Video
“Prema zvaničnom obavještenju Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, od 21. oktobra 2026. godine, predmet Kt br. 1779/26, krivična prijava odbačena je jer ne postoji osnovana sumnja da sam izvršila navedeno krivično djelo, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti”, ističe Pajković u saopštenju koje je danas dostavila medijima.
Ističe da je krivična prijava odbačena već u fazi izviđaja, dakle prije pokretanja bilo kakve formalne istrage.
“Takođe, za razliku od pojedinih navoda koji su se prethodno pojavljivali u medijima, postupajuća državna tužiteljka me ovim povodom nije ni saslušala. Odluka o odbacivanju prijave donijeta je bez mog saslušanja, na osnovu procjene prikupljenih podataka i sadržine prijave. Jednako je važno napraviti razliku između odbacivanja krivične prijave usljed nedostatka dokaza u nekoj kasnijoj fazi postupka i situacije u kojoj tužilaštvo već na samom početku utvrđuje da ne postoji ni zakonom propisani stepen sumnje koji bi opravdao dalje krivično gonjenje”, kaže Pajković.
Podsjeća da ovo nije jedina inicijativa Uprave policije protiv nje koja nije dobila potvrdu pred nadležnim tužilaštvom.
“Prethodno su odbačene i prijave zasnovane na tvrdnjama da sam navodno otuđila mobilni telefon, kao i da sam vršila prinudu u vezi sa odustajanjem jednog kandidata od kandidature za sudiju Ustavnog suda, odnosno prema savjetniku predsjednika Crne Gore za bezbjednost i odbranu. Dakle, riječ je o nizu izuzetno ozbiljnih optužbi, koje su u javnosti mogle proizvesti značajne posljedice po moj lični, profesionalni i javni integritet, a za koje, prema ishodima postupanja tužilaštva, nije bilo osnova za dalje krivično gonjenje. Ovakav epilog otvara ozbiljno pitanje vjerodostojnosti, provjerenosti i zakonitosti načina korišćenja takozvanih operativnih podataka Uprave policije”, navodi Pajković.
Ističe da ako podaci na osnovu kojih se pojedinac dovodi u vezu sa najtežim krivičnim djelima nijesu dovoljni ni za postojanje osnova sumnje pred nadležnim tužilaštvom, legitimno je, kaže, postaviti pitanje kako su takvi podaci nastali, na koji način su provjeravani i sa kojim ciljem su korišćeni.
Preporučeno
“Posebno zabrinjava mogućnost da informacije koje se pokažu neupotrebljivim za krivičnopravno postupanje istovremeno budu dovoljno upotrebljive za javnu diskreditaciju, profesionalnu degradaciju i pokušaj kompromitacije pojedinca. Takva praksa, ukoliko je motivisana ličnim ili političkim pobudama, ne predstavlja samo pitanje zaštite prava i ugleda jednog pojedinca, već i ozbiljno institucionalno pitanje odgovornosti onih koji raspolažu ovlašćenjima države. Smatram da javnost ima pravo da zna ne samo kada se protiv nekoga iznose teške optužbe već i kada nadležni državni organi utvrde da ne postoji osnov sumnje za njegovo krivično gonjenje. Odgovorno izvještavanje podrazumijeva da epilog takvih prijava dobije pažnju srazmjernu ozbiljnosti optužbi koje su prethodno plasirane u javni prostor”; kaže Pajković.
