Prema zvaničnim podacima Uprave policije koji su dostavljeni portalu Standard, od početka godine pa do danas 82. djece bili su žrtva 80 maloljetnih vršnjaka.

Prema riječima sociologa Andrije Đukanovića, vršnjačko nasilje u Crnoj Gori, kao i u mnogim drugim zemljama, predstavlja ozbiljan društveni problem koji pogađa djecu i može imati dugoročne negativne posljedice na njihovo fizičko, emocionalno i psihološko zdravlje.

Nasilje nad maloljetnicima nije samo prisutno u školama, već je taj problem, kako navode iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacije, već postao jedno od ključnih društevnih izazova koje zahtijeva cjeloviti tretman svih uključenih aktera, s obzirom na ozbiljne psihičke i emocionalne posljedice po one koji ga doživijavaju, njihove porodice, ali i one koji svjedoče nasilju.

Policija preduzima sve mjere u cilju zaštite djece

Odgovarajući na pitanja portala Standard, da li je nedostatak policijskih službenika problem kada je u pitanju obezbjeđivanje svake škole podjednako, iz policije kažu da preduzimaju sve mjere u cilju zaštite djece.

Povezani članci

drustvo

Mišljenje stručnjaka: Djecu naučiti da prepoznaju prve znake nasilja

drustvo

Mihailović: Asistenti ne mogu preuzeti ulogu psihološko–pedagoške službe; Jasavić: Problemu vršnjačkog nasilja mora se ozbiljnije pristupiti

drustvo

Istraživanje CGO: Skoro 90% učenika prepoznaje prisustvo vršnjačkog nasilja u školama

“O čemu svjedoči i pojačano prisustvo policijskih službenika u blizini škola i zoni škole, a sve u skladu sa raspoloživim kapacitetima. Vršnjačko nasilje se najčešće dešava u školi, školskom dvorištu ili zoni škole, dječjim igralištima ili drugim mjestima na kojima je učestalo okupljanje djece“, navode iz policije.

Istakli su da tokom 2024. godine registrovano ukupno 271 maloljetnih lica koja su bili žrtve 252 počinjenih krivičnih djela.

Uzroci vršnjačkog nasilja

U razgovoru za portal Standard sociolog Đukanović je napomenuo da su kao glavni uzrok koji mogu biti okidač pojave vršnjačkog nasilja siromaštvo, socijalna isključenost i marginalizacija.

„A uzroke nasilja možemo naći u uticaju različitih faktora počev od porodice koja igra veliku ulogu u formiranju ponašanja mladih. Djeca koja odrastaju u disfunkcionalnim porodicama, sa roditeljskim zanemarivanjem, nasiljem ili lošim uzorima, imaju veću sklonost ka nasilju prema vršnjacima. Djeca koja se suočavaju s ekonomskim teškoćama često ispoljavaju frustracije kroz agresiju i nasilje prema svojim vršnjacima“, rekao je Đukanović.

Takođe, prema njegovim riječima, nove tehnologije, prvenstveno mediji, djecu izlažu nasilnim sadržajima.

Uticaj društvenih mreža

„Tu bih dodao i negativni uticaj društvenih mreža, što može doprinijeti normalizaciji nasilja među mladima. Cyberbullying (nasilje putem interneta) postaje sve češći oblik nasilja u Crnoj Gori. Kada se givori o vršnjačkom nasilju ne može se izbjeći uticaj psiholoških faktora. Neka djeca razvijaju nasilničke tendencije zbog nedostatka socijalnih vještina, niske emocionalne inteligencije, osjećaja nesigurnosti ili želje za dominacijom i pažnjom“, rekao je on.

U nekim sredinama, poput naše, kako objašnjava sociolog, nasilje se može smatrati prihvatljivim oblikom rešavanja konflikata, što doprinosi njegovom širenju među mladima.
Prevencija vršnjačkog nasilja

Jedan od ključnih koraka u prevenciji vršnjačkog nasilja je edukacija učenika, nastavnika i roditelja o tome šta je vršnjačko nasilje, kako ga prepoznati i kako se nositi s njim.

Škole bi, prema riječima Đukanovića, trebale organizovati radionice, predavanja i kampanje o nenasilnoj komunikaciji, rješavanju konflikata i emocionalnoj inteligenciji.

