Tužiteljka Klikovac za Standard: Uskoro novi slučajevi utaje poreza, sporazumi državi donijeli oko 200 hiljada eura

Tužiteljka Klikovac za Standard: Uskoro novi slučajevi utaje poreza, sporazumi državi donijeli oko 200 hiljada eura

Standard

01/01/2018

19:14

Rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Ljiljana Klikovac u novogodišnjem razgovoru za portal Standard otkriva da je to Tužilaštvo preduzelo sve zakonske mehanizme u otkrivanju pripadnika SAJ-a koji su u noći oktobarskih nereda 2015. godine brutalno pretukli Mija Martinovića. Klikovac se osvrnula i na zabrinjavajući porast slučajeva nasilja u porodici, paljenja vozila, bombaških napada… Ona […]

Ljiljana Klikovac

Rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Ljiljana Klikovac u novogodišnjem razgovoru za portal Standard otkriva da je to Tužilaštvo preduzelo sve zakonske mehanizme u otkrivanju pripadnika SAJ-a koji su u noći oktobarskih nereda 2015. godine brutalno pretukli Mija Martinovića. Klikovac se osvrnula i na zabrinjavajući porast slučajeva nasilja u porodici, paljenja vozila, bombaških napada… Ona je za Standard najavila da se uskoro može očekivati i procesuiranje novih slučajeva utaje poreza, a navela je i da su sporazumi o prizanju krivice tog tužilaštva, u državni budžet donijeli oko 200.000 eura.

 

SLUČAJ MIJA MARTINOVIĆA: KAKO PREPOZNATI MASKIRANE POLICAJCE

„Zakonikom o krivičnom postupku je definisano da je osnovno pravo i dužnost državnog tužioca da goni učinioce krivičnih djela. U cilju ostvarivanja ove funkcije, tužilac je ovlašćen da preduzima određene radnje, neposredno i preko drugih organa. Shodno tome, u konkretnom slučaju tužilac je preduzeo sljedeće radnje: samoinicijativno je formirao predmet odmah po objavljivanju video snimka na društvenim mrežama i istog dana u bolnici saslušao oštećenog, a tom prilikom je i angažovani vještak medicinske struke izvršio tjelesni pregled oštećenog i sačinio nalaz i mišljenje. Tužilac je, takođe,  odmah zajedno sa stučnim licima izvršio pregled vozila oštećenog iz kojeg su izuzeti tragovi koji su vještačeni, te nastavio sa saslušanjem svjedoka i policijskih službenika. Na osnovu rezultata ovih dokaznih radnji nesumnjivo je utvrđeno da su na štetu M.M. od strane policijskih službenika izvršena krivična djela mučenje i oštećenje tuđe stvari“, navela je Klikovac.  

Međutim, kako je objasnila, na osnovu ovih dokaza, tužilaštvo nije moglo utvrditi identitet učinilaca – policijskih službenika. „Ovo iz razloga što su oni nosili gas maske i kacige, dok na uniformama nijesu imali identifikacione oznake. Tužilaštvo nije imalo zakonskih mehanizama da identifikuje ovako maskirana lica. Zato je, kao jedino razumnu radnju u konkretnim okolnostima, od Centra bezbjednosti Podgorica, Direktora Uprave policije i Ministra unutrašnjih poslova zahtijevano da preduzmu radnje iz svoje nadležnosti i identifikuju službenike koji su izvršili navedena krivična djela. Policija je otkrila i prijavila dva lica-policijska službenika, a tužilaštvo ih je optužilo i taj postupak je kod suda u toku“, objasnila je ona.  

Odgovarajući na pitanje da li je utemeljena ocjena Ustavnog suda, koji je konstatovao da je istraga bila nedjelotvorna, Klikovac je odgovorila: „Ustavni sud je konstatovao upravo ono što tužilac tvrdi od momenta formiranja predmeta“.

„Jasno je da je kod ovakvog stanja stvari bilo potrebno koristiti određene metode otkrivanja učinilaca, a koje metode tužilac nije ovlašćen da sprovodi. Upravo zbog toga se tužilaštvo obraćalo nadležnim organima“, kazala je Klikovac, aludirajući na činjenicu da je policija organ otkrivanja, koji je trebalo da identifikuje počinioce iz svojih redova. 

