Drugo nasilje je zabilježeno u Nikšiću, objavljeno je juče a napad se desio 3. marta. Uprava policije je saopštila da su četvorica osamnaestogodišnjaka osumnjičena da su lakše povrijedili vršnjaka u holu Gimnazije „Stojan Cerović“. Povrede su konstatovane u medicinskoj dokumentaciji, a napadači su A. S, P. M, V. K. i Z. Š.
Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Nikšiću po čijem su nalogu prikupljena obavještenja od pomenutih lica, nakon čega je izvršena kvalifikacija krivičnog djela – nasilničko ponašanje.Povratnici
A u Podgorici je Uprava policije od napadača Lazara Radulovića (18) i Obrena Kovačevića (19) prikupila obavještenja. Oni su se već nalazili u prostorijama policije jer su uhapšeni prekjuče – zbog drugog djela vršnjačkog nasilja. Treći počinilac nasilja koje se prije godinu dana odigralo ispred škole Stefan Peruničić, nalazi se u ZIKS-u na izdržavanju kazne zatvora.
Državna tužiteljka Maja Knežević saopštila je da mladićima, koji su akteri snimka nasilja kod podgoričke škole „Sutjeska“, prijeti kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Kako je kazala u „Mreži“ RTCG, njima je određeno zadržavanje od 72 sata, a podnijet je i prijedlog za određivanje pritvora. Knežević je istakla da tužilaštvo nije obaviješteno o nasilju od prošle godine, čiji se snimak juče pojavio.
Iz policije kažu da je snimak od prošle godine, a iz Ministarstva prosvjete navode da su u komunikaciji sa direktorom škole u saznanju da se incident desio prije dvije godine.
Na snimku se vidi kako žrtva nasilja hoda pored škole sa jednom djevojčicom. Prilaze mu dva dječaka, koji nose tamne dukserice sa kapuljačama i medicinske maske. Jedan se pozdravlja sa djevojčicom, a potom dječaku zadaje udarac u glavu. Drugi napadač mu prilazi sa leđa i tuče ga palicom. Žrtva pokušava da bježi, kreće se unatrag, ali ga napadači, njih trojica, sustižu i zadaju mu udarce rukama, nogama… Vidi se u jednom momentu i da razgovaraju sa njim.
Prekjuče su Radulović, Kovačević i Aleksa Grgović uhapšeni zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja teških tjelesnih povreda u Moskovskoj ulici u Podgorici. Osumnjičenima se na teret stavlja krivično djelo nasilničko ponašanje u sticaju sa krivič nim djelom teška tjelesna povreda. Radulović je prišao D.R. i tražio da skine majicu sa obilježjima FK Crvena zvezda. Kada je mladić odbio, osumnjičeni su ga tukli palicama, a onda iscijepali majicu koju je nosio i pobjegli su. Povrijeđenom su konstatovane teške povrede.
Pobjeda je pisala da su i osumnjičeni Radulović i povrijeđeni mladić sinovi službenika policije. Radulović je i ranije hapšen zbog sumnje da je u februaru pretukao petnaestogodišnjaka koji je sjedio sa drugaricama.
Napadi sve brutalniji
Vršnjačko nasilje se ponavlja i sve je brutalnije. Problem je, pored ostalog, što se do kraja ne obavlja resocijalizacija ponašanja počinitelja nasilja, ne uključuju se roditelji koji dijelom snose odgovornost za ponašanje djeteta, odnosno imaju odgovornost da se takvo ponašanje promijeni uz pomoć stručnjaka, rekla je Pobjedi socijalna radnica Violeta Golubović.
Golubović treba da doktorira na temu vršnjačkog nasilja, objavila je i stručni rad o ovoj temi, a drži i obuke, između ostalog, za nastavnike.
I ombudsman je juče saopštio da je zabrinut zbog posljednjeg slučaja brutalnog nasilja nad tinejdžerom u Podgorici. Najavili su da će pokrenuti postupak. Apeluju da svi koji su u saznanju prijave slučajeve vršnjačkog nasilja.
