Odbrana okrivljenih zloupotrijebila je lične podatke novinarke Pobjede time što su sudiji Iliji Raduloviću, na ročištu održanom u petak 28. marta, priložili izvještaj ljekara specijaliste iz Kliničkog centra Crne Gore i zatražili da se sprovede kao dokaz.

Advokat Mićović predložio je da se izvještaj ljekara specijaliste, čije ime je pročitao, sprovede kao dokaz, a nakon toga komentarisao o kakvim simptomima bolesti se radi, precizirajući dijagnozu.

Punomoćnik Raičković, advokat Srdan Kažić konstatovao je da se radi o izvještaju koji je pribavljen nezakonito, nakon čega je sudija Radulović odbio zahtjev da se ovaj izvještaj uvrsti kao dokaz.

– Radi se o podacima koji uživaju pojačan stepen zaštite i definisani su Zakonom o zaštiti podataka ličnosti, saopštio je za Pobjedu advokat Radulović.

Sa druge strane, Camović-Veličković ocjenjuje da je dobro i logično što je sudija Radulović odbio da prihvati kao dokaz nezakonito pribavljenu medicinsku dokumentaciju, koju je odbrana okrivljenih pokušala da zloupotrijebi.

– Zapanjujuće je da su oni uopšte uspjeli da dođu do takvog dokumenta i pitanje je što još Ana Raičković može da očekuje do kraja suđenja, a i nakon presude. Jasno je da ljudi koji su je brutalno napali ne prezaju ni od čega. Jasno je da u svemu ovome imaju pomoć i od zdravstvenih radnika koji su bili u posjedu tog dokumenta i bili dužni da ga čuvaju. Ali to je već tema za druge postupke koji će biti vođeni ovim povodom, naglasila je Camović-Veličković.

Advokat Radulović takođe je problematizovao okolnosti pod kojima je neko mogao da dođe do tih papira, a kasnije da ih predloži kao dokaze.

– Takvi medicinski podaci nijesu nikako smjeli doći u posjed neovlašćenih lica, u konkretnim slučaju – odbrane okrivljenih. Očekujem da nadležni organi u tom dijelu ispitaju na koji način je došlo do toga da neovlašćena lica dođu u posjed ličnih podataka, u koje nijesu smjeli ni da imaju uvid – kazao je Pobjedi Radulović.

Vještačenje telefona Raičković

Advokat Radulović osvrnuo se i na odluku o vještačenju telefona novinarke Pobjede, kako bi se iz njega izuzeo video-snimak na kojem se vidi kako biznismen Zoran Bećirović, u noći napada na nju i članove njene porodice ispred restorana „Gurman“, brutalno vrijeđa Raičković.

– To što je sudija naložio vještačenje telefona Ane Raičković ne predstavlja kršenje zakona, ali je sud morao da postupi ispravnije. Kada nadležni organ, bilo da je tužilaštvo ili sud, kao u ovom slučaju, oduzima mobilni telefon, pa čak i od okrivljenih lica, a ne od osobe koja ima status oštećene u ovom postupku, mora se voditi računa o tome da obezbijedi dovoljan stepen zaštite podataka koji se nalaze u telefonu, kategoričan je on.

Prema njegovim riječima, na takav način se nije moglo izvršiti oduzimanje telefona od Raičković, a posebno jer se bavi novinarskim poslom.

– Telefon mora biti obezbijeđen i mora se obezbijediti zaštita svih ličnih podataka, koje Raičković ima u telefonu. S obzirom na njenu profesiju, moguće je da tu postoje zaštićeni podaci o novinarskim izvorima koji moraju ostati zaštićeni i u tom dijelu je sud morao da vodi više računa. Telefon, ako je bilo neophodno da se oduzme, morao se obezbijediti na adekvatan način tako da ni vještak kasnije, a ni druga lica koja nijesu ovlašćena za to, ne dođu u posjed podataka koji ne bi trebalo da znaju, precizirao je advokat Radulović.

Govoreći o vještačenju telefona Raičković, kako bi se izuzeo video-snimak, Camović-Veličković smatra da nije postojala druga mogućnost, a da se on pribavi na alternativni i vjerodostojan način.

– Raičković je svakako od početka tražila da se on uvrsti u dokazni materijal, iako nije prijatno što joj je zbog tog snimka cijeli telefon oduzet i potencijalno kompromitovani izvori i narušena privatnost. Za sada ništa ne ukazuje da je došlo do bilo kakve zloupotrebe, decidna je potpredsjednica Sindikata medija.

Ističe da, uzimajući u obzir dosadašnji tok postupka, optuženi nemaju ni „slamku“ za koju bi se uhvatili u odbrani jer je od početka jasno da su brutalno vrijeđali i napali Raičković, kao i članove njene porodice.

