Crna Gora je posljednjih godina već pooštrila pravila za uvoz polovnih vozila, pa je minimum Euro 5 praktično zatvorio tržište za najstarije automobile. Međutim, evropski sistem funkcioniše drugačije. EU nema jedinstveno pravilo kojim zabranjuje polovne automobile samo zbog njihove starosti. Ključno je da vozilo ispunjava odgovarajuće tehničke i bezbjednosne uslove, dok države članice i dalje imaju značajan prostor da kroz registracione poreze i ekološke namete utiču na to koliko će korišćenje starijih i zagađujućih vozila biti skupo.

OD UVOZA IZ NJEMAČKE DO KUPOVINE NA EVROPSKOM TRŽIŠTU

Danas građanin koji kupi polovni automobil u Njemačkoj unosi ga u Crnu Goru kao robu iz druge države. Nakon članstva situacija će biti bitno drugačija. Njemačka i Crna Gora biće dio istog jedinstvenog tržišta, pa između njih neće postojati klasična carinska granica kao prema trećim zemljama.

Prema podacima Evropske komisije o carinjenu i taksama, evropska pravila omogućavaju građanima da kupuju automobile u drugim državama članicama bez plaćanja carine pri unosu u zemlju prebivališta. Kod polovnog automobila, koji je za potrebe PDV-a stariji od šest mjeseci i ima više od 6.000 kilometara, nema ponovnog plaćanja PDV-a samo zato što se vozilo prebacuje iz jedne članice u drugu. Automobil se, međutim, mora registrovati u zemlji prebivališta, uz eventualne nacionalne registracione i putne poreze.

Kod potpuno novog automobila pravilo je drugačije. Za potrebe PDV-a vozilo se smatra novim ako je od prve registracije prošlo najviše šest mjeseci ili ima najviše 6.000 kilometara. Tada se PDV plaća u zemlji u kojoj će automobil biti registrovan.

HOMOLOGIZACIJA SE NEĆE UKINUTI, ALI ĆE SE PROMIJENITI NJENA LOGIKA

Jedna od najvećih promjena odnosiće se na homologaciju. Crna Gora već ima sistem provjere vozila koja se prvi put uvoze ili stavljaju na tržište, ali ga mora uskladiti sa evropskim sistemom tipskog odobrenja, kako se navodi u Uredbi EU 2018/858 – EUR-Lex.

U EU postoji sistem Whole Vehicle Type-Approval, u kojem proizvođač može dobiti odobrenje za određeni tip vozila u jednoj članici, a zatim ga plasirati širom EU bez ponavljanja istih testova u svakoj državi.

To znači da bi, na primjer, automobil koji je već dobio evropsko tipsko odobrenje u Njemačkoj trebalo da može da se registruje u Crnoj Gori bez toga da država ponavlja čitav postupak tehničkog dokazivanja.

Ključni dokument biće Certificate of Conformity – CoC, potvrda proizvođača da konkretno vozilo odgovara odobrenom tipu. Evropska pravila predviđaju da vozila koja podliježu tipskom odobrenju prilikom stavljanja na tržište, registracije ili puštanja u upotrebu imaju odgovarajuću potvrdu o usklađenosti.

Još zanimljivije je što EU ide i korak dalje u digitalizaciji. Od 5. jula 2026. podaci iz potvrda o usklađenosti prelaze u strukturirani elektronski sistem, što omogućava lakšu razmjenu podataka između država i nadzornih institucija.

To znači da će budući sistem biti mnogo manje zasnovan na papirima koje građanin nosi od šaltera do šaltera, a mnogo više na razmjeni podataka između institucija.

CRNA GORA NEĆE MOĆI PROIZVOLJNO DA BLOKIRA AUTOMOBIL ODOBREN U EU

Ovo je jedna od najvažnijih posljedica članstva.

Pravo EU ne dozvoljava državi članici da zabrani, ograniči ili oteža registraciju vozila koje ispunjava harmonizovane evropske zahtjeve, osim u posebno predviđenim slučajevima.

Drugim riječima, ako je određeni model automobila zakonito odobren prema pravilima EU, Crna Gora nakon članstva neće moći jednostavno da uvede dodatni nacionalni tehnički uslov kojim bi faktički onemogućila njegovo registrovanje.

To je mnogo važnije od same homologacione procedure.

Danas država ima znatno veći prostor da određuje šta će prihvatiti kao uslov za prvi uvoz. Nakon članstva taj prostor se sužava pravilima jedinstvenog tržišta.

HOĆE LI NESTATI PRAVILO EURO 6?

Ne može se unaprijed tvrditi da će Crna Gora ulaskom u EU morati da dozvoli svaki automobil, bez obzira na Euro standard. Ali isto tako nije tačno da EU automatski zahtijeva zabranu svih automobila ispod Euro 6.

Države članice mogu imati različite registracione poreze i druge namete, pa se stariji i zagađujući automobili mogu destimulisati kroz skuplju registraciju, porez ili ekološku naknadu.

Zato će za Crnu Goru biti ključno kako će nakon članstva urediti odnos između zaštite životne sredine i slobodnog kretanja vozila na jedinstvenom tržištu.

Mogući model je da se politika prema starim automobilima manje zasniva na zabrani samog uvoza, a više na tome da njihovo korišćenje bude skuplje kroz ekološke ili registracione namete. To, međutim, mora biti usklađeno sa pravilima EU i principom nediskriminacije.

NIJE ISTO GDJE JE AUTOMOBIL KUPLJEN I GDJE JE PROIZVEDEN

Za buduće kupce biće važno i pitanje porijekla automobila.

