Objedinjene dvije krivične prijave protiv Bratić

Specijalni državni tužilac Vukas Radonjić kazao je Pobjedi da je Volkov u oktobru prošle godine podnio prijavu za krivično djelo zloupotreba službenog položaja po kojoj je formiran krivični predmet. Tokom trajanja izviđaja po toj prijavi, gdje su prikupljena obavještenja i dokazi od Ministarstva prosvjete, CGO je potom u decembru podnijela istu krivičnu prijavu protiv Bratić i drugih lica za isti događaj i isto prijavljeno djelo kao i advokat.

– Obje krivične prijave su evidentirane u okviru istog krivičnog predmeta, radi vođenja jedinstvenog postupka i donošenja jedne odluke – naveo je specijalni tužilac Radonjić.

Advokat Mihailo Volkov, koji je pravni zastupnik 107 direktora, prekjuče je kazao Pobjedi da nema nikakvu informaciju šta je SDT preduzeo.

Volkov je naveo da nema nikakav problem sa tim po čijoj će krivičnoj prijavi da se postupi.

– S obzirom da se radi o istoj radnji koja je ispisana i u mojoj prijavi, u pitanju je zaštita javnog interesa, a ne samopromocija podnosioca krivične prijave. Bitno je da se pozove na odgovornost, a ne po čijoj prijavi je preduzeto – naveo je on.

Centar za građansko obrazovanje podnio je prijavu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta na čelu sa Vesnom Bratić. Ukazali su na štetu koja je nastala na osnovu postupanja tadašnjeg rukovodstva koje je sprovelo nezapamćen proces masovnog razrješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja, a što je rezultiralo sa preko 150 tužbi tih direktora kao oštećenih lica.

CGO očekuje da SDT sprovede temeljne izviđajne radnje i da pokaže neselektivnost.

Volkov je stava da smjena svih direktora u jednom danu sa istim razlogom nije mogla biti rezultat neznanja Vesne Bratić ili nepoznavanje predmetne materije, jer je bila okružena saradnicima koji i te kako dobro poznaju pravnu materiju i samu predmetnu pravnu stvar.

– Pa tako i njen najbliži saradnik državni sekretar, koji je po saznanjima podnosioca krivične prijave neposredno učestvovao u realizaciji donošenja ovakvih rješenja je bivši advokat. Sve ovo govori u prilog činjenici i da je donošenje tolikog broja ovakvih rješenja, uz način kako su donijeta, rezultat direktnog umišljaja od strane prijavljene – rekao je ranije Pobjedi Volkov.

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore najavio je da će nakon Nove godine podnijeti tužbu protiv Bratić. Tražiće da plati odštetu zbog donešenih presuda u korist smijenjenih direktora škola.

Plan je da prvo podnesu tužbu tražeći od nje iznos koji je na osnovu pravosnažnih presuda isplaćen iz budžeta u posljednjih pola godine. Nakon toga, kako pravosnažne presude budu pristizale, pokretaće nove tužbe.

Zaštitnica Bojana Ćirović rekla je Pobjedi da utvrđuju tačan iznos nakon čega će predati tužbu.

Upitani hoće li podnijeti tužbu protiv još nekog u resornom ministarstvu, Ćirović je navela da je Bratić kao odgovorno lice i starješina potpisala takve odluke koje su prouzrokovale štetu.

Nedavno je na sjednici Vlade saopšteno da će šteta po budžet po osnovu svih okončanih postupaka koje protiv države vode smijenjeni direktori obrazovnih ustanova dostići oko 300.000 eura. Tražili su zato da se u postojećim postupcima smanje troškovi na način da se priznaju tužbeni zahtjevi u kojima teče parnica, što je Vlada na kraju i usvojila.

Bivša ministarka Bratić je krajem decembra prošle godine Pobjedi kazala da je ,,nečuveno i presedan“ da se podnese tužba protiv nje zbog izgubljenih 300.000 eura u postupku protiv smijenjenih direktora.

– To je nečuveno, to je presedan da podnese tužbu protiv mene zbog 300.000 eura izgubljenih u postupku protiv smijenjenih direktora. Nečuveno je da zaštitnik imovinskih prava i odnosa u ime države tuži predstavnika institucije kojeg nikada nije zvao kada se radilo o postupku. Dakle, sudovi su presudili, neki jesu a neki nijesu, u korist smijenjenih direktora, i to ne da se vrate na posao, jer posao nijesu izgubili, već su samo izgubili poziciju na kojoj su bili i to zakonito – rekla je Bratić.

Kazala je i da je šteta koju je bivše rukovodstvo Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta nanijelo državi mala u odnosu na onu koju su smijenjeni direktori načinili Crnoj Gori.

Oko 150 direktora podnijelo je tužbu zato što smatraju da ih je Bratić pretrošle godine smijenila nezakonito. Trenutno se vodi 140 sudskih postupaka. Donešeno je više od 60 prvostepenih presuda u korist razriješenih direktora i deset je pravosnažnih, izvršnih presuda. Procjenjuje se da ukupno ti troškovi postupaka iznose oko 50.000, te da bi dodatno imali eventualni trošak izvršenja pravosnažnih presuda na oko 25.000.

Ministarka Bratić poručivala je za svog mandata da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji.

Pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili dokaze da su nova direktorska mjesta dijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to urađeno po Dontovoj formuli, te su je time demantovali.