AZLP da utvrdi kako je došlo do zloupotrebe

Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) izrazilo je protest zbog zloupotrebe ličnih/zdravstvenih Ane Raičković. Oni su najavili da će zatražiti od Agencije za zaštitu ličnih podataka da utvrdi kako su najzaštićeniji lični podaci, a tiču se njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica, a od Državnog tužilaštva da utvrde da li u tome ima elemenata krivičnog djela i ko ga je počinio.

– Nije moguće da je u cilju odbrane optuženih sve dozvoljeno, pa i prikupljati i dijeliti zdravstvene podatke novinara. Udruženju je sporna odluka suda da na licu mjesta uzme telefon novinarke kako bi bio vještačen jedan snimak iz njega. Novinarski telefoni su danas sredstvo rada, u njima su sadržani mejlovi, prepiske, dokumenta od zviždača, što znači da vještak ima pristup zaštićenim izvorima novinara – a koji su garantovani standardima CoE, naveli su iz Društva profesionalnih novinara.

Takođe, iz DPNCG su izrazili zabrinutost zbog odluke suda da se vještači telefon Raičković i podsjetili da informacije koje se tiču novinarskih izvora moraju biti zaštićene od miješanja javnih vlasti i dodir sa njima može biti moguć samo kroz član 37 Zakona o medijima.

– Zabrinuti smo zbog ove činjenice da ni Osnovni sud nije imao u obzir zaštitu izvora novinarke. Kako se sudski postupak odvija, stiče se utisak da branici optuženog Zorana Bećirovića i njegovih saradnika, ne biraju sredstva da novinarku prikažu u lošem svjetlu, kao osobu koja iskrivljava činjenice. Takođe, u holu suda nju su fotografisale osobe koje su došle kao podrška glavnooptuženom, a što je ona doživjela kao zastrašivanje. Razlog je to što su to zaposleni u Bećirovićevom „ski centru“, koji je osnivač portala koji vodi kampanju protiv Ane Raičević i novinarke Vijesti Dragane Šćepanović, istakli su u saopštenju.

Tok postupka

Zbog napada na Raičković, njenog sina Uroša Gagovića i vjerenika Toma Arapovića koji se dogodio10. novembra prošle godine ispred restorana „Gurman“, sudi se biznismenu Zoranu Bećiroviću, njegovom sinu Luki i tjelohraniteljima Mladenu Mijatoviću i Ljubiši Dukiću zbog nasilničkog ponašanja.

Zoran i Luka Bećirović i Mijatović uhapšeni su 10. novembra prošle godine, dok su mlađi Bećirović i Dukić pušteni da se brane sa slobode nakon tužilačkog zadržavanja.

U dosadašnjem dijelu postupka pregledan je snimak nadzorne kamere sa obližnjeg objekta u blizini „Gurmana“, koji je nedvosmisleno pokazao da je Raičković pretrpjela nasilje od napadača, dok je nalazom vještaka medicinske struke Krsta Nikolića utvrđeno da je novinarka Pobjede zadobila povrede u predjelu vrata i nadlanene strane lijeve šake.

Uprkos tome, okrivljeni su negirali da se incident dogodio kada je policija došla po prijavi Raičković, a kasnije na suđenju tvrdili da nijesu znali da je Raičković novinarka i da je niko nije vrijeđao, prijetio, niti prstom takao.

Sa druge strane, Raičković je na ročištu održanom 6. februara detaljno opisala detalje napada, kada je najprije bila najgnusnije vrijeđana i pod prijetnjama, a kasnije i fizički napadnuta zajedno sa članovima svoje porodice.

Tokom postupka saslušana su četiri svjedoka, koja su kazala da nijesu čuli da Bećirović i Mijatović vrijeđaju Raičković, prijete joj i fizički nasrću na nju. Petom svjedoku Milivoju Puriću, konobaru ,,Gurmana“, nije uredno uručen poziv zbog čega je sudija Ilija Radulović donio odluku da se njegov iskaz pred tužiteljkom pročita.

Ovaj svjedok kazao je isto što i ostala četvorica – da nije čuo uvrede ni prijetnje, ali je Raičković tražila da se on, ipak, sasluša.

Suđenje se nastavlja 11. aprila.

Što kaže zakon

Zakon o zaštiti podataka ličnosti propisuje da je lice koje želi da pristupi podacima drugog lica, najprije obavijesti tu osobu o pravu pristupa ličnim podacima i pravu na ispravljanje.

Takođe, dužan je da tu osobu obavijesti o namjeni i pravnom osnovu za obradu ličnih podataka te vrsti ličnih podataka koji se obrađuju.

– Zaštita ličnih podataka obezbjeđuje se svakom licu bez obzira na državljanstvo, prebivalište, rasu, boju kože, pol, jezik, vjeru, političko i drugo uvjerenje, nacionalnost, socijalno porijeklo, imovno stanje, obrazovanje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo, piše u ovom zakonu.