ULOGA POLICIJE VAŽNA ZA OTKRIVANJE OSUMNJIČENIH ZA PALJENJA AUTA I BOMBE

Rukovoditeljka Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici osvrnula se i na česte slučajeve paljenja vozila i bombaških napada u Glavnom gradu, objasnivši da su brojni faktori zbog kojih teško ide otkrivanje počinilaca.

„Činjenica je da se u Glavnom gradu često pale vozila, pri čemu se pretežno koristi benzin. Zavisno od toga da li je požarom ugrožena imovina vrijednosti preko 20.000 eura, ili pak prouzrokovana šteta u iznosu preko 3.000 eura,  može se raditi o krivičnom djelu izazivanje opšte opasnosti ili oštećenje tuđe stvari. No, bez obzira o kojem krivičnom djelu se radi, otkrivanje učinilaca je teško“, ukazala je ona. U praksi, kako je navela, paljenje se najčešće dešava noću i od maskiranih osoba, tako da video snimci sa kamera najčešće ne pomažu u otkrivanju. „Jedino, ukoliko učinilac ostavi biološki trag, a to je rijetko, postoje šanse za otkrivanje. Osim toga, oštećeni često nije raspoložen da sarađuje sa policijom i tužilaštvom, odnosno, ne saopštava podatke koji bi bili korisni za pravilno usmjeravanje istrage“, istakla je ona i ukazala da je u ovim slučajevima „važno korišćenje određenih metoda otkrivanja učinilaca od strane policije“.

ALARMANTNO: NASILJE U PORODICI NE PRESTAJE DA RASTE

Nažalost, godinu za nama obilježio je i povećan broj slučajeva nasilja u porodici, čije procesuiranje je u nadležnosti ODT-a. Time je, kako je objasnila Klikovac, samo nastavljen trend rasta tih slučajeva, koji je evidentan unazad nekoliko godina.

„Iako još nije završen godišnji izvještaj o radu za 2017. godinu, može se reći da se tendencija rasta nastavlja. Žrtvama nasilja se poklanja posebna pažnja od početka saznanja za događaj. U tom smislu imamo dobru saradnju sa odjeljenjem u policiji, koje se bavi ovim krivičnim djelom. Takođe, imamo dobru saradnju i sa nevladinim organizacijama, koje su uključene u ovu problematiku“, kazala je Klikovac, dodajući da su u ovoj godini prijavljene 52 osobe zbog nasilja u porodici. „Svi ovi slučajevi su osjetljivi i svaki govori o teškoj drami koja se dešava u porodici“, iskustva su u radu tužilaca ODT-a. Zapaža se, kako je navela Klikovac,  i porast krivičnih djela neplaćanje izdržavanja. U najvećem broju slučajeva krivične prijave podnose žene kojima su djeca povjerena na staranje. 

USKORO NOVI SLUČAJEVI UTAJE POREZA

Kada je u pitanju privredni kriminal, Osnovno državno tužilaštvo ima formirane predmete zbog krivičnog djela „utaja poreza“. „Kao što vam je poznato, neplaćanje poreza je veliki problem za državu. Zato poklanjamo posebnu pažnju u rasvjetljavanju ovog krivičnog djela.  Inače, ovo je teško dokazivo krivično djelo, zbog čega uvijek angažujemo vještake finansijske struke radi razjašnjenja stručnih pitanja iz te oblasti. Kako je kod ovog krivičnog djela oštećena država kojoj su uskraćena značajna novčana sredstva, to je bitno da se, u saradnji sa policijom i organima Poreske uprave, obezbijede kvalitetni dokazi na osnovu kojih će okrivljeno pravno lice i okrivljeno odgovorno lice biti oglašeni krivim, jer jedino tako se može povratiti imovinska korist koja je dobijena utajom poreza. U ovom trenutku, radimo na više predmeta utaje poreza, neki su u fazi istrage, a neki, u skoroj budućnosti, treba da se realizuju“, najavila je Klikovac.

