Video
Konstatovao je da je u posljednjih 30 godina u Crnoj Gori poljuljan društveno-bezbjednosni ambijent, da je organizovani kriminal doživio procvat, da je izvršen niz teških ubistava na orgaizovan i planiran način.
Naglasio je da događaj na Cetinju nije planiran, nije organizovan već se radi o tragičnom događaju.
Ubica je ubio članove porodice, kumove, prijatelje.
,,Ne želim da komentarišem izjavu premijera, ali bilans ubistava od 1999. do danas, kao posljedica djelovanja organizovanih kriminalnih grupa i stanje u društvu za dodatne analize nije na političarima već na ekspertima, intelektualcima sa obavezom da kao društvena zajednica utvrdimo uzrok ovakvog događaj”, kazao je Šćepanović.
Smatra da je događaj na Cetinju posljedica i dugogodišnje krize društvenog ambijenta u Crnoj Gori.
U vrijeme tih 30 godina Šćepanović je počeo rad u Specijalnoj antiterorističkoj policiji, radio kao inspektor za krvne delikte u Centru bezbjednosti Nikšić, bio inspektor za požare i eksplozije u nikšićkoj policiji, šef krvnih delikata takođe u Nikšiću, viši inspektor prve klase za ubistva u sektoru kriminalističke policije Uprave policije i viši inspektor prve klase za kriminalističko obavještajne poslove u sektoru kriminalističke policije.
U posljednjih godinu i osam mjeseci avanzovao je na tri najviše funkcije, prvo preko GP URA, pa preko Demokrata na mjesto načelnika Centra bezbjednosti Nikšić, a zatim na mjesto v.d. pomoćnika direktora Uprave policije za SBPK i nedavno imenovan za v.d. direktora policije.
Ne postoji takva praksa, a ni procedure nigdje u svijetu, da se tako brzo napreduje – posebno, ne na najviše rukovodne funkcije. U svim policijskim i vojnim službama zna se kako i koliko neko mora da provede na nekoj poziciji da bi napredovao dalje.
Šćepanović još nije postavio svog pomoćnika i rukovodioca Sektora za borbu protiv kriminala.
Prema saznanjima Pobjede ponudio je tu funkciju trojici kolega sa kojima je ranije radio u sektoru kriminalističke policije i sva trojica su odbila.
Preporučeno
Kako nezvanično saznajemo, prvo je ponudio Velimiru Miću Furtuli koji radi kao glavni inspektor za suzbijanje opšteg kriminala (nekada je bio načelnik Centra bezbjednosti Berane), zatim Ivanu Jokiću načelniku Odsjeka za kriminalističko-obavještajne poslove i na kraju Marku Stankoviću zamjeniku načelnika Odsjeka za kriminalističko-obavještajne poslove. Sva trojica su odbila da preuzmu funkciju šefa kriminalističke policije u Uprave policije.
