Policija je saopštila da je na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići – Deleuša, pri izlasku iz Crne Gore pripadnik Stanice granične policije Nikšić kontrolisao albanskog državljanina R.C. (48) koji je upravljao vozilom marke Audi A8, njemačkih registarskih oznaka, a koje nije u njegovom vlasništvu.

“Provjerom kroz elektronske evidencije policije utvrđeno je da je za Audijem raspisana međunarodna potraga od NCB Interpol-a Njemačke. Postupajući po međunarodnoj potjernici predmetno vozilo je privremeno oduzeto i predato službenicima Odjeljenja bezbjednosti Nikšić radi sprovođenja daljih provjera”, naveli su u Upravi policije, dodajući da sporovode koordinisane međusektorske mjere i radnje usmjerene na suzbijanju krijumčarenja i otkrivanju i izvršilaca krivičnih djela.

Portal RTCG je pisao o tome kako je u oktobru 2023. godine u međunarodnoj akciji Europola „Mobil 6“ pronađeno je 505 ukradenih automobila, 2 hiljade ukradenih djelova vozila, 16 čamaca, 32 vanbrodska motora i 248 faslifikovanih dokumenata.

Europol je tu poslednju veliku akciju izveo na granicama Evropske unije, odnosno na graničnim prelazima u Crnoj Gori, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, kao i graničnim prelazima Moldavije.

Podaci o djelovanju automafije na Balkanu i razmjerama te vrste kriminala i prekograničnog šverca nijesu iznenađenje za dobro obaviještenog sagovonrika Portala RTCG. 

Prema njegovim riječima u jednom periodu kriminalne grupe na Balkanu krađom automobila godišnje su inkasirale nevjerovatnih osam milijardi eura.

“Regionalna automafija veliki je problem na teritoriji Balkana, a jedan od kraka te organizacije zahvata i glavni grad Crne Gore. Sudeći po zahtjevima evropskih osiguravajućih kuća, na Balkanu se u jednom trenutku potraživalo čak 130.000 ukradenih vozila” – podsjeća sagovornik RTCG.  

U Bosni i Hercegovini dnevno se ukradu najmanje tri četvorotočkaša koja  se kasnije pronalaze u Crnoj Gori, Albaniji, Rusiji, Srbiji i na Kosovu.

Automobili se masovno kradu u Srbiji, BiH, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu. Prema podacima Interpola i Europola, pored Sarajeva, centri automafije na Balkanu su Banja Luka, Bijeljina, Podgorica, Priština, Sofija, Skoplje, Beograd, Novi Sad, Šabac, Split i Zagreb.

Sagovornik RTCG tvrdi da je upravo Bosna i Hercegovina tada bila centar automafije, i da u toj državi djeluje naviše kriminalnih grupa sa tom profilacijom. 

Policija je još tada saopštavala da je riječ o regionalnoj automafiji koja na meti najčešće ima luksuzne automobile novijeg datuma proizvodnje.

Često kriminalci iz BiH “rade” po narudžbinama kriminalnih krugova iz drugih balkanskih država, među kojima je i Crna Gora.

Godišnje se pronađe 100 do 120 vozila ukradenih u BiH, i to najviše u Crnoj Gori, Albaniji, Rusiji, Srbiji i na Kosovu.

 (foto: pixabay, ilustracija )

Ti podaci su se poklapali sa podacima Interpola i Europola prema kojima se od sto trideset hiljada ukradenih automobile, oko  60 000 nalazilo se na prostoru Crne Gore, 30 hiljada u Bosni i Hercegovini i 25 hiljada na Kosovu, dok je 15 hiljada ukradenih automobila nove vlasnike našlo u Hrvatskoj, Makedoniji i užoj teritoriji Srbije. 

“Organizovane kriminalne grupe na Balkanu u ovom poslu tijesno sarađuju, tako da i vozila ukradena u Srbiji završavaju na Kosovu, Moldaviji, Ukrajini, Bjelorusiji i Rusiji, ka Turskoj i dalje ka Iraku i Siriji. Policija je zabilježila slučajeve da su vozila srednje klase ukradena u Srbiji završila kod kupaca u Sibiru ili na auto-pijaci u Damasku gdje niko i ne provjerava dokumentaciju” – kaže sagovornik portala RTCG. Policijski eksperti objašnjavaju i kako funkcionišu organizovane kriminalne grupe kradljivaca automobile.

Oni kažu da su poslovi strogo podjeljeni i da se tačno zna šta ko radi. Zna se ko krade, zna se ko je zadužen za falsifikovanje dokumentacije, ko za prekucavanje broja šasije i motora, a četvrti su zaduženi za prodaju. 

Prva grupa, kradljivci, to su neki koji dobro poznaju elektroniku i u stanju su da probiju fabričke elektronske kodove, da dekodiraju ključeve skupih vozila i čak da isključi satelitsko praćenje. Druge osobe u ovom lancu su zadužene za falsifikovanje dokumentacije, imaju lažne pečate i svu potrebnu papirologiju koja je potrebna za legalizovanje lažnjaka. 

Treće osobe zadužene su za prekucavanje broja šasije i motora, posjeduju specijalne mašine za brisanje starog i ukucavanje novih brojeva, a taj proces se odvija u improvizovanim automehanučarskim radnjama. Osobe zadužene za prodaju su poslednje u lancu ovog procesa.

Policijski podaci od ranije govore da su se balkanski kriminalci u novije specijalizovali za krađu automobila u zapadnoj Evrope, odakle skupocjena vozila dopremaju do država bivše Jugoslavije i Albanije.U Crnoj Gori zastupljena je i prodaja djelova koji su skinuti sa automobila kradenih po zapadnoj Evropi, jer je tome teže ući u trag nego samom automobilu. O tome svjedoči i podatak da je italijanska finansijska policija jednom prilikom zaustavila kamion sa četrnaest tona auto-otpada koji je bio upućen za Crnu Goru.