Centar za građansko obrazovanje pozvao je nadležne da sprovedu temeljnu istragu i da posvećenije pristupe procesuiranju maloljetnih delinkvenata i nasilnika. Rekli su da je zakazao roditeljski i školski vaspitni sistem. Istakli su da su nasilnici prepoznati u sistemu i da su imali nezasluženu zaštitu.
Sociolog Andrija Đukanović smatra da je odnos prema nasilju kao načinu rješavanja konflikta u našem društvu prilično afirmativan iz čega proizilazi njegovo prihvatanje. Stava je da je osnovni problem u porodici i vaspitavanju djece. Podsjeća da se u porodici razvija ličnost djeteta dominantno.
Ombudsman ukazuje da je sve više u posljednje vrijeme ekstremnih oblika nasilja, kao i govora mržnje u javnom prostoru od kojeg, nerijetko, sve počinje. Apeluju na nadležne da postupaju promptno i odgovorno.
Socijalna radnica Golubović smatra da je momenat prevencije izuzetno važan, a da je zanemaren. Kaže da treba drugačije da se postupa, da postoji multisektorska saradnja Uprave policije, Centra za socijalni rad, škole, da svi moraju da sarađuju i naprave plan kako bi smanjili porast vršnjačkog nasilja.
Kontrolno saslušanje u parlamentu
Poslanik SD Boris Mugoša je tražio da se o ovoj temi, pored ostalog, održi kontrolno saslušanje u Skupštini i njegov prijedlog jednoglasno je prihvatio Odbor za rad, zdravstvo i socijalno staranje.
Golubović smatra da su slučajevi vršnjačkog nasilja alarm za sve.
– Djeca koja vrše nasilje u djetinjstvu vrlo vjerovatno će u odraslom dobu kao formirane ličnosti biti potencijalni nasilnici – poručila je ona.
Sociolog Andrija Đukanović kaže Pobjedi da je i ranije bilo tuča i svađa, ali ne u ovolikom broju i na ovako brutalne načine.
– Pa, do skoro smo imali školske policajce i opet ih tražimo. To dovoljno govori kakva je naša omladina i u kakvom smo problemu sa njima – rekao je on.
Ističe da ne mora da znači da će iz svake disfunkcionalne porodice izaći i takvo dijete, ali sigurno je da vaspitanje, odnosno njegovo odsustvo ima ogroman uticaj na izgradnju djetetove ličnosti.
– S druge strane, treba uzeti u obzir i ono što ličnost svojim rođenjem nosi. Te neke urođene karakteristike. Na sve to, naravno, nadovezuje se uticaj okoline, odnosno društva u kojem djeca i tinejdžeri odrastaju, a koje je kod nas barem obojeno agresijom i netrpeljivošću svake vrste – rekao je sociolog Đukanović.
Istorija nasilja
Pobjeda je prošle godine pisala o zabilježenim slučajevima vršnjačkog nasilja. Tada su evidentirana četiri ozbiljna slučaja vršnjačkog nasilja, koja su prijavljena, za samo dvije sedmice. Česti sukobi, svađe i čarke vršnjaka, učenika osnovnih i srednjih škola su dio svakodnevice školskog života, ali je očigledno da nasilje i fizički obračuni postaju način rješavanja problema koje djeca imaju među sobom.
U Prvoj srednoj stručnoj školi u Nikšiću prošle godine je došlo do upotrebe biber spreja zbog čega je osmoro učenika završilo u Hitnoj pomoći. Nakon ukazane pomoći odmah su pušteni kući, a zbog incidenta je nastava u školi prekinuta. Do incidenta je došlo tokom malog odmora, u toaletu koji nije pokriven video nadzorom, gdje je neko koristio biber sprej.