Ako građanin kupi automobil u Njemačkoj, to ne znači automatski da je automobil i proizveden u EU. Za carinski tretman prema trećim zemljama odlučujuća su pravila o porijeklu robe, a ne samo mjesto kupovine.

Zato će, na primjer, automobil proizveden u trećoj zemlji i prodat u Njemačkoj imati drugačiji carinski kontekst od automobila evropskog porijekla kada se posmatra promet sa državama izvan EU.

To će postati posebno važno za trgovce koji automobile nabavljaju na različitim tržištima.

ŠTA ĆE BITI SA AUTOMOBILIMA IZ KINE, JAPANA I SAD?

Tu će promjena biti još veća. Ako Crna Gora postane članica EU, automobili iz država koje nijesu članice više neće biti tretirani po potpuno samostalnom crnogorskom carinskom režimu. Crna Gora će primjenjivati zajedničku carinsku politiku EU.

Automobil kupljen u Njemačkoj biće dio unutrašnjeg tržišta EU, dok će automobil uvezen iz Kine, Japana ili SAD-a prolaziti kroz režim koji EU primjenjuje prema trećim državama. Za takva vozila mogu se primjenjivati carina, uvozni PDV i eventualne druge trgovinske mjere, u zavisnosti od zemlje porijekla i važećih pravila.

To znači da će Crna Gora istovremeno dobiti mnogo otvoreniji pristup evropskom tržištu, ali izgubiti dio samostalnosti u kreiranju trgovinske politike prema ostatku svijeta.

CIJENE MOŽDA NEĆE AUTOMATSKI PASTI

Nestanak klasičnih carinskih procedura prema državama članicama može smanjiti dio administrativnih troškova, dok bi veća konkurencija mogla izvršiti pritisak na trgovce polovnjacima.

Ali to ne znači da će automobili automatski pojeftiniti.

Na konačnu cijenu uticaće nabavna cijena, PDV, transport, osiguranje, registracioni porezi i eventualne ekološke naknade. EU nema jedinstveni porez na registraciju automobila, pa države članice zadržavaju značajan prostor za sopstvenu poresku politiku.

To znači da Crna Gora može i nakon članstva zadržati nacionalne namete, pod uslovom da su u skladu sa pravom EU.

TRŽIŠTE ĆE BITI MNOGO OTVORENIJE

Za domaće trgovce ovo može biti jedna od najvećih promjena.

Danas je crnogorsko tržište automobila malo i odvojeno od evropskog sistema. Nakon članstva, trgovac iz Podgorice praktično dobija pristup tržištu na kojem se automobili mnogo jednostavnije nabavljaju iz Njemačke, Italije, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Belgije ili Holandije.

To povećava konkurenciju, ali i izbor za građane.

Kupac više neće morati da se oslanja samo na domaće trgovce. Moći će mnogo jednostavnije da traži automobil na širem evropskom tržištu i da ga registruje u Crnoj Gori.

I REGISTRACIJA ĆE SE VIŠE OSLANJATI NA EVROPSKE PODATKE

Članstvo ne ukida nacionalnu registraciju. Automobil će i dalje morati da bude registrovan u Crnoj Gori, ali evropski sistem predviđa razmjenu podataka između država.

Registracioni dokumenti iz jedne članice moraju biti priznati u drugim članicama, uz određene izuzetke, a evropska pravila predviđaju i elektronsku evidenciju podataka o registrovanim vozilima.

To može biti važno i zbog borbe protiv krađe i manipulacije vozilima. Evropski sistem predviđa saradnju registracionih organa i razmjenu informacija kako bi bilo teže registrovati ukradeno vozilo u drugoj državi.

Za tržište polovnjaka to može imati dodatni efekat: veća dostupnost podataka može olakšati provjeru istorije vozila i smanjiti prostor za manipulacije kilometražom, statusom vozila ili njegovim prethodnim vlasništvom.

ŠTA CRNA GORA SAD MORA DA ZAVRŠI?

Proces usklađivanja već traje. Crna Gora je 14. jula 2026. privremeno zatvorila Poglavlje 29 – Carinska unija i sada ima 18 privremeno zatvorenih poglavlja od ukupno 33 otvorena.

Za automobile su posebno važni sloboda kretanja robe, homologacija, tipsko odobrenje, tržišni nadzor, priznavanje evropske dokumentacije i carinski sistem.

Vlada već radi na novom zakonskom okviru za homologaciju, što pokazuje da se promjena sistema ne čeka tek nakon članstva, već se dio pravila usklađuje tokom pregovora.

Suština je da ulazak u EU neće značiti kraj polovnjaka, niti automatsku zabranu starijih automobila. Promijeniće se nešto mnogo važnije – status automobila na tržištu. Golf kupljen u Minhenu, automobil iz Zagreba ili vozilo iz Milana više neće biti klasičan „uvoz“ u Crnu Goru, već roba koja se kreće unutar jedinstvenog evropskog tržišta. Istovremeno, automobil iz Kine, Japana ili SAD-a ulaziće u sistem zajedničke evropske carinske politike.

Za građane to znači veći izbor i manje prepreka prema tržištu EU, dok za državu znači manje prostora da samostalno postavlja tehničke barijere. Najveće pitanje zato neće biti samo da li će važiti Euro 5 ili Euro 6, već kako će Crna Gora, kao članica EU, pomiriti slobodno kretanje automobila sa željom da zaštiti tržište, životnu sredinu i ograniči uvoz najstarijih i najzagađujućih vozila.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.