Video
Taj progon, tvrdi ona, počeo je 2018. godine, kada ona otkriva krupne nezakonitosti i kršenja ljudskih prava i sloboda i nezakonite obrade ličnih podataka od strane policijskih službenika na štetu građana Crne Gore.
Dugogodišnja službenica policije navodi da je sve to rađeno uz propuste i nezakonitosti starješina MUP-a i Uprave policije, koji su to dozvolili i svoje tvrdnje potkrepljuje dokazima aktima nadležnih organa, prije svega rješenjem Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama i zaključkom Savjeta za građansku kontrolu rada policije, te prvostepenom presudom Osnovnog suda u Podgorici.
U zaključku Savjeta za građansku kontrolu rada policije, između ostalog, piše da je ovaj organ imao u radu izuzetno ozbiljan predmetu kojem se prepoznaje kompletna širina i intenzitet problema zaštite ličnih podataka koji su u posjedu Uprave policije i MUP-a.
Savjet je utvrdio da je postupanje policijskih službenika u konkretnom slučaju bilo neprofesionalno i nezakonito i podsjeća službenike na obavezu odbijanja nezakonitih naređenja.
Takođe, Savjet ocjenjuje da je posrijedi zabrinjavajući opseg kršenja ljudskih prava prema kojem se MUP I UP iskazuje, u kontinuitetu pa na osnovu konkretnog slučaja izražava zabrinutost zbog mogućnosti postojanja uigrane šeme po kojoj se vrše nezakonitosti i zloupotrebe, onemogućavanje sankcionisanja istih i sprovode ozbiljna kršenja ljudskih prava.
Imajući u vidu odnos Uprave policije prema konkretnom slučaju Savjet iskazuje zabrinutost da se na isti ili sličan način postupa i prema drugim građanima i da u Upravi policije, još uvijek, ne postoji dovoljno ozbiljan i profesionalan nivo svijesti o značaju zaštite ličnih podataka građana navodi se u zaključku.
Savjet preporučuje MUP-u da obezbijedi tehničke i kadrovske mjere zaštite ličnih podataka u Informacinom sistemu i zbog ozbiljnosti konkretnog problema upoznao je i predsjednika Skupštine, Odbor za ljudska prava i slobode i Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Asanovićeva traži da se njen neposredni rukovodilac sasluša na sve okolnosti ocjenjivanja njenog rada i sposobnosti u proteklom periodu te da odgovori kako je, zašto je i po kom osnovu različito ocijenio nju i druge kolege iz odjeljenja, a radili su zajedno iste poslove i na istim zadacima i posebno da se svjedok detaljno izjasni kako je došao do svojih ocjena po navedenim kriterijumima.
Preporučeno
Ona tvrdi da od šefa trpi mobing koji se eastoji u brojnim zlostavljanjima na radu ili u vezi sa radom prema zaposlenom ili grupi zaposlenih, koji se ponavlja i predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta zaposlenog i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga d a se zaposleni izoluje, kao na primjer da joj mjesecima ne daje konkretne zadatke kao i druge vidove mobinga.
