Video
Radna eksploatacija, definisana kao zloupotreba radnika radi profita koja uključuje neetički ili nezakonit tretman radnika, postaje sve veći problem u regionu.
Kako pokazuje izvještaj, između 2018. i 2023. godine, vlasti i civilno društvo u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zabilježili su 767 potvrđenih i potencijalnih žrtava radne eksploatacije, uključujući prisilno prosjačenje. U ovom periodu, radna eksploatacija činila je 46% slučajeva trgovine ljudima na Zapadnom Balkanu.
Najviše slučajeva radne eksploatacije u 2021. godini
Učestalost radne eksploatacije varira godišnje, sa najviše zabilježenih slučajeva u 2021. godini, kada ih je bilo 173. Istraživanja pokazuju da bi stvaran broj slučajeva mogao biti znatno veći.
“Žrtve često ne mogu da prijave svoje probleme zbog rizika od odmazde, deportacije ili gubitka sredstava za život. Civilno društvo u regionu tvrdi da je stvaran broj slučajeva eksploatacije značajno veći od prijavljenih”, objašnjava Saša Đorđević, viši analitičar u GI-TOK-u i jedan od autora izvještaja.
Navodi se da nekoliko nedavnih slučajeva pokazuje ozbiljnost ovog problema. Kao primjer se navodi da su u 2023. godini, crnogorske vlasti uhapsile šest osoba, uključujući jednog vladinog službenika, zbog eksploatacije turskih građevinskih radnika.
“Tokom 2021. godine, tajvanski građani su bili prisiljeni da se bave onlajn prevarama u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori”, navodi se u izvještaju.
Iste godine, civilno društvo i mediji su detaljno opisali šokantnu priču o eksploataciji i trgovini ljudima koja je uključivala stotine vijetnamskih radnika u Srbiji.
Neophodne stroge inspekcije rada
Ovi slučajevi, kako se navodi u izvještaju, naglašavaju potrebu za koordinisanim odgovorom na ovaj rastući problem.
“Neophodne su stroge inspekcije rada, saradnja sa civilnim društvom i podizanje svijesti. Takođe, nužne su socio-ekonomske reforme za kreiranje novih radnih mjesta, formalizaciju neformalne ekonomije i unapređenje programa socijalne zaštite”, kazala je Vanja Petrović, programska menadžerka u GI-TOC-u i koautorka izveštaja.
Preporučeno
Ovaj izvještaj je zasnovan na radu šest organizacija civilnog društva sa Zapadnog Balkana, koje su prikupljale podatke i sprovele 111 razgovora, od kojih je 38 bilo sa osobama koje su bile u riziku od eksploatacije radne snage ili su je iskusile.
