Video
Ta rješenja se odnose na slučaj nakon kojeg su žene koje su prethodno primile botulinski toksin u jednom podgoričkom salonu zatražile pomoć u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG). Lakićević i Kušnereva uhapšeni su u istrazi tog slučaja, a nadležni su potom zabranili rad objekta u kojem su pružane estetske usluge.
Sud je rješenjima odbio predloge Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) da se Lakićeviću odredi zabrana napuštanja stana, a Kušnerevoj obavezno javljanje policiji i privremeno oduzimanje pasoša.
U rješenju koje se odnosi na Lakićevića piše da sud nalazi da je on osnovano sumnjiv za produženo krivično djelo nedozvoljena trgovina, ali ne i za teško djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa proizvodnjom i stavljanjem u promet škodljivih proizvoda, pišu Vijesti.
Sud u obrazloženju navodi da je za postojanje tog krivičnog djela potrebno utvrditi da je proizvod koji je osumnjičeni prodavao bio škodljiv za zdravlje, kao i da je osumnjičeni toga bio svjestan i da je htio da ga prodaje.
“Međutim, u spisima nema dokaza iz kojih proizilazi da je proizvod Dysport botox koji je osumnjičeni prodavao škodljiv za zdravlje, a posebno nema dokaza do stepena osnovane sumnje da je osumnjičeni Lakićević imao u tom pravcu umišljaj”, piše u rješenju.
Sud navodi da iz Lakićevićeve odbrane, kojoj prema rješenju ne protivrječe drugi dokazi, proizilazi da je vjerovao da Kušnerevoj prodaje originalan proizvod i da mu je ona jednom prilikom rekla da je proizvod originalan. U tom pravcu, navodi se u rješenju, govori i prepiska osumnjičenih nakon što su se kod pojedinih pacijentkinja pojavile komplikacije.
Lakićević je, prema rješenju, u odbrani naveo da je kutije “Dysport botoxa” nabavljao od muškarca iz Albanije ili sa Kosova, koji mu ih je dostavljao preko vozača autobusa, a jednom i taksijem.
Kazao je da je znao da nema dozvolu za prodaju botoksa i da radi kao komercijalista u farmaceutskoj kući.
Naveo je i da nije znao da li je riječ o originalnom proizvodu, ali da je očekivao da će ga Kušnereva provjeriti, te da mu je kasnije rekla da je botoks dobar i originalan.
Prema rješenju, Lakićević je kazao i da je tek kada mu je Kušnereva rekla da se neke pacijentkinje žale na određene simptome prvi put čuo da takve komplikacije mogu da nastanu od botoksa, te da ga, da je to znao, nikada ne bi nabavljao.
Sud je istovremeno naveo da je Lakićević osnovano sumnjiv za nedozvoljenu trgovinu, jer je, prema rješenju, bio svjestan da nema dozvolu za prodaju proizvoda čiji je promet ograničen.
ODT je za njega tražio zabranu napuštanja stana, navodeći da je ranije dva puta osuđivan za krivična djela iz koristoljublja i da postoji opasnost da ponovi krivično djelo.
Sudija za istragu je taj predlog odbio, navodeći da se zabrana napuštanja stana određuje kao alternativa pritvoru zbog opasnosti od bjekstva ili skrivanja, a da takve opasnosti u ovom slučaju nema.
U rješenju se navodi i da se Lakićević odmah odazvao na poziv, da je dostupan organima postupka i da ne ometa krivični postupak, kao i da je zaposlen i otac troje djece.
U odvojenom rješenju sud je odbio i predlog ODT-a da se Kušnerevoj odrede mjere obaveznog javljanja Upravi policije i privremenog oduzimanja pasoša. Tužilaštvo je te mjere predložilo jer je ona strana državljanka. Kušnerevoj se na teret stavlja teško djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa nadriljekarstvom.
Međutim, u rješenju se navodi da krivično djelo nadriljekarstvo čini onaj ko se bez odgovarajuće stručne spreme bavi liječenjem ili pružanjem drugih medicinskih usluga i da je uslov za postojanje tog djela da osoba nema diplomu medicinskog fakulteta.
Prema rješenju, Kušnereva je dostavila kopiju diplome Nacionalnog medicinskog univerziteta O. O. Bogomoljca za opštu medicinu, sa stručnom kvalifikacijom ljekara.
U spisima se, navodi sud, nalazi i rješenje Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija od 4. septembra ove godine kojim joj je priznata diploma o stečenom visokom obrazovanju i stručnom nazivu ljekar, specijalnosti opšta medicina, nakon šestogodišnjih studija u Kijevu.
“Krivično djelo nadriljekarstvo je krivično djelo koje se primjenjuje samo u odnosu na tzv. ‘lažne’ ljekare, a što osumnjičena nije”, piše u rješenju. Sud je kao dodatni razlog naveo da nema dokaza do nivoa osnovane sumnje da je Kušnereva imala umišljaj za izvršenje tog krivičnog djela.
Prema rješenju, ona je u odbrani navela da je botoks koji je nabavljala ubrizgavala sebi i majci i davala koleginici, da su pakovanja imala etiketu i uputstvo za upotrebu i da ništa nije ukazivalo da su sporni.
Navela je i da je isti “Dysport botox”, koji je smatrala prestižnim francuskim brendom, koristila i u Ukrajini.
Sudija za istragu je zbog svega toga naveo da nema osnovane sumnje da je Kušnereva počinila krivično djelo koje joj se stavlja na teret, pa je predlog za određivanje mjera nadzora odbijen.
Uprava policije ranije je saopštila da je istraga pokrenuta nakon što su zaposleni KCCG prijavili da su pomoć zatražile pacijentkinje koje su prethodno bile podvrgnute tretmanu i aplikaciji preparata, navodno botulinskog toksina. Policija je potom saopštila da je Kušnereva osumnjičena za teško djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa nadriljekarstvom, a Lakićević za nedozvoljenu trgovinu i teško djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa proizvodnjom i stavljanjem u promet škodljivih proizvoda.
KCCG je ranije saopštio da je nekoliko pacijentkinja zbrinuto i hospitalizovano nakon aplikacije botulinskog toksina i da se sumnja da je korišćen neispravan i lažni preparat.
Institut za ljekove i medicinska sredstva (CInMED) je, međutim, saopštio da nema potvrđene podatke o tačnom identitetu preparata, broju serije, porijeklu, načinu nabavke i uslovima čuvanja i primjene, zbog čega se tada nije moglo tvrditi da je riječ o lijeku Dysport niti da je u pitanju falsifikovani lijek.
Ministarstvo zdravlja je potom saopštilo da su Sanitarna i Zdravstvena inspekcija, u koordinaciji sa policijom i po nalogu ODT-a, izvršile nadzor objekta u kojem su pružane estetske, odnosno anti-age usluge van registrovane zdravstvene ustanove.
Preporučeno
Sanitarna inspekcija zabranila je dalji rad tog objekta, nakon što je, prema saopštenju Ministarstva, utvrđeno da subjekt nadzora nema rješenje o sanitarnoj saglasnosti kojim se dokazuje ispunjenost propisanih uslova za obavljanje djelatnosti.
