Video
Povodom zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koji su javno objavljeni, a još uvijek nisu komunicirani sa Vrhovnim sudom Crne Gore, uvažavajući zahtjeve velikog broja medija za dobijanjem informacija, kao i potrebu javnosti da bude informisana o svim pitanjima iz oblasti vladavine prava i rada pravosuđa, Pavličić navodi:
“Sudstvo Crne Gore nije protiv provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, naprotiv, otvoreni smo za svaki reformski proces koji doprinosi jačanju povjerenja javnosti u pravosuđe i ukupnoj stabilnosti države.
Međutim, kao predsjednica najvišeg suda i čelnica sudske grane vlasti u Crnoj Gori, svjesna dugogodišnjih izazova u radu sudova, statusa sudija i odgovornosti koju nosi sudijska funkcija, smatram da se pitanja ove prirode i težine, sa mogućim dubokim i dugoročnim posljedicama po funkcionisanje države, uključujući i njenu poziciju u pregovaračkom procesu, ne mogu i ne smiju rješavati ishitrenim, jednostranim potezima, van institucionalnog okvira i bez uvažavanja Ustavom utvrđene podjele vlasti.
Odgovori na takva pitanja moraju biti rezultat ozbiljnog, stručnog i inkluzivnog dijaloga svih triju grana vlasti, u skladu sa pravnim poretkom i uz poštovanje principa vladavine prava.
Shodno tome, a povodom zaključaka Vijeća za nacionalnu bezbjednost, kao operativnog tijela izvršne vlasti, u kojima se bez prethodnih konsultacija sa sudskom vlašću najavljuje uvođenje vetinga, želim naglasiti da se time otvaraju brojna ustavnopravna i institucionalna pitanja koja zahtijevaju pažljivo i odgovorno promišljanje, institucionalnu koordinaciju i djelovanje sve tri grane vlasti.
U fokusu svih grana vlasti mora ostati pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji u predviđenim rokovima, čemu će ključni doprinos upravo dati sudstvo.
Zato cijenim da je neprimjereno i neoprezno povezivati rad sudova sa ubistvima izvršenim na organizovani način, a posebno bez uvida u podatke iz nadležnosti sudova koji postupaju u više od 160 hiljada predmeta, ili informacije koje su zasnovane na činjenicama.
Sudska vlast, kao temelj svake demokratske države, je samostalna i nezavisna, i ne samo da ima pravo, već ima i ustavnu obavezu da štiti temelje države zasnovane na vladavini prava i načelu podjele vlasti.
Svaka mjera koja zadire u ustavni status pravosuđa, uključujući i postupke provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, mora se zasnivati na zakonu, u skladu sa jasno utvrđenim kriterijumima, biti podložna nadzoru nezavisnih tijela i uključivati mehanizme zaštite prava sudija, u skladu sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim standardima.
To znači da svaka odluka o utvrđivanju integriteta mora proći kroz transparentan i zakonima zasnovan sudski postupak, prvo na nacionalnom, a zatim i na međunarodnom nivou.
Venecijanska komisija je objavila više mišljenja u kojima je istaknuto da su procesi vetinga prihvatljivi isključivo kao izuzetne mjere, vremenski ograničene, utemeljene na preciznim zakonskim odredbama i sprovedene uz puno poštovanje prava na pravičan postupak i efikasan pravni lijek.
Grupa država Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije (GRECO), u svojim izvještajima dosljedno upozorava da antikorupcijske mjere ne smiju narušavati nezavisnost pravosuđa, dok Evropska komisija izričito naglašava da je očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa ključni kriterijum u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Stoga još jednom želim poslati jasnu poruku: Sudska vlast nije prepreka vetingu niti bilo kojoj reformi. Ona je njihov nužan i legitiman partner.
No, istinsko partnerstvo ne može se graditi izopštavanjem sudstva iz komunikacije, već samo kroz institucionalni dijalog u kojem će se razmijeniti argumentovani stavovi i uz međusobno poštovanje ustavnih nadležnosti.
Jednostrane najave reformi koje se tiču sudske vlasti, ako dolaze izvan njenog institucionalnog okvira, dovode do institucionalne disfunkcionalnosti i mogu ugroziti pozitivne pomake koji su uočeni u radu sudova tokom ove godine.
Podsjećam da je u prvoj polovini godine sudstvo preduzimalo pojačane napore na presuđivanju predmeta, naročito u oblasti organizovanog kriminala i visoke korupcije, u prvostepenom postupku i u skladu sa subjektivnim i prostornim kapacitetima kojima raspolaže, te je dalo svoj istorijski maksimum, da u jednom danu bude organizovano čak 38 suđenja u zgradi Višeg suda, doneseno 30 prvostepenih sudskih odluka iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije, prva pravosnažna krivična presuda (jedina smo zemlja u regionu koja je pravosnažno riješila ovu vrstu predmeta) u kojoj je korišćena kriptovana komunikacija, i preko 150 odsto riješenih predmeta u građanskoj i upravnoj materiji na nivou Vrhovnog suda.
Zato pozivam izvršnu i zakonodavnu vlast da bez odlaganja otvore ustavno zasnovan, stručan i inkluzivan dijalog o svim pitanjima koja se tiču reforme pravosuđa, jer svako drugačije postupanje je protivustavno i nelegitimno i može proizvesti dalekosežne posljedice za koje sudska grana vlasti ne može nositi odgovornost.
Preporučeno
A sudska vlast će, kao i do sada, u tom procesu učestvovati u punom kapacitetu odgovornosti, shodno Ustavu, međunarodnim standardima i zakonu, isključivo u interesu vladavine prava i ljudskih prava građana”, zaključila je predsjednica Vrhovnog suda.