„Kako bi se preveniralo vršnjačko nasilje u školama treba obezbijediti dostupnost stručnog osoblja (psihologa i pedagoga) koji će raditi sa djecom i adolescentima. Savjetodavni rad sa žrtvama nasilja, kao i sa onima koji vrše nasilje, može doprineti smanjenju nasilnih ponašanja. Potrebno je striktno odsnosno dosledno sprovođenje zakona koji regulišu pojavu vršnjačkog nasilja. Osim toga, važno je razviti institucionalne protokole za prepoznavanje i prijavljivanje nasilja, kao i obezbijediti saradnju između škola, policije i socijalnih službi. Ključnu ulogu u prevenciji nasilja ima edukacija roditelja o načinima prepoznavanja nasilja, komunikaciji sa djecom i stvaranju podržavajuće kućne atmosfere što može imati dugoročne pozitivne“, rekao je Đukanović.

Podrška žrtvama

Ističe da je veoma važni elementi u suzbijanju vršnjačkog nasilja, podrška žrtvama kroz odgovarajuću emocionalnu i psihološku pomoć jer je to veoma ozboiljan problem koji zahtjeva sveobuhvatan multisektorski pristup, uključujući obrazovne, psihološke, pravne i društvene strategije.

„Takođe, rad sa počiniocima nasilja, kroz terapeutske i rehabilitacione programe, može pomoći da se spreči ponavljanje nasilničkog ponašanja. U Crnoj Gori je važno da se svi relevantni faktori, uključujući školu, porodicu i širu zajednicu, angažuju u prevenciji i suzbijanju nasilja među vršnjacima“, zaključio je sociolog Andrija Đukanović u razgovoru za portal Standard.

Radna grupa Ministarsva prosvjete, nauke i inovacija intezivno radi na izmjeni Pravilnika o izricanju vaspitnih mjera za učenike osnovnih skola kojim će se jasno utvrditi oblici povreda učenickih dužnosti uz povećanje odgovornosti roditeija, škole i nadležnih institucija kako bi svako od navedenih aktera, u okviru svojih nadležnosti, preduzeo odgovarajuće korake. Vlada Crne Gore je na sjednici održanoj 17.10.2024. godine donijela Zakljucak kojim se Savjet za prava djeteta obavezuje da oformi Međuresorski tim koji će izvršiti analizu stanja o nasilju i vandalizmu u školama i predložiti modalitete za suzbijanje ove pojave.

Suzbijanje vršnjačkog nasilja

Iz Ministarstva prosvjete istakli su da je za efikasno suzbijanje vršnjačkog nasilja potrebno usvojiti sistemske promjene koje će osigurati pravnu zastitu i preventivno djelovaje na svim nivoima.

“Prilagođavanje zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku uz jačanje odredbi koje se odnose na posljedice nasilnog ponašnja među mladima, moglo bi omogućiti pravovremene reakcije i adekvatne mjere za sve aktere. Istovremeno, izmjene Porodičnog zakona koji bi podržale i ojačale roditeijsku odgovornost i saradnju sa obrazovnim institucijama mogle bi značajno doprinijeti sprečavanju nasilja i pružanju pomoći djeci koja se nalaze u riziku. Kombinacija ovih zakonodavnih reformi, uz postojeće prevntivne mjere u školama i lokalnim zajednicma može stvoriti uslove u kojima će vršnjačko nasilje biti svedeno na minimum i u kojem će se mladi osjecati sigurno i podržano”, pišu iz Ministarstva prosvjete u odgovorima dostavljenim portal Standard.

Iz ove institucije napominju da je od samog početka djelovanja, tim Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija ozbiijno pristupio rjesavanju problema kada je ova tema u pitanju.

“Urađeno je jasno i precizno uputsvo sa koracima postupanja u slučaju pojave vršnajčkog nasilja koje je proslijeđeno svim obrazovno-vaspitnim ustanovama na teritoriji Crne Gore, a ranije je objavijeno na Školskom portalu. Na redovnim sastancima sa rukovodiocima škola i predstvancima pedagoško-psiholoških službi analizirani su podaci o vrstama i učestalosti nasilja, naglašena potreba za preveniranjem i pravovremenim reagovanjem, kontinuiranim radom svih zaposlenih u ustanovi, značaju održavanja časa odjeljenjske zajednice i tematskih roditeijskih sastanaka”, kažu iz Ministarstva prosvjete.