Video
Istovremeno, tužilac Pipović je odlučio da dio predmeta koji se odnosi na sumnju da je Marković eventualno počinio krivično djelo nesavjestan rad u službi dostavi Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici na dalje postupanje.
Ćosović je SDT-u podnio krivičnu prijavu protiv Markovića, tražeći da se ispita da li je bilo zloupotrebe službenog položaja ili propusta u postupanju nakon što je Vrhovno državno tužilaštvo bilo upoznato sa navodima i prigovorima porodice u predmetu smrti njegove sestre.
Majka troje djece, od kojih je jedno sa posebnim potrebama, Alma Ćosović (43) preminula je 3. avgusta prošle godine u Kliničkom centru Crne Gore, od posljedica brutalnog prebijanja koje joj je, prema navodima iz predmeta, nanio Dušan Ramić 11. juna 2025. godine. Alma je nakon prebijanja, kako je ranije navedeno, više od 30 sati ostavljena u besvjesnom stanju, bez pomoći u stanu u kojem se nalazilo i njeno dijete sa posebnim potrebama, koje je zatečeno iscrpljeno i bez nadzora.
Ćosović je u krivičnoj prijavi posebno ukazivao na zahtjev za prekvalifikaciju krivičnog djela, kao i na činjenicu da je Vrhovno državno tužilaštvo bilo upoznato sa njegovim primjedbama i zahtjevima.
Međutim, SDT je ocijenilo da dostavljena dokumentacija ne pruža osnov za zaključak da je Marković prekoračio svoja ovlašćenja ili propustio službenu dužnost na način koji bi predstavljao krivično djelo.
“Analizirajući sadržinu navoda krivične prijave i njenih priloga, te dovodeći ih u međusobnu vezu, utvrđeno je da navedeni dokazi nijesu takvog kvaliteta da bi se na njima mogao zasnovati jasan, logičan i činjenično potkrijepljen zaključak o postojanju osnovane sumnje da je prijavljeni Milorad Marković preduzeo bilo koju radnju kojom bi se ostvarila objektivna i subjektivna obilježja bića krivičnog djela za koje se prijavljuje ili bilo kojeg drugog krivičnog djela iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva, pa su navodi krivične prijave ostali bez činjeničnog utemeljenja u prikupljenim dokazima“, naveo je Pipović.
Tužilac takođe ističe da je po pritužbama podnosioca postupano, da su njegovi dopisi prosljeđivani Tužilačkom savjetu kada je za to postojao zakonski osnov, kao i da je Tužilački savjet razmatrao njegovu pritužbu na rad tužiteljke Radmile Gačević.
„Savjet je u junu 2026. godine ocijenio pritužbu neosnovanom, uz obrazloženje da nije nadležan da preispituje slobodno tužilačko uvjerenje prilikom ocjene dokaza i donošenja odluka u konkretnom predmetu“, naglasio je Pipović.
On je istakao i da državni tužioci uživaju nezavisnost u radu i donošenju odluka, dok je vrhovni državni tužilac, prema Zakonu o Državnom tužilaštvu, odgovoran za efikasno i zakonito funkcionisanje Državnog tužilaštva, ali ne može preuzimati odlučivanje u predmetima koji su povjereni drugim tužiocima mimo zakonom propisanih ovlašćenja.
Preporučeno
U obrazloženju piše i da je podnosilac prijave ima pravo da u roku od osam dana od prijema obavještenja podnese pritužbu Vrhovnom državnom tužilaštvu i zatraži preispitivanje odluke o odbacivanju krivične prijave. Takođe, pod zakonom propisanim uslovima, ima pravo da u roku od 30 dana preduzme krivično gonjenje.
