Video
Tužilaštvo je za Pobjedu potvrdilo da je formiran predmet protiv Kušnarove zbog krivičnog djela teška djela protiv zdravlja ljudi u vezi sa nadriljekarstvom i protiv Dražena Lakićevića zbog produženog krivičnog djela nedozvoljena trgovina i krivičnog djela teška djela protiv zdravlja ljudi. Predmet je u fazi izviđaja, a više detalja, kako navode, radi zaštite interesa postupka za sada ne mogu saopštiti.
Sudija za istragu Osnovnog suda u Podgorici Borko Lončar u nedjelju je odbio prijedloge tužilaštva da se Kušnarovoj privremeno oduzme pasoš i naloži obavezno javljanje policiji, kao i da se Lakićeviću, koji joj je prodao preparat, odredi zabrana napuštanja stana. U rješenju je naveo da za Kušnarovu nema osnovane sumnje za nadriljekarstvo, jer ima diplomu medicinskog fakulteta koju je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija priznalo 4. septembra 2026. godine, a to djelo se, prema obrazloženju, odnosi samo na takozvane „lažne“ ljekare. Licencu za rad rješenje ne pominje, piše Pobjeda.
„Diploma nije licenca“
Ljekarska komora Crne Gore saopštila je juče da „najoštrije osuđuje pokušaj da se ovaj slučaj svede na administrativne propuste i nedostatak dokaza da je sporni preparat bio štetan“.
Sud je, prema ocjeni Komore, pogrešno iz činjenice da je osumnjičenoj priznata inostrana diploma izveo zaključak koji ostavlja utisak da je time stekla pravo da radi kao ljekar u Crnoj Gori. Priznavanje diplome, navode, potvrđuje stečeni nivo obrazovanja, ali ne zamjenjuje izjednačavanje kvalifikacije, stručni ispit, poznavanje crnogorskog jezika i licencu. Čak i ako diploma može biti značajna za usku krivičnopravnu kvalifikaciju nadriljekarstva, ona, poručuju iz Komore, „njen rad ne čini ni zakonitim, ni dozvoljenim, ni bezbjednim“.
Član 293 Krivičnog zakonika propisuje da nadriljekarstvo čini onaj „ko se bez odgovarajuće stručne spreme bavi liječenjem ili pružanjem drugih medicinskih usluga”. Sudija je u rješenju taj uslov odredio kao nepostojanje diplome medicinskog fakulteta. Zakon, međutim, ne pominje diplomu, već odgovarajuću stručnu spremu, a za ljekare sa inostranom diplomom, prema odgovoru Komore, uz priznavanje diplome potrebno je i izjednačavanje kvalifikacije koje izdaje Medicinski fakultet Univerziteta Crne Gore.
Komora je Pobjedi prethodno potvrdila da Kušnarova nije imala licencu za rad niti je podnijela zahtjev za privremenu licencu. Pozvali su se na član 133 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prema kojem zdravstveni radnik, pored odgovarajuće kvalifikacije i položenog stručnog ispita, mora imati licencu i faksimil, i kojim je izričito zabranjeno obavljanje djelatnosti za koju licenca nije izdata. Ni licenca, prema odgovoru Komore, ne bi bila dovoljna, jer primjena botulinskog toksina u estetske svrhe zahtijeva i sertifikat o završenoj edukaciji, izdat u skladu sa standardom Evropskog komiteta za standardizaciju, najmanje dvije godine kliničkog iskustva nakon stručnog ispita i registrovanu zdravstvenu ustanovu sa dozvolom Ministarstva zdravlja. Koliko ljekara u Crnoj Gori ima takav sertifikat, Komora ne zna.
“Odsustvo dokaza nije dokaz bezbjednosti“
Komora posebno kritikuje zaključak suda, iz rješenja za Lakićevića, da u spisima nema dokaza da je preparat bio škodljiv za zdravlje. Podsjećaju da Institut za ljekove i medicinska sredstva nije mogao potvrditi identitet, seriju, porijeklo ni uslove čuvanja preparata.
“Takav nalaz nije dokaz bezbjednosti. Naprotiv, on potvrđuje potpuni gubitak sljedivosti preparata”, navodi se u saopštenju.
Kada se ne zna šta je ubrizgano pacijentkinjama, odakle potiče i kako je čuvano, ne može se, prema ocjeni Komore, razumno tvrditi da rizik nije postojao samo zato što štetnost nije laboratorijski dokazana. Iz Instituta za ljekove Pobjedi su 28. septembra kazali da im zaplijenjeni preparat do tada nije dostavljen, kao ni dokumentacija u vezi sa njim.
Komora kritikuje i „olako zaključivanje o nepostojanju umišljaja“. Za ocjenu postupanja, navode, važno je da li su osumnjičeni znali za okolnosti u kojima rade i da li su, uprkos očiglednom riziku, nastavili sa nabavkom, prodajom i primjenom preparata.
Pitanje pristanka
Komora traži da se utvrdi da li je pacijentkinjama prije tretmana rečeno da osumnjičena nema licencu za rad u Crnoj Gori i da preparat nije nabavljen kroz zakoniti lanac distribucije.
“Ako te činjenice nijesu saopštene, nije moglo biti ni potpunog i informisanog pristanka pacijentkinja”, navode iz Komore.
Odgovornost nabavljača preparata, prema ocjeni Komore, jednako je ozbiljna. Prema rješenju suda, Lakićević je bio svjestan da nema dozvolu za prodaju preparata čiji je promet ograničen. U odbrani je naveo da ga je nabavljao od osobe iz Albanije ili sa Kosova, da mu je više puta dopreman preko vozača autobusa, a jednom taksijem, te da mu je dobavljač kazao da od njega nabavlja dosta ljudi u Crnoj Gori. Tvrdio je da je vjerovao da prodaje originalan preparat.
Komora ističe da ne prejudicira krivičnu odgovornost, o kojoj odlučuju nadležni organi, ali da opisano postupanje predstavlja „nesumnjivo, svjesno i nedopustivo ugrožavanje javnog zdravlja“.
“Pretpostavka nevinosti nije pretpostavka bezbjednosti. Licenca nije birokratska formalnost”, poručuju iz Komore, čije je saopštenje potpisala predsjednica dr Žanka Cerović.
Falsifikovane serije Dysporta već otkrivane
Institut za ljekove i medicinska sredstva upozorio je juče građane na rizike od ljekova nabavljenih van legalnog lanca snabdijevanja, naročito bioloških ljekova poput Dysporta, za koje su propisani posebni uslovi čuvanja i transporta. Kod takvih ljekova, objašnjavaju, ključno je održavanje takozvanog hladnog lanca, odnosno lijek od proizvođača do mjesta primjene mora biti transportovan i čuvan na propisanoj temperaturi.
“Kada lijek dolazi iz nepoznatog ili nelegalnog izvora, ne postoji pouzdana potvrda ni šta se zaista nalazi u pakovanju, ni gdje je proizvod nastao, niti pod kojim uslovima je transportovan i čuvan”, navodi se u saopštenju.
Upravo je Dysport, podsjećaju iz Instituta, jedan od ljekova čije su falsifikovane serije posljednjih godina otkrivane u više zemalja. Svjetska zdravstvena organizacija je 2022. godine izdala upozorenje zbog falsifikovanih serija ovog lijeka u zemljama Evropske unije, Velikoj Britaniji, na Bliskom istoku i u Latinskoj Americi. Prema podacima te organizacije koje navodi CInMED, najmanje jedan od deset medicinskih proizvoda u zemljama sa niskim i srednjim prihodima je nestandardan ili falsifikovan.
Pakovanje, naziv, oznaka proizvođača, pa i broj serije falsifikovanog lijeka mogu, kako upozoravaju, djelovati uvjerljivo, a neuobičajeno niska cijena često je jedini znak da lijek potiče iz nelegalnih izvora. Institut ističe i da ni odobreni lijek nije bez rizika, jer i botulinski toksin može izazvati neželjena dejstva, uključujući veoma rijetke ozbiljne reakcije, ali da su kod lijeka iz legalnog lanca poznati njegov sastav, kvalitet i uslovi čuvanja, a bezbjednost se stalno prati.
Serije Dysporta koje su u legalnom lancu snabdijevanja u Crnoj Gori, prema provjeri Instituta, mogu se nesmetano koristiti u zdravstvenim ustanovama. Prema Zakonu o ljekovima, zdravstveni radnici i svi koji obavljaju promet ljekova dužni su da sumnju na falsifikovani lijek prijave Institutu, nadležnim inspekcijama i nosiocu dozvole za lijek.
Od prijave do žalbe
Institutu za javno zdravlje 24. septembra sa Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra stigle su dvije prijave botulizma, bolesti koja u Crnoj Gori nije registrovana u posljednjih deset godina, kazali su Pobjedi iz tog instituta. Klinički centar je istog dana upozorio javnost, navodeći da je pri prijemu pacijentkinja konstatovana osnovana sumnja na neispravan i lažni preparat, naveden kao Dysport.
Ministarstvo zdravlja saopštilo je 25. septembra da je riječ o ženama starosti 46 i 26 godina, primljenim četiri do pet dana nakon tretmana, sa simptomima koji odgovaraju botulizmu, uključujući mišićnu slabost i otežano gutanje. Od tri žene koje su potražile pomoć, dvije su zadržane na liječenju.
Uprava policije je istog dana saopštila da je o događaju obaviješten tužilac. Institut za ljekove je tada naveo da, bez potvrđenih podataka o identitetu, seriji i porijeklu preparata, ne može tvrditi ni da je riječ o Dysportu ni da je lijek falsifikovan.
Sanitarna i Zdravstvena inspekcija 26. septembra su, po nalogu tužilaštva, izvršile nadzor objekta u kojem su tretmani obavljani, a Sanitarna inspekcija mu je zabranila rad, jer nije imao sanitarnu saglasnost, Kušnarova je uhapšena istog dana.
Pravilnik star devet mjeseci
Estetske tretmane poput ovih uređuju član 189 Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnik o bližim uslovima za obavljanje estetske minimalno invazivne nehirurške metode „antiage“ medicine glave i vrata, usvojen u decembru 2025. godine. Ministarstvo zdravlja navelo je da je tim pravilnikom ova oblast prvi put uređena, jer do tada nije bila regulisana, i da su ovakve usluge van registrovanih zdravstvenih ustanova i van kruga licenciranih zdravstvenih radnika kršenje zakona. Ljekarska komora Pobjedi je kazala da do sada nije primila nijednu prijavu u vezi sa estetskim procedurama.
Znaci za uzbunu
Neurolog Kliničkog centra Balša Vujović kazao je 28. septembra za Televiziju Vijesti da su pacijentkinje stabilno i da nijesu životno ugrožene, te da je riječ o izuzetno rijetkoj reakciji koju neurolozi u posljednjih 20 godina praktično nijesu imali priliku da vide. Slabost pri gutanju, promjena glasa ili izražena slabost mišića lica nakon tretmana, upozorio je, znak su da se odmah treba javiti ljekaru.
Institut za ljekove poziva građane da ljekove nabavljaju isključivo u okviru legalnog lanca distribucije, a zdravstvene radnike da prijave svaku sumnju na defekt kvaliteta ili neželjeno dejstvo lijeka.
Preporučeno
Iz tužilaštva su, uz odgovore, podsjetili na pretpostavku nevinosti, prema kojoj se svako smatra nevinim dok se njegova krivica ne utvrdi pravosnažnom odlukom suda.
