Video
Krivična prijava odnosi se na sječu u odjeljenju 18ab Gazdinske jedinice „Petrovića omar – Buren“, za koju podnosioci tvrde da ima karakter pustošenja šuma većeg intenziteta.
U prijavi su navedeni Miloš Rajković, v.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, Petar Peković, šef Područne jedinice Mojkovac, Vuk Božović, kontrolor zaštite šuma u toj područnoj jedinici, i Radmila Rakočević, nadležna šumarska inspektorka.
Podnosioci prijave sumnjaju da su kroz postupanje, odnosno nepostupanje službenih lica, omogućene sječe koje, prema njihovim tvrdnjama, nijesu bile dozvoljene važećim planskim dokumentima, kao i promet drveta od kojeg su korist mogla ostvariti treća lica. U prijavi se ukazuje na moguća krivična djela pustošenja šuma, oštećenja životne sredine, zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog rada u službi.
To su, međutim, za sada navodi iz krivične prijave koje tek treba da provjeri tužilaštvo, a ne utvrđene činjenice niti dokaz krivične odgovornosti prijavljenih osoba.
TVRDE DA SJEČA NIJE BILA PLANIRANA
Jedan od ključnih djelova prijave odnosi se upravo na pitanje da li je sječa u odjeljenju 18 uopšte bila dozvoljena.
Podnosioci se pozivaju na Program gazdovanja šumama za gazdinsku jedinicu „Petrovića omar – Buren“ za period 2025–2034. godine i tvrde da redovna sječa – ni proredna niti sječa obnavljanja – u odjeljenju 18ab nije bila predviđena tim dokumentom. Kao jedan od ključnih dokaza predlažu šumarsko vještačenje kojim bi se utvrdilo šta je zaista posječeno, u kojem periodu i da li je sječa izvedena suprotno planskim dokumentima.
U prijavi se dodatno navodi da je prethodnim programom, za period 2015–2024, u tom odjeljenju bilo planirano ukupno 1.783 kubika drvne mase, ali da je taj etat, prema tvrdnjama podnosilaca, koncesionar „Trudbenik“ iz Mojkovca već posjekao 2017. godine.
Iz toga podnosioci izvode zaključak da u periodu od 2017. do 2026. godine nije postojao osnov za nove sječe u istom odjeljenju.
PROCJENA: POSJEČENO OKO 1.200 KUBIKA
Prema podacima iz prijave, sporne sječe obuhvatile su površinu od oko 20 hektara, a podnosioci procjenjuju da je tokom 2025. i 2026. godine posječeno najmanje oko 1.200 kubnih metara drvne mase – približno 1.000 kubika lišćara i oko 200 kubika četinara.
Upravo zato traže da stvarni broj panjeva, njihovi prečnici i ukupna količina posječene drvne mase budu utvrđeni stručnim vještačenjem, a ne procjenom.
Još ozbiljniji su navodi o tome gdje je završilo drvo.
Podnosioci procjenjuju da je za potrebe stanovništva u ruralnim područjima otpremljeno svega oko 200 kubika, dok smatraju da bi dokumentacija o doznakama, otpremnicama i rješenjima trebalo da pokaže šta se dogodilo sa ostatkom posječene drvne mase.
64.000 EURA DRVETA, 600.000 EKOLOŠKE ŠTETE
Ukupna šteta u prijavi je procijenjena na približno 690.000 eura.
Od tog iznosa, oko 64.000 eura odnosi se na procijenjenu vrijednost izgubljenog prirodnog kapitala, još 26.000 eura na troškove pošumljavanja opustošene površine, dok je ekološka šteta – zbog uništavanja prirode, umanjenja prirasta, prekida kontinuiteta gazdovanja i narušavanja stabilnosti šumske sastojine – procijenjena na 600.000 eura.
U prijavi se navodi i podatak da je, prema finansijskim iskazima Uprave, u državni budžet po rješenjima za sječu uplaćeno oko 2.000 eura, dok podnosioci tvrde da razlika do procijenjene vrijednosti posječenog drveta od 64.000 eura predstavlja moguću materijalnu korist ostvarenu za treća lica.
POJEDINAČNE SUMNJE
Za v.d. direktora Uprave Miloša Rajkovića u prijavi se tvrdi da je donosio rješenja o davanju drvne mase bez prethodno izrađenih izvođačkih projekata i adekvatne provjere opravdanosti zahtjeva, kao i da je dio rješenja donošen istog dana kada su zahtjevi podnošeni.
Petru Pekoviću se stavlja na teret da je, prema navodima prijave, davao naloge za doznaku stabala i organizovao sprovođenje rješenja u odjeljenjima u kojima sječa navodno nije bila predviđena planskim dokumentima, kao i da je omogućavana otprema većih količina drveta od onih navedenih u rješenjima.
Za Vuka Božovića podnosioci tvrde da nije obavljao kontrolu bespravnih sječa i rada čuvara šuma na način koji mu nalažu službene obaveze, dok se inspektorki Radmili Rakočević zamjera što, nakon prijave sa terena, sječu nije zaustavila, već je podnosioca predstavke obavijestila da se radovi izvode zakonito.
SADA JE NA POTEZU TUŽILAŠTVO
Krivična prijava zasniva se, između ostalog, na obilasku terena, službenoj dokumentaciji Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, programima gazdovanja, fotografijama i video-zapisima. Podnosioci posebno predlažu angažovanje vještaka šumarske struke koji bi trebalo da utvrdi količinu i starost posječene drvne mase, da li su sječe bile dozvoljene i da li obim zahvata ima karakter pustošenja šuma.
Prijava se poziva i na predstavke građana i vlasnika privatne imovine, ali i nalaze Državne revizorske institucije o štetama državnom budžetu i šumskom fondu koje su, prema navodima podnosilaca, prethodnih godina dostizale milionske iznose.
Poslije svega što se mjesecima govori i dokumentuje o stanju u crnogorskim šumama, slučaj „Petrovića omar – Buren“ sada više nije samo pitanje fotografija posječenih stabala, međusobnih optužbi i administrativnih objašnjenja.
Predmet je stigao do tužilaštva. Sada treba utvrditi ko je odobrio sječu, po kojem osnovu, koliko je drveta zaista posječeno, gdje je završilo i ko je od toga imao korist.
Preporučeno
A upravo će odgovori na ta pitanja pokazati da li je u šumama Mojkovca bilo samo lošeg gazdovanja – ili nečeg mnogo ozbiljnijeg.
