Od posljednjeg tvita Abazovića na stranici Savjeta za prava djeteta u kojem apeluje na nadležne institucije da se pojača nadzor od 14. marta – nema nijedne objave.
Zaštita prava djeteta jedna od najbitnijih tema cjelokupnog društva. Na sjednici smo izrazili zabrinutost povodom nasilja nad djecom i mladima i saglasili se da se moraju preduzeti sve neophodne mjere radi suzbijanja ove pojave – napisao je on.Prema saznanjima Pobjede, nova sjednica nije zakazivana, niti se iko iz kabineta premijera obraćao onima koji čine Savjet. U njemu sjede predstavnici izvršne vlasti, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, predstavnik Sekretarijata za zakonodavstvo, direktor Uprave za statistiku, direktor Zavoda za socijalnu i dječiju zaštitu, kao i predstavnici nevladinog sektora. Zbog važnosti teme, konstitutivnoj sjednici je prisustvovala i Tanja Begović, v. d. vrhovne državne tužiteljke, kao i predstavnici UNICEF-a i Uprave policije.
Bez odgovora
Ukoliko to tijelo bude radilo dinamikom kao što je osnivano, rezultati se ne bi mogli očekivati uskoro. Na sjednici od 26. marta 2021. godine, Vlada Crne Gore 42. saziva, donila je Odluku o Savjetu za prava djeteta. Nakon toga je 11.06.2021. godine održana konstitutivna sjednica Savjeta za prava djeteta, na čijem se čelu nalazio tada potpredsjednik Abazović. Aktuelna i odlazeća 43. Vlada je ponovo održala konstitutivnu sjednicu u martu ove godine…
Iz Abazovićevog kabineta nije odgovoreno ni na pitanja Pobjede, koja je redakcija slala u dva navrata.
Tako da osim evidentiranja slučajeva vršnjačkog nasilja koje se najčešće dešava u školi ili u njenoj blizini, ili nasilja čiji su počinioci maloljetnici, javnost nema odgovore na pitanja šta sistem radi povodom sve nesigurnijeg okruženja za djecu i omladinu.
Pitali smo da li će i kada Savjet održati sjendicu, koliko je prijedloga stiglo sekretarijatu tog tijela, da li su održani sastanci i što je na njima zaključeno…
Pobjeda nije dobila odgovore ni zbog čega je izvještaj o vršnjačkom nasilju označen kao tajan, niti kakav je stav Vlade, odnosno Savjeta za prava djeteta prema činjenici da se taj program ne primjenjuje i da se već par godina, na primjer, ne sastaje komitet (radna grupa) za sprečavanje
nasilja, nijesu počeli sa radom zaštitari u školama, nije uspostavljen video-nadzor… što je predviđeno ovim programom. Nijesmo dobili odgovore ni da li je bilo povratnih informacija od konstituenata Savjeta. Takođe, ne zna se ni koji su to konkretni koraci koje Savjet preduzima kako bi se spriječila eskalacija nasilja među maloljetnicima…
Istekao rok
Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji je za Pobjedu kazala da postoje hitne mjere kojima bi se moglo početi rješavanje problema. Ona se osvrnula i na činjenicu da je prošlog mjeseca dogovoreno da svaki član Savjeta dostavi prijedloge što bi trebalo da se mijenja.
Taj rok je istekao. Mi smo dostavili prijedloge, a da li su to učinili drugi ne znamo – kazala je ona, dodajući da se sve svodi na priču, a da nema realizacije niti primjene.
U međuvremenu, javnosti su se nakon posljednih slučajeva ispred podgoričke gimnazije i brutalnog prebijanja u Baru obratili Abazović, ministar ekonomije Goran Đurović. A kakav je stav Ministarstva rada i socijalnog staranja pod čijom su nadležnošću i centri za socijalni rad, koji bi trebalo da budu uključeni u
rješavanje problema, javnost još ne zna jer se ministar Admir Adrović nije oglašavao, makar ni kurtoazno.
