Video
Joint Defense Team je svoj stav o tome našao, kako je naveo u svojoj objavi dostavljenoj portalu Dan, i u tome što u posljednjim danima svjedočimo brojnim izvještajima o odlukama italijanskih sudija koje su proglasile dokaze iz Encrochata i SkyEcc-a neprihvatljivim.
Advokatica Bojana Franović Kovačević, pored toga što je angažovana u predmetima koji se vode pred crnogorskim pravosuđem, i aktivan član/advokat/pravnik u Joint Defense Team. Rad pomenute pravne organizacije, čiji je Franović Kovačević član, doprinosi i ostavlja trag u sudnicama i pravosuđu širom Evrope i svijeta. O njihovom doprinosu bilo je riječi i u sudnicama u Crnoj Gori.
Objava Joint Defense Team koja je dostavljena portalu DAN:
“U posljednjim danima svjedočimo brojnim izvještajima o odlukama italijanskih sudija koje su proglasile dokaze iz Encrochata i SkyEcc-a neprihvatljivim što pokazuje da se u zemljama Evropske Unije dešava zaokret u pristupu ovoj vrsti elektronskih dokaza, te da se polako princip “medjunarodnog povjerenja” ipak preispituje, te da više argument da je druga država prikupila dokaze u skladu sa njenim nacionalnim zakonom nije dovoljan.
U Italiji, sudu u Imperiji, po prvi put, sudija u suđenju za trgovinu drogom zasnovanom na dokazima iz Encrochata imenovao je kompjuterskog stručnjaka za analizu materijala koji je italijansko tužilaštvo pribavilo putem evropskog istražnog naloga. Rezultat ovog vještačenja je bio da je stručnjak isključio mogućnost da se podaci smatraju originalnim, te pojasnio da nema dokaza da su podaci potpuni, da nema dokaza o tome kako su razgovori pripisani pojedinačnim korisnicima, a naročito da materijal izgleda kao rezultat aktivnosti filtriranja koju je provela francuska policija, te da se iz svih tih razloga ovaj dokaz ne može smatrati kao valjan.
Takođe u Italiji, u Catanzaru, u postupku za trgovinu drogom, sudija je preliminarno odobrio zahtjeve odbrane da ostvare efektivno pravo na osporavanje evropskog istražnog naloga, putem kojeg je Italijansko tužilaštvo primilo podatke o komunikaciji Encrochata i SkyEcc-a. U tom postupku biće poslat ciljani evropski istražni nalog od Francuske, ali sadržaj tog zahtjeva još nije poznat.
I u konačnom u Rimu, u nekoliko različitih postupaka na osnovu dokaza iz Encrochata i SkyEcc-a, odbrana je dobila pravo da sasluša članove francuske žandarmerije kao svjedoke. Cilj je bio razumjeti metode prikupljanja podataka i, prije svega, metode prenosa Italiji. Međutim, do sada se članovi žandarmerije nisu odazivali na pozive suda, niti su francuske sudije pružale tražene informacije. Takođe, sud je do skoro uvijek odlučivao da odustane ovih svjedoka, čime je nesporno bilo ograničeno pravo na odbranu. Međutim, ovoga puta sud u Rimu je odlučio postupiti drugačije te je dozvolio odbrani da podnose pisane zahtjeve, odnosno pitanja, francuskoj žandarmeriji. Pitanja će biti proslijeđena od strane italijanskog suda putem pisane zamolnice z amešunarodnu pravnu pšomoć francuskom sudiji radi slanja odgovora.
Na današnji dan teško je predvidjeti uticaj ovih odluka i na sudove u Italiji i na sudove u drugim zemljama s obzirom da se radi o preliminarnim mjerama, koje su usvojene dok su ispitivanja još u toku. Međutim, znaci su vrlo pozitivni. Sve ove odluke pozivaju se na principe koje je Evropski sud pravde u Luksemburgu uspostavio u svojoj presudi C-670/22, s pozivanjem na pravo na odbranu priznato članom 14 (str. 7) Direktive 2014/41. Takođe je važna referenca na odluku kojom je Francuski kasacioni sud uputio preliminarno pitanje Sudu pravde u vezi sa usklađenošću francuskog domaćeg prava sa principima EU.
Preporučeno
Ono što je nesporno je da i sudovima širom Evrope postaje jasno da kada je postupak zasnovan na dokazima pribavljenim u drugim državama, neka osnovna, suštinska pitanja u vezi njihove pravne valjanosti moraju biti postavljena. Teško je zamisliti da se suđenje može smatrati pravičnim kada su odlučujući dokazi zasnovani na neoriginalnim elektronskim nazovi dokazima, teško je zamisliti da se suđenje može smatrati pravičnim ako princip “jednakosti oružja nije poštovan i ako odbrana nije imala priliku ispitati svjedoke, ili autentičnost pribavljenih dokaza pod istim uslovima kao tužilaštvo, i u konačnom teško je smatrati dokaze valjanim ako odbrana nije imala priliku izraziti svoje mišljenje o njima, niti ih osporiti ili se suprotstaviti kontra argumentma.”
