu istragu torture u skladu s međunarodnim standardima koje je Crna Gora dužna da poštuje kao država članica Ujedinjenih nacija, Savjeta Evrope i kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji”, navodi HRA.

HRA zbog toga po četvrti put apeluje da izviđaj preuzme državni tužilac koji će umjeti i htjeti da postupa u skladu sa međunarodnim standardima djelotvorne istrage.

“U slučaju torture kojoj je u CB Podgorica 26. maja 2020. godine bio podvrgnut Jovan Grujičić već tri i po godine nema napretka. Ovakva stagnacija je odavno prekršila standard hitnosti, iako su navode Jovana Grujičića o torturi pretrpljenoj u CB Podgorica još 2021. godine potvrdili kako domaći vještak sudske medicine, prof. dr Dragana Čukić, tako i tri inostrana eksperta, prof. dr Đorđe Alempijević, dr Pierre Duterte i dr Onder Ozkalipci, i to s najvišim stepenom izvjesnosti. Radi se o stranim ekspertima koji su specijalizovani za utvrđivanje tragova mučenja”, ističe HRA.

Tužiteljka Knežević je, dodaju,u julu 2023. godine četvrti put odbacila krivičnu prijavu protiv svih 10 prijavljenih policijskih službenika, u čijoj nadležnosti se prema pisanoj dokumentaciji nalazio Grujičić, u periodu kada je medicinskim nalazima potvrđeno da je mučen. Ona je zaključila da ne postoji osnovana sumnja da je Grujičića neko od prijavljenih službenika koji su ga ispitivali i stalno bili zaduženi za njega mučio, jer oni to nisu priznali, a on do maja 2023. godine nije mogao da ih prepozna.

Tužiteljka zaključuje da joj je nejasno kako se Grujičić tri godine nakon kritičnog događaja sjetio nekih detalja i kako je prepoznao određena lica, budući da su ona toga dana bila maskirana. Istakla je i kako smatra da je pokazao nezainteresovanost da svojim iskazom doprinese rješavanju ove stvari, jer je zahtjevao odlaganje zakazanog ročišta za saslušanje.

“Izvođenje ovakvih zaključaka je proizvoljno i bezobzirno, budući da se Grujičić već skoro tri i po godine liječi od posljedica policijske torture i nasilnog prekida bolničkog liječenja koje je tome prethodilo. Državna tužiteljka je znala da on pati od post-traumatskog stresnog poremećaja izazvanog torturom i da je sa bolničkog liječenja od psihoze nasilno odveden na mučenje u CB Podgorica. Svejedno, ona je grubo zanemarila njegovu osjetljivost izlažući ga sekundarnoj viktimizaciji u vidu svjedočenja u pristustvu policijskih službenika koje je označio kao odgovorne”, navodi HRA.

Iako je, ISTIČU, tužiteljka proizvoljno konstatovala da je Grujičić iznenada zaključio da bi nekoga mogao da prepozna, istina je da je on još prije dvije godine u iskazu datom pred istom tužiteljkom izjavio da bi mogao da prepozna dvije osobe koje su ga mučile, što je ona samo trebalo da omogući organizovanjem radnje prepoznavanja na način koji ga neće dodatno ugroziti – u odvojenoj sobi za prepoznavanje, ali to nije učinjeno.

“U ovom slučaju se nažalost prepoznaje koordinisano djelovanje ministra unutrašnjih poslova i državne tužiteljke u pravcu skidanja svake odgovornosti sa pripadnika jedinice kriminalističke policije koja je bila nadležna za Grujičića na dan kada je mučen”, navodi HRA.

VIŠI DRŽAVNI TUŽILAC

U odnosu na prethodno rješenje o odbacivanju prijave, Viši državni tužilac Tomković zahtjevao je da se u potpunosti utvrde činjenice ovog slučaja, da se Grujičić ponovo sasluša u prisustvu osumnjičenih Miloša Vučinića, Dalibora Ljekočevića, Bojana Vujačića, Nemanje Vujoševića, Miodraga Jovovića i Ivana Peruničića kako bi se utvrdilo da li su ga i na koji način oni mučili, a da se potom donese pravična i zakonita odluku, što evidentno nije bilo učinjeno ni ovoga puta.

