Video
Bivši gradonačelnik Ulcinja Gzim Hajdinaga i sekretar za urbanizam NazifHodžić uskoro će se, prema saznanjima Pobjede, pridružiti osmorici osumnjičenih za 30 miliona eura štete od prodaje hotela „Galeb“.
Preporučeno
Tužilaštvo je u avgustu otvorilo izviđaj po prijavi Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije, koji je označio bivšeg ministra turizma Predraga Nenezića, njegovog zamjenika Nebojšu Popovića i bivšeg stečajnog upravnika Ulcinjske rivijere Miomira Jakšića da su, kako se osnovano sumnja, počinili krivično djelo nesavjestan rad u službi.
Nenezić, Jakšić i Popović prijavom se terete da nijesu poštovali obaveze iz osnovnog ugovora, koje se odnose na mjere nadzora za ulaganja u rekonstrukciju hotela. Istražitelji su analizom dokaza došli do saznanja koja ukazuju da su u tom poslu službeni položaj zloupotrijebili Gzim Hajdinaga, Nazif Hodžić, načelnik i službenica katastra Dževdet Čaprić i Smilja Šunjevarić, zatim predstavnici Rokšpeda i NLB pa će se, prema informacijama Pobjede, i njihova imena naći na spisku osumnjičenih.
Podsjećamo, kompanija Rokšped je u septembru 2006. godine kupila hotel „Galeb“ za 5,75 miliona eura i ugovorom se obavezala da će uložiti 15,4 miliona eura. Planirano je bilo da investiranja počnu 2007. godine, a prve goste hotel je trebalo da dočeka početkom 2009. godine.
Prvi aneks ugovora sklopljen je 2008, a kako nije poštovan naredni je potpisan 2013, a podrazumijevao je da hotel prve goste primi prošle godine. U međuvremenu, hotel je srušen 2008. godine, ali Rokšped ni do danas nije realizovao najavljenu gradnju novog luksuznog kompleksa sa pet zvjezdica. Za istražitelje je sporno i kako je kompanija Rokšped kod
NLB banke podigla kredit od 29,5 miliona eura 2015. godine, a kao hipoteku založila srušeni hotel „Galeb“. Uz to, u katastru se kao vlasnik zemljišta na kojem ionako nema hotela vodi država, a Rokšped je korisnik. Osnovno tužilaštvo u Ulcinju narednih dana proširiće spisak osumnjičenih u ovom slučaju i konkretizovati koje su radnje bile sporne prilikom privatizacije hotela „Galeb“.
Kako je Pobjedi nezvanično saopšteno iz izvora bliskih istrazi, biće utvrđeno na osnovu kojeg propisa su Hajdinaga i Hodžić omogućili rušenje hotela. Tadašnji predsjednik opštine je, naime, formirao komisiju, a načelnik katastra donio rješenje o rušenju.