SARADNJA SA POLICIJOM DOBRA, TEŽI SE DA BUDE JOŠ KVALITETNIJA

Odgovarajući na pitanje kakvu saradnju ima sa Upravom policije, odnosno podgoričkim Centrom bezbjednosti, Rukovoditeljka Osnovnog tužilaštva je odgovorila: „Naša saradnja je dobra, ali kao i u svemu drugom ona može biti  bolja i svakako tome treba težiti“.

Odnos tužilaštva i policije uređen je prije svega Zakonikom o krivičnom postupku, te Zakonom o državnom tužilaštvu, Zakonom o unutrašnjim poslovima, kao i drugim podzakonskim aktima. „Inače, po prirodi našeg posla, saradnja je svakodnevna. Tužilaštvo, shodno svojim ovlašćenjima, daje naloge policiji, ali i policija je ovlašćena da određene radnje samonicijativno preduzima. Obzirom na nužnost neposredne komunikacije, između tužilaštva i policije mora postojati visok stepen koordinacije i povjerenja. Rad na svakom novootkrivenom slučaju mora biti timski i moramo razmjenjivati informacije, ukoliko želimo dobre rezultate“, ocijenila je ona.

SPORAZUMI EFIKASNI I PUNE DRŽAVNU KASU

Klikovac se u razgovoru za Standard pohvalila da su primjena Instituta odlaganja krivičnog gonjenja i sporazumima o priznanju krivice pokazale svoju opravdanost i rezultate.

„U praksi, iz godine u godinu se pokazuje da je opravdana primjena instituta odlaganja krivičnog gonjenja i zaključenje sporazuma o priznanju krivice. Prvenstveno, skraćuje se trajanje postupka, smanjuje se obim rada suda, a time i materijalni troškovi za državu. Takođe, postiže se i svrha – uticaj na učinioce da ubuduće ne vrše krivična djela“, navela je ona. 

Kroz institut odlaganja krivičnog gonjenja, kako je objasnila, značajna sredstva se uplaćuju javnim ustanovama i humanitarnim organizacijama, te nadoknađuje šteta oštećenim licima.

„Primjenom sporazuma o priznanju krivice, osim što se okrivljeni oglašavaju krivim, izriču im se i novčane kazne, te oduzima se protivpravno pribavljena imovinska korist. Kao dobar primjer ističem da je, primjenom ovog instituta, samo u jednom slučaju državi vraćeno 175.000 eura“, podatak je koji je iznijela ODT, dodajući da je u minuloj godini od sporazuma o priznanju krivice država prihodovala oko 200.000 eura.

PO DVA TUŽICA I DVA SARADNIKA RADE SAMO SA JEDNIM ZAPISNIČAROM

Klikovac je posebno upozorila da se suočava sa brojnim poteškoćama, jer uslovi za rad tužilaca u ODT-u nijesu adekvatni. „U ovom trenutku od ukupno 54 sistematizovanog broja izvršilaca, nedosnedostaje 11 izvršilaca. Poseban problem predstavlja nedostatak zapisničarki. Sa jednom zapisničarkom rade dva tužioca i dva saradnika. Jasno je da u ovakvim uslovima tužioci ne mogu da rade u punom kapacitetu, a što bitno utiče na ažurnost rada. Zato su, tužioci i zapisničarke primorani da rade i van radnog vremena“, navela je jedan od problema, koji tišti tužioce u Podgorici.

Prema njenim riječima, prostorni kapaciteti su u ovom trenutku zadovaljavajući, ali kad se popune sva radna mjesta, pojaviće se i taj problem. „Osim toga, dio prostorija tužilaštva je smješten u stambenoj zgradi što je neprimjereno, posebno imajući u vidu da policija svakodnevno privodi lica lišena slobode, i to se dešava u blizini dječijeg igrališta“, objasnila je Klikovac za kraj razgovora i naglasila da pored neadekvatnih uslova za rad, „tužioci, kao ni ostali zaposleni, nemaju riješena stambena pitanja“.

Jasmina Muminović  

 

Izvor (naslovna fotografija):Ljiljana Klikovac

Ostavite komentar

Komentari (0)

X