POZADINA SLUČAJA TORTURE

“U očiglednoj težnji da na temelju lažnih iskaza „riješe“ slučaj postavljanja eksploziva na lokal „Grand“ i kuću službenika službi bezbjednosti Duška Golubovića, službenici Kriminalističke policije CB Podgorica zlostavljali su Marka Boljevića, potencijalnog svjedoka, Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu kao “poželjne” okrivljene za postavljanje eksploziva. Grujičić je bio okrivljen i oslobođen zbog nedostatka dokaza, dok Mugoša nikada nije optužen zato što se ispostavilo da je u vrijeme izvršenja postavljanja eksploziva bio u zatvoru, kao što je tvrdio prilikom prvog saslušanja u državnom tužilaštvu kada je i prijavio torturu”, navodi HRA.

AKTUELNA SUĐENJA

Zbog mučenja Marka Boljevića i Benjamina Mugoše, u međuvremenu su optužena petorica policijskih službenika, od kojih je inspektor Dalibor Ljekočević optužen za mučenje i Boljevića i Mugoše, a dodatno se krivično goni i za trgovinu drogom.

Tužiteljka Knežević je protiv njega odbacila krivičnu prijavu za iznuđivanje iskaza od Grujičića bez konkretnog obrazloženja.

ODGOVORNOST ŠEFOVA

Prijavu je odbacila i protiv rukovodilaca policijskom akcijom, Srđana Koraća i Miloša Vučinića, koji su, navodi HRA, morali znati šta njihovi podređeni rade u službenim prostorijama, u okviru policijske operacije kojom su rukovodili.

“To je u suprotnosti sa zahtjevima Evropskog komiteta za sprečavanje torture da nadređeni policijski službenici snose odgovornost za hijerarhijsko upravljanje”, ističe HRA.

SUDBINA ZAHTJEVA ZA IZUZEĆE

“Do danas nije razjašnjeno ni kako je bilo moguće da državna tužiteljka donese rješenje o odbacivanju prijave ako je protiv nje bio podnijet zahtjev za izuzeće”, pita HRA.

Advokat Jovana Grujičića, Damir Lekić, poslao je zahtjev za izuzeće elektronskom poštom 9. juna 2023. godine na tri adrese državnih tužilaca u ODT Podgorica – opšti mail tužilaštva, mail rukovodioca i mail postupajuće tužiteljke.

“Onog trenutka kada je tužiteljka Knežević saznala da je podnijet zahtjev za njeno izuzeće, na osnovu člana 42 Zakonika o krivičnom postupku bila je dužna da obustavi rad na predmetu, osim za hitne radnje, sve dok rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, Duško Milanović, ne odluči o podnijetom zahtjevu. Ovakav zahtjev advokata je ignorisan, pa je Kneževićeva u predmetu nastavila nezakonito da postupa donoseći rješenje o odbacivanju prijave suprotno zakonskim odredbama koje to zabranjuju”, navodi HRA.

OČEKIVANJA MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA OD CRNE GORE

Međunarodne organizacije, kao što su Ujedinjene nacije (Komitet protiv torture, Komisija za ljudska prava, Specijalni izvjestilac o torturi) i Savjet Evrope (Evropski komitet za sprečavanje mučenja i drugog nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja – CPT) očekuju od državnog tužilaštva Crne Gore da pokaže spremnost da sprovodi djelotvorne istrage kredibilnih navoda o zlostavljanju od strane policije.

“Međutim, s ovako neodlučnim pristupom suzbijanju policijske torture Crna Gora neće ispuniti ni očekivanja međunarodne zajednice, neće postići vladavinu prava niti ispuniti kriterijume za članstvo u Evropskoj uniji”, navodi HRA.

OSUMNJIČENI

Na listi osumnjičenih po krivičnoj prijavi za mučenje Grujičića su Miloš Vučinić, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti kriminalističke policije u CB Podgorica, a trenutni šef regionalnog centra „Jug“, Srđan Korać, rukovodilac Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i nasilja u porodici, kao i inspektori Vukašin Leković, Dalibor Ljekočević, Bojan Vujačić, Nemanja Vujošević, Radoman Vujičić, Miodrag Jovović, Ivan Peruničić i Ljubisav Striković.

U odnosu na sve njih postoji pisana dokumentacija o organizaciji dovođenja Grujičića iz Specijalne psihijatrijske bolnice u Dobroti na saslušanje u CB Podgorica i njihovom učešću u njegovom saslušanju.