U Baru su prijavljena dva slučaja. U jednom je grupa od šest sedamnaestogodišnjaka nasrnula na svog školskog druga. Pozvali su ga uveče da izađe napolje – i uslijedilo je prebijanje.
Mediji su prenijeli izjavu žrtve koji je događaj opisao da su ga dječaci, koji idu sa njim u istu školu, prvo verbalno maltretirali, a onda i
šamarali. Neki iz grupe su držali maloljetnog mladića. Uslijedili su udarci pesnicama u predjelu lica. Pao je na pločnik, a zatim su ga udarali nogama u predjelu trbuha. Dok je ležao na pločniku, nasilnik je od povrijeđenog mladića tražio da mu poljubi patike. On se prvobitno opirao, a dvojica mlađih su mu dobacili: „Poljubi, i mi smo ljubili i vezali mu patike“.
Sve se ovo dogodilo jer je nasilnik čuo da je žrtva negdje kazala da je on ,,izgoretina u glavu“. Epilog su teške povrede abdomena i u predjelu glave, kako su konstatovali ljekari.
Drugi slučaj se dogodio takođe u Baru, ali u osnovnoj školi, među četrnaestogodišnjacima. Osnovac je pesnicom slomio nos učeniku.
Prošle godine je došlo i do fizičkog obračuna u Zeti, kada je nakon verbalnih uvreda i prijetnji jedan dječak osmog razreda napao godinu starijeg đaka u blizini škole i zadao mu nekoliko udaraca. On je nakon toga završio u Urgentnom centru.
Ko su mladima uzori
Sociolog Andrija Đukanović kaže da treba da se sagleda ko su uzori mladima i biće sve jasno.
– Eto, i navijači fudbalskih klubova, odnosno huligani su jedna od grupa kojoj se djeca dive i koji su uzor kako muškarci treba da se ponašaju. Ove grupe su i medijski promovisane i na neki način romantizovane. Sve to utiče na dio populacije djece i mladih koji u navodno herojskom ponašanju i stavu navijača vidi sebe. Takođe, ako znamo kakvu muziku mladi slušaju, koja obiluje agresijom i modelom ponašanja koji afirmišu agresivnost, netrpeljivost i isključivost i taj neki, kako ga mladi zovu, krimi fazon, onda ne čude ovakve pojave – naveo je on.
Smatra da se takav model ponašanja neprestano plasira mladima i čini da na već plodno tlo agresivnih ličnosti razvije takav način života i ponašanja.
– Morali bismo više da povedemo računa o tome šta naši mladi gledaju, kako provode svoje slobodno vrijeme, šta im plasiramo, da bismo mogli da računamo na to da će njihovo ponašanje biti bolje, te da nećemo gledati ovako nasilne scene među najmlađima – naveo je sociolog.
Samo 90 psihologa, nema školskih policajaca
Predsjednica Prosvjetne zajednice Crne Gore mr Olivera Leković kaže da ukazuju na vršnjačko nasilje godinama, ali da donosici odluka ignorišu ili kao glavne krivce targetiraju zaposlene u školama. Kaže da dio odgovornosti mogu da prihvate, ali da nije teško zaključiti da je lakše kontrolisati nasilje u školama sa 500 učenika, nego u školama sa skoro dvije hiljade. Stava je da treba što hitnije da se izgradi što više novih škola, naročito u centralnom i južnom dijelu Crne Gore.
Preporučeno
– Od velike pomoći bi bio i veći broj zaposlenih psihologa u školama. Trenutno u 260 škola imamo manje od 90 psihologa. Apelovali smo da se vrate školski policajci. To smo imali u praksi i pokazalo se kao odlično rješenje. Odgovor iz Uprave policije bio je da nemaju dovoljno ljudi za to iako smo kao zemlja u samom vrhu po broju policajaca u odnosu na broj stanovnika. Poslije su rekli da je problem u administraciji jer ne mogu da odrede ko bi plaćao školskog policajca, MUP ili Ministarstvo prosvjete – rekla je Leković.
Video