Specijalno državno tužilaštvo je targetiralo i kriminalizovalo medije – novinare koji su po prirodi posla morali imati komunikaciju sa tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem, a koji se od 14. aprila nalazi u pritvoru zbog optužbi da je bio član kriminalne grupe koja je djelovala u interesu ozloglašenog kavačkog kriminalnog klana – poručio je u razgovoru za Pobjedu podgorički advokat Veselin Radulović. On je bio kategoričan da se radi o udaru na slobodu medija i slobodu govora.

Radulović je ovo izjavio nakon što je na portalu Standard u ponedjeljak ujutro objavljen tekst novinara i publiciste Šekija Radončića pod naslovom „Tišina, snima se“. Radončić je otkrio detalje zahtjeva specijalnog postupajućeg tužioca Miloša Šoškića upućenom Vrhovnom sudu za produženje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu, u kojem se navodi da Katnićeva kriminalna organizacija ima uticaj na medije, posebno ako se imaju u vidu podaci i dokazi koji su dobijeni pretresom njegovog mobilnog telefona. Tužilac Šoškić je targetirao pet novinarki i novinara – Kaćušu Krsmanović, Tamaru Nikčević, Draška Đuranovića, Šekija Radončića, Darka Šukovića, Samira Rastodera, kao i nagrađivanog pisca i dobitnika Njegoševe nagrade Milorada Popovića da su ostvarivali komunikacije sa Katnićem. Dugogodišnju profesionalnu i građansku komunikaciju medijskih poslenika sa Katnićem, tužilac Šoškić je besprizorno pokušao da iskoristi kako bi kriminalizovao slobodnu i kritičku riječ.

Pretpostavka nevinosti

Kako je objasnio advokat Radulović, Specijalno državno tužilaštvo je moralo da obrazloži, a kasnije i Vrhovni sud da da jasne razloge za produženje pritvora bivšem glavnom specijalnom tužiocu. To je, prema njegovim riječima, moralo da bude urađeno na valjan način, a ne da pokušaju da predstave navodnu povezanost navodne kriminalne organizacije sa medijma, jer pretpostavka nevinosti mora se poštovati.

„Ovakav stav apsolutno nije prihvatljiv i predstavlja jednu vrstu targetiranja i kriminalizacije određenih medija i novinara koji su po prirodi posla morali imati komunikaciju sa glavnim specijalnim tužocem, kao što imaju i sa drugim osobama sada koje su na pozicijama u pravosuđu, bilo u drugim granama vlasti“, kazao je Radulović.

Kategoričan je da targetiranje, odnosno neosnovano optuživanje medija predstavlja udare na slobodu medija i slobodu govora, što, kako je istakao, nije dobro.

„Nažalost, nije ovo prvi slučaj da se sa pozicije moći i vlasti targetira i izvrši jedna vrsta pritiska i napada na medije ili određene novinare i jako je loše što imamo takvu praksu. To se na neki način odomaćilo i jedina razlika je što se s vremena na vrijeme targetiraju jedni mediji, nekada drugi, ali u suštini to nije važno“, naveo je Radulović.

On je pojasnio da je iz medija saznao da je produžen pritvor Katniću da ne bi uticao na medije i da je taj dio „u najmanju ruku nerazumljiv“.

„Uticaj na medije kao jedna od okolnosti koja se traži kod postojanja krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije, odnosno postojanja organizovanog kriminala ne može se nikako tumačiti na ovaj način, bar kako su mediji prenijeli, a vjerujem da su prenijeli vjerno iz odluke Vrhovnog suda. To što je gospodin Katnić kao tada glavni specijalni tužilac i nakon toga kao bivši glavni specijalni tužilac imao komunikaciju sa medijima, nikako ne može da bude osnov za zaključak da je kriminalna organizacija pod uslovom da je ona postojala, imala uticaja na medije“, kazao je Radulović.

Naglasio je da je to neprimjereno i neozbiljno ponavljajući da su nedopustive kriminalizacije dijela medija u Crnoj Gori od državnog tužilaštva.

„I ukoliko se nekome ne sviđa uređivačka politika, to nije razlog da taj medij ili novinara koji radi u tom mediju targetira na ovako ozbiljan način i da se dovodi u vezu sa nekom kriminalnom organizacijom protiv koje se vodi postupak“, upozorio je on.

Nezabilježen slučaj

Radulović je rekao da nikada nije zabilježen u praksi ovakav slučaj ili događaj sličan ovome da su tužilaštvo i sud brojali poruke koje je neka osoba koja je okrivljena u nekom postupku imala, razmijenila sa novinarima i da je iz toga izvlačila zaključak da postoji uticaj, dakle te navodne kriminalne organizacije protiv koje se vodi postupak, na određeni medij.

„Jako je čudno i nije prihvatljivo. Govorim isključivo sa pravnog aspekta da nije prihvatljivo to obrazloženje, jer bez obzira koliko je neko imao razmijenjenih poruka sa nekim novinarima, a radi se o čovjeku koji je dugo vremena bio na odgovornoj funkciji SDT, koji je po prirodi posla morao da ima čestu komunikaciju sa medijima i novinarima, brojanje i izvlačenje zaključka na osnovu broja tih poruka da postoji neki kriminalni uticaj na te medije nije prihvatljivo, nije dozvoljeno. Loše je što se to desilo. Žao mi je što se ovakve stvari dešavaju“, kazao je Radulović.

Podsjetio je da smo u praksi imali sličnih i zloupotreba od Katnića.

„U jednom momentu objavljivao je poruke i razgovore koji su pribavljeni mjerama tajnog nadzora, na sajtu Tužilaštva. Tada je izostala reakcija od Tužilačkog savjeta i nadležnih. Ne smiju da se krše ničija prava“, upozorio je Radulović.

Grupa crnogorskih novinara i novinarki, te intelektualaca koje je targetirao SDT zbog komunikacije sa nekadašnjim specijalnim državnim tužiocem Milivojem Katnićem, obratili su se juče otvorenim pismom Delegaciji EU u Crnoj Gori i brojnim zapadnim ambasadama zbog progona od strane tužilaštva koje ih je označilo kao dio organizovane kriminalne grupe zbog te komunikacije.

U pismu su Tamara Nikčević, Draško Đuranović, Šeki Radončić, Kaćuša Krsmanović, Mijo Popović, Darko Šuković i Samir Rastoder zatražili hitan sastanak sa ambasadorima kako bi im predočili situaciju u kojoj se nalaze.

Istakli su da su u kontinuitetu izloženi napadima i prijetnjama sve represivnijeg crnogorskog državnog aparata i to isključivo zbog prirode posla kojim se bave – a to je profesionalno izvještavanje i pisanje o svim anomalijama našeg društva.

Stranim diplomatama su kazali i da je tekst istraživačkog novinara i publiciste Šekija Radončića, objavljen na portalu Standard dokaz da tužilaštvo i sud brutalno zastrašuju i kriminalizuju svaki kritički govor.

Staljnistički proces

– Proglašavanjem šest novinarki/a i uglednog crnogorskog pisca, dobitnika Njegoševe nagrade, dijelom organizovane kriminalne grupe samo zbog profesionalne i građanske komunikacije sa bivšim SDT-om Milivojem Katnićem – u to vrijeme slobodnim građaninom – crnogorski tužioci i sudije sve više podsjećaju na one iz mračnog vremena montiranih staljinističkih procesa. Jer, ako su tužilastvo i sudovi spremni da, na temelju očito nezakonito praćene telefonske komunikacije, novinarke/e i pisce proglase dijelom organizovane kriminalne grupe, što ih onda sprečava da one koje su prethodno kriminalizovali optuže i uhapse?