Ombudsman Siniša Bjeković je ukazao da je situacija alarmantna i da je već „dvanaest i pet“ i da ovakva količina i intenzitet nasilja traže djela, ne riječi.
Koliko puta smo trebali da upozorimo da bi spriječili barski scenario, kazao je Bjeković povodom napada na dvoje maljoljetnih sportista iz Bosne i Hercegovine.
Preporuke za roditelje
Abazović je nakon što su dvojica mladića iz Bosne i Hercegovine štanglama prebijena u Baru, a što je najbrutalniji incident u moru onih koji se događaju samo u posljednjih godinu dana, kazao da država ne zatvara oči pred vršnjačkim nasiljem.
Nije pojasnio što država čini i da li su makar razmotreni prijedlozi roditelja koji su mu uručeni na protestu koji je organizovan u Podgorici početkom marta. On nije dao ni preporuku što da rade djeca koja su žrtve a svakodnevno zbog ignorisanja sistema trpe nasilje u školama. Roditeljima je preporučio:
Pogledajte malo kako vaspitavate djecu, pogledajte malo i sopstvenu odgovornost kad tražite da država reaguje – istakao je Abazović.
U nekoliko slučajeva o kojima je Pobjeda pisala, roditelji su isticali da su njihova djeca bila žrtve kontinuiranog nasilja u školama.
Ministar ekonomije, s druge strane, tvrdi da je za povećan broj slučajeva nasilja među djecom i maloljetnicima kriva promocija nasilja u medijima.
U zaustavljanju vršnjačkog nasilja jedan od prvih koraka moglo bi da bude sprečavanje promovisanja nasilja u medijima. Prekinimo emitovanje serija koje obiluju kriminalom, naročito na nacionalnim televizijama – rekao je on i dodao da je neophodno zabraniti promociju kriminalaca kroz rijalitije.
Da je sistem zakazao jasno je i prema posljednim podacima aplikacije MEIS Ministarstva prosvjete koji je od početka školske godine do danas, zabilježio preko 70 sučajeva nasilja, od čega je oko 70 žrtvi a duplo više nasilnika. MEIS je zapravo baza podataka o incidentima koju ažurira resor kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović, a podatke šalju direktori škola.
Prosvjetna zajednica je od Vlade zatražila da ukloni oznaku tajnosti sa Izvještaja o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u vaspitno-
obrazovnim ustanovama. To je učinjeno tek juče. Taj program se, inače, ne primjenjuje od početka epidemije korona virusa, a Vlada je izvještaj o njegovoj realizaciji definisanoj Akcionim planom 2019-2021. godine usvojila u decembru 2021, ali njie objavljen jer je imao oznaku interno.
Nacionalni tim za borbu protiv vršnjačkog nasilja koji je formiran pri Ministarstvu, sastao se posljednji put 11. marta 2020. godine..
Za dvije godine 356 slučajeva nasilja
Za dvije školske godine evidentirano je 356 slučajeva nasilja i 30 vandalizma u crnogorskim školama, pokazuje završni izvještaj o sprovođenju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama sa kojeg je Vlada skinula oznaku tajnosti.
U izvještaju se navodi da su sve osnovne i srednje škole u Crnoj Gori formirale timove za bezbjednost.
Zabilježen je 191 slučaj nasilja u osnovnim školama i 97 u srednjim u školskoj 2019/2020. godini. U školskoj 2020/2021. godini evidentirano je 47 slučajeva nasilja u osnovnim školama i 21 slučaj nasilja u srednjim školama. Vršnjačkog nasilja je bilo u 35 slučajeva u osnovnim školama, a u srednjim 14.
U Ministarstvu je otvorena besplatna telefonska linija 080 777 777 za prijavu slučajeva nasilja i vandalizma u obrazovno-vaspitnim ustanovama. Prijavljeno je sedam slučajeva nasilja. Šest su prijavili roditelji i jedan škola.
Preporučeno
Za realizaciju Programa za suzbijanje vršnjačkog nasilja i vandalizma planirano je 766.000 eura, a utrošeno je 178.090,86 eura.
Video