Video
Naime, kako je potvrđeno Danu iz najviše sudske instance, ne postoji nijedan pravni akt kojim su date smjernice djeliocima pravde kako da postupe u ovakvim slučajevima, pa ni konkretno u ovoj situaciji.
Dok u Vrhovnom sudu tvrde da ovo pitanje regulišu procesni zakoni, koji se, reklo bi se u konkretnom slučaju ne primjenjuju, pojedini predsjednici sudova potvrđuju da nisu izdali nikakav nalog o postupanju sudija za vrijeme obustave rada njihovih kolega advokata.
“Kada punomoćnik stranke u parničnom postupku ili branilac okrivljenog u krivičnom postupku obavijesti sud da se zbog određenih razloga neće odazvati sudu, ti slučajevi su propisani procesnim zakonima”, objasnili su iz Vrhovnog suda, pri čemu nijesu naveli šta se dešava kada se ti procesni zakoni ne primijenjuju ili „izigravaju”.
S obzirom na prethodno navedeno, kao i činjenicu da Vrhovni sud nije obaviješten da u postupanju sudova ima razlika ili nedoumica u primjeni procesnih zakona, što bi zahtijevalo zauzimanje načelnih pravnih stavova, Vrhovni sud nije upućivao nikakve akte nižestepenim sudovima.
Jedino što su sigurni u Vrhovnom sudu jeste, kako tvrde,“da će obustava rada advokata imati za posljedicu drastični pad ažurnosti i devalvirati u prethodnom periodu uložene napore da se postigne zavidan nivo ažurnosti“.
Na upit iz Osnovnog suda u Podgorici takođe su potvrdili da ne postoji pisani akt kojim je predsjednica suda naložila sudijama da odlažu suđenja, već se ona odlažu u skladu sa procesnim zakonima i ustavnim načelima.
“Bilo je stranaka koje su insistirale da se ročište održi bez prisustva advokata u malom broju predmeta, ali nemamo podatak o tačnom broju tih predmeta”, navode.
Dan je sličan odgovor dobio i iz podgoričkog Višeg suda. I oni kažu da ne postoji pisani akt predsjednika suda.
“Bilo je ročišta koja su se održala bez prisustva advokata, jer je to tražio okrivljeni, a njihovo prisustvo nije bilo neophodno, ali o tome ne vodimo posebnu evidenciju”, saopštila je za Dan portparol suda Aida Muzurović.
Podsjetimo, prije izvjesnog vremena podgorički advokat Vojislav Đurišić podnio je inicijativu Ustavnom sudu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Upravnog odbora Advokatske komore Crne Gore (AKCG) o opštoj obustavi pružanja pravne pomoći na teritoriji države počev od 24. maja ove godine.
Ti akti su, prema njegovom mišljenju, blokirali pravosuđe i proizveli pravni haos, jer se od strane Advokatske komore strogo primjenjuju, uz pokretanje disciplinskih postupaka protiv advokata koji su prekršili te naredbe, a sudije te akte poslušno primjenjuju.
“Opšti akti koje je donijela Advokatska komora u cjelini su neustavni i nezakoniti, jer su bez pravnog osnova paralisali rad sudova i drugih državnih organa, ugrozili javni interes i opšti interes građana i onemogućili ostvarivanje prava građana i pravnih subjekata. I podnosilac ove inicijative trpi štetu u osam sudskih sporova no svojim tužbama zbog povrede prava na pravično suđenje. Ovi opšti akti nijesu objavljeni u Službenom listu, a na snazi su i sada”, naveo je podnosilac inicijative advokat Đurišić.
Pred Ustavnim sudom jedna predstavka
Nameće se logično pitanje zašto viši sudovi i tužilaštva ne daju odgovor zbog čega se suđenja odlažu protivno pravilima parničnog postupka, jer ZKP ne predviđa slučaj kakav se desio u crnogorskom pravosuđu, odnosno ne predviđa mogućnost blokade pravosudnog sistema od strane advokata.
A da li je odluka Upravnog odbora Advokatske komore zakonita, odlučiće Ustavni sud postupajući, za sada, samo po predstavci advokata Đurišića.
Preporučeno
“Ustavnom sudu Crne Gore, 5. jula 2021. godine, podnijeta je jedna inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Upravnog odbora Advokatske komore, br. 383/21, od 20. maja 2021. godine, kojom se obustavlja pružanje pravne pomoći advokata”, kratko su saopštili.