Poručili su da su veoma zabrinuti za svoju bezbjednost, te da očekuju da ih, kao „predstavnici država u kojima se, za razliku od naše zemlje, poštuju građanske slobode, ljudska prava i sloboda medija“, u najkraćem roku ambasade obavijeste o vremenu i mjestu susreta – piše u pismu novinara, novinarki i pisca koje je poslato Delegaciji Evropske komisije u Crnoj Gori, ekselenciji Kristini Oani Popi; Misiji OEBS-a u Crnoj Gori, ekselenciji Dominik Vag; Ambasadi SAD, ekselenciji Džudi Rajzing Rajnke; Ambasadi SR Njemačke, ekselenciji Peteru Feltenu; Ambasadi Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije, ekselenciji Davn Meken; Ambasadi Republike Francuske, ekselenciji An Mari Maskaj; Ambasadi Republike Italije, ekselenciji Andreini Marsella-Manara.

Pokušaj tužilaštva da kriminalizuje novinare

Novinari mogu slobodno da komuniciraju sa svojim sagovornicima i izvorima, pa sve i da su osumnjičeni ili optuženi jer je to suština novinarskog posla – kazao je Pobjedi predsjednik Sindikata medija Crne Gore Radomir Kračković.

Kazao je i da komunikacija novinara sa nekim osumnjičenim ne može biti nikakav osnov za produžavanje pritvora.

„To se kosi sa osnovnom logikom novinarskog, a uvjeren sam i tužilačkog i sudijskog posla i postupanja u predmetima“, kazao je on.

Istakao je da se zbog svega navedenog, u ovom slučaju može govoriti o pokušaju kriminalizacije novinara od strane tužilaštva zbog njihovih kontakata s izvorima i u sličnoj situaciji bi se sjutra mogli naći i drugi novinari, što je sve jako opasno za slobodu medija u Crnoj Gori.

Sindikat medija je pozvao sve državne organe da omoguće novinarima i medijskim radnicima da normalno rade svoj posao i da izbjegavaju ovakve vrste neosnovanih etiketiranja.

Osim Sindikata medija, povodom posljednjeg nastupa Specijalnog državnog tužilaštva, kojim su targetirani novinari i slobodni intelektualci zbog komunikacije sa bivšim SDT Milivojem Katnićem, dok je bio na slobodi, reagovao je i Medijski savjet za samoregulaciju (MSS).

Iskazali su duboku zabrinutost zbog „najnovijeg postupka Specijalnog državnog tužilaštva i sudija Vrhovnog suda koji su produženje zatvorskog pritvora bivšem specijalnom tužiocu Milivoju Katniću iskoristili da inkriminišu grupu priznatih i poznatih crnogorskih novinara, intelektualaca i pisaca“.

„Ovaj do sada nezabilježen postupak u istoriji zastrašivanja novinara i medija u Crnoj Gori svjedoči da zemlja tone sve dublje i da se sve grane vlasti polako stavljaju u službu ograničavanja slobode medija i slobode izražavanja. I sve ovo se dešava svega dvadesetak dana po dobijanju IBAR-a i dobijanja pozitivnih ocjena o poglavlju 23 koje se bavi slobodom medija“, saopšteno je iz MSS.

Kazali su da tolerisanje ovako otvorenih napada na novinare i sve one koji se bore za slobodu izvještavanja i medija neće donijeti ništa dobro ni Evropskoj uniji ni Crnoj Gori.

„Zatvaranje očiju pred ogromnim problemima koji postoje u Crnoj Gori kada su ljudska prava u pitanju vratiće se kao bumerang svima koji to čine. Na ovaj način kriminalizovati i zastrašivati novinare do sada je nezabilježen slučaj i u Crnoj Gori i u zemljama regiona“, poručeno je iz tog medijskog tijela.

Istakli su da je prosto nevjerovatno da su sudije Vrhovnog suda prihvatile kao opasno za dalji postupak činjenicu da je Milivoje Katnić, dok je bio slobodan građanin, imao komunikaciju sa određenim novinarima i intelektualcima.

„Posebno je sporno što u tim komunikacijama nije bilo nikakvih sumnjivih detalja. Ovakva zloupotreba privatnih komunikacija iz prošlosti za kriminalizovanje i zastrašivanje pojedinaca danas je opasan presedan, koji Crnu Goru gura sve dalje od demokratskih standarda u naručje nekih potpuno suprotnih sistema vrijednosti i vladanja“, zaključili su u MSS.

Tišina